Standard.

ponedjeljak novembar 19

Darmanović: Crna Gora će glasati da Kosovo bude član Interpola

Ministar vanjskih poslova prof. dr Srđan Darmanović je da će Crna Gora ponovo glasati da Kosovo bude članica Interpola, jer, kako smatra, nema razloga za promjenu odluke. 

68 hits

ponedjeljak novembar 19

Nuhodžić: Ne smije nam ništa biti preče od onoga što direktno utiče na bezbjednost naših država i građana

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić saopštio je danas u Beču na sastanku sa kolegama iz više država da su saradnja, afirmacija evropskih vrijednosti i dalje jačanje pravne sigurnosti jedine garancije…

12 hits

ponedjeljak novembar 19

Vučurović: Pričati o dobrim odnosima sa Srbijom, a podržavati da Kosovo uđe u Interpol je vrhunac licemjerja i bijede

Nakon što je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović rekao da će Crna Gora glasati da Kosovo bude članica Interpola, reagovali su iz DF-a. Kako je saopštio poslanik DF-a, Jovan Vučurović, u…

40 hits

ponedjeljak novembar 19

Medojević u Berlinu: DF pristao na dijalog, EU da obezbijedi uslove

Demokratski front je prihvatio da učestvuje u inicijativi Evropske unije u vezi sa otvaranjem dijaloga unutar Parlamenta o reformama izbornog zakonodavstva, ali sada očekuje da EU obezbijedi neophodne uslove za…

16 hits

 
 
 
 
subota, 13 oktobar 2018 12:00

"Vještačka tvorevina i sektaška crkva": Ne, ovo nije priča o Crnoj Gori, ali je važna taman kao da jeste

Svaki put kad pomislite da smo usamljeni u onome što proživljavamo - što nas i dalje ubjeđuju da smo neko drugi (Srbi), da smo "vještačka tvorevina", da nam je jezik izmišljen, da nam je crkva sekta i da neki naši susjedi još ucrtavaju naše gradove u svoje "velike" mape, sjetite se Makedonije.

Kiril i Vartolomej Kiril i Vartolomej

Radi ilustracije, za početak, navodimo rečenicu koja je objavljena u skopskim medijima 2011. godine:

„Makedonija je zemlja s grčkim imenom, srpskom crkvom, bugarskim narodom i jezikom i 26 odsto albanskog stanovