Posebno se ističe značaj lou kost (low cost) kompanija, pionira pristupačnih putovanja, koje ne samo da otvaraju vrata brojnim putnicima, već postaju neophodni katalizatori razvoja turizma. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore prepoznaje ključnu ulogu ovog trenutka i proaktivno radi na oblikovanju strategija koje će inkorporirati lou kost model u temelje crnogorskog turizma.

Uprkos izazovima, naglašavaju potrebu za hitnim usvajanjem sveobuhvatne strategije razvoja avio-saobraćaja, koja će postaviti smjernice za održivu transformaciju turističkog sektora.

Planiranje i odluke

Sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG Sanja Marković naglašava da svako planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja u Crnoj Gori, trebalo bi, prije usvajanja i eventualne realizacije, razmotriti sa turističkom privredom.

Marković poziva na promišljenu akciju, predstavljajući avio-saobraćaj ne samo kao logistički izazov, već kao kamen temeljac novog poglavlja u razvoju crnogorskog turizma.

” Planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja u Crnoj Gori, trebalo bi, prije usvajanja i eventualne realizacije, razmotriti sa velikim hotelskim kompanijima. Ovdje se posebno misli na strategiju funkcionisanja nacionalne avio-kompanije, politiku saradnje sa lou kost kompanijama, organizaciju čaret letova, poslovanje i politiku cijena Aerodroma Crne Gore, itd”, poručila je Marković.

U tom smislu, dodaje, prijedlog podsticajnih mjera može uključivati ukidanje aerodromskih i drugih taksi van glavne sezone kako bi se privukli turisti i putnici koji putuju izvan perioda najveće gužve, uvođenje posebnih benefita za povećanje dostupnosti avio-prevoza tokom vansezonskog perioda, uvođenje podsticaja za avio-prevoznike koji lete tokom cijele godine, kao što su posebni popusti i dodatni sadržaji i usluge na aerodromima, osigurati 24-satni rad aerodroma tokom cijele godine za aerodrom u PG koji ima potencijal za neprekidan rad, a ima i dovoljan broj zaposlenih i dr.

I dok Vlada razmatra treba li aerodrome reformisati ili ih staviti pod koncesiju u susjednoj Tirani imaju 94 odlazećih i isto toliko dolazećih letova u toku 24 sata, dok je u Crnoj Gori u jeku sezone taj broj 21. Na aerodromu Nikola Tesla u Beogradu za 24 sata je 125 odlazećih i 124 dolazeća leta.

Crnogorski aerodromi su nakon ljeta povećali takse avio-prevoznicima – niskobudžetne kompanije Rajaner i Vizer ukinule su nekoliko linija koje su Crnu Goru povezivale sa evropskim destinacijama – i onemogućili da turisti sa emitivnih tržišta dođu za zimsku sezonu.

Prioritetna tržišta

Kada je riječ o prioritetima u kontekstu otvaranja novih ruta na vrhu liste pomenutih turističkih poslenika našla su se tradicionalna tržišta poput Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Rusije i Ukrajine, ali i tržišta poput Mađarske, Češke, Poljske, Italije, Rumunije, zemalja Beneluksa, Skandinavije, pa i nekih udaljenih tržišta poput Izraela, Jordana, Azerbejdžana, Egipta, Turske i zemalja Golfskog zaliva.

” Moderne tehnologije i digitalni marketing omogućili su nam da brzo i veoma često u posljednjem trenutku realizujemo savremene marketinške aktivnosti koje su nam pomogle u ostvarivanju rezultata. Efikasnost bi bila značajno bolja ako bi turistička privreda imala unaprijed definisan plan i koordinisane aktivnosti na nivou Crne Gore kao jedinstvene destinacije”, objašnjava Marković dodajući da hoteli sagledavaju dugo izazov s kojim se srijeću, a odnosi se na snažnu sezonalnost.

” Kroz poslovne asocijacije, direktnu komunikaciju sa aerodromima i NTO ukazuju na izazov ali i predlažu moguća rješenja u cilju snažnijeg poslovnog rezultata. Ipak, još uvijek se ostaje na razumijevanju izazova svih aktera u dijalogu. Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Air Montenegro i prilikom definisanja prioritetnih tržišta i strateških ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi. Promjene koje su se desile sa gašenjem prethodnog nacionalnog avio-prevoznika, kao i početne razvojne faze novog nacionalnog avio-prevoznika, još uvijek ne ukazuju na inventivnost ili inicijativu za saradnjom, tačnije na modelovanju privatno javnog partnerstva koje bi donijelo rezultate svima”, ističe Marković.

Ona naglašava da smanjenje intenziteta saobraćaja kompanije Air Montenegro ima za posljedicu neuspostavljanje redovnih linija ka Zapadnoj Evropi tokom zimske sezone, a samim tim utiče na dostupnost destinacije i smanjenje turističkog prometa.

” Vidimo učešće poslovnih asocijacija kao ključnog medijatora-posrednika u cilju osnaživanja dijaloga, razmjene i potencijalnog sagledavanja win-win solucije. Ono što je ključno jeste da povećanje letova zahtijeva izradu strategije na nacionalnom nivou, planiranje, resurse i dugoročni pristup. Važno je da strategija bude fleksibilna kako bi se prilagođavala promjenama u avio-industriji i promjeni stanja na tržištu”, poručila je Marković dodajući da je Crna Gora dominantno avio-destinacija jer je udaljena od važnih emitivnih tržišta, te je od značaja za njeno pozicioniranje, kao turističke destinacije, postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i niskotarifnih avio-kompanija ka važnim emitivnim tržištima širom Evrope i od njih.

Sanja Marković (FOTO: UGC)

” Potrebno je sprovesti analizu trenutnog stanja, postojeće infrastrukture, broja letova, putnika i destinacija. Nakon toga definisati ciljeve koji treba da budu mjerljivi, realni i usmjereni na povećanje turističke privrede, privrednog rasta ili povezanosti sa drugim destinacijama. U sam proces treba uključiti avio-prevoznike, aerodrome, hotele, turističke agencije i lokalne vlasti…”, poručila je Marković. 

Opredjeljenje Crne Gore je kreiranje visokokvalitetnog turističkog proizvoda što, po riječima naše sagovornice, podrazumijeva intenzivno poboljšanje kvaliteta ukupne infrastrukture, ne samo hotelsko-ugostiteljskih objekata i sadržaja koje posjeduju.

” Nesporno je da je za rast posjećenosti destinacije i produženje trajanja glavne turističke sezone važno unaprijediti saobraćajnu dostupnost i stvoriti sve neophodne uslove za brži, sigurniji i prijatniji dolazak turista. Povećanje dostupnosti destinacije istovremeno predstavlja i povećanje njene vidljivosti i prepoznatljivosti turistima. U tom smislu, potrebne su velike investicije države i privatnog kapitala na planu poboljšanja infrastrukture i saobraćajne dostupnosti”, poručuje Marković.

Polazeći od analiza koje ukazuju na to da Crna Gora gubi svoju turističku prepoznatljivost zbog ograničene dostupnosti, malog broja avio-letova i velikih gužvi na graničnim prelazima tokom ljetnje sezone, bez adekvatne avio-dostupnosti, teško je, po riječima naše sagovornice, ostvariti produženje turističke sezone i uspješan turizam tokom zimskih mjeseci.

Problem zimskih centara

” Posebno je to važno pitanje za zimske centre koji teško mogu privući visokokvalitetne goste. Velika prednost je što se aerodrom Podgorica nalazi u klimatskoj zoni koja omogućava 365-dnevno funkcionisanje i to treba maksimalno iskoristiti. Treba raditi na stvaranju uslova za 24-satni rad aerodroma tokom cijele godine “, poručuje Marković.

Dodaje da aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.

” Dodatno, prilazna infrastruktura aerodromima mora biti koncipirana na način da svojom propusnošću uspješno odgovori potencijalnim naletima broja gostiju (ovo podrazumijeva i povećani broj autobusa i vozila u tom periodu od aerodroma i ka njima). Ovdje je posebno negativno izražen položaj aerodroma Tivat. Nadležne institucije, u svojim razvojnim konceptima, treba da usklade politike razvoja drumskog i vazdušnog saobraćaja na način da dobijemo efekat sinergije (podrazumijeva stanje da jedna razvojna studija ne utiče negativno na drugu – posebno za slučaj Tivat)”, objašnjava Marković.

Marković na kraju poručuje da je turizam vrlo osjetljiva grana privrede koja stoji na kraju lanca uzročno-posljedičnih veza u svim sferama društva, te ga u tom smislu moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati, raditi na poboljšanju avio-dostupnosti i uspostaviti direktne avio-konekcije između Crne Gore i važnih emitivnih tržišta za sezonu 2024. godine.

Što hitnije odlučiti o koncesiji ili rekonstrukciji aerodroma

Za sektor turizma je od velikog značaja i pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenja Vlade Crne Gore po pitanju koncesija na aerodrome.

” Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Država mora što hitnije razmotriti investicije u proširenje i modernizaciju aerodroma, kako bi se povećali kapaciteti za prijem letova, izgradnju novih terminala, poboljšanju tehničkih uslova (čiji nedostatak je naročito vidljiv u toku zimskog perioda kad su niže temperature), proširenju pista i sl”, poručila je Marković.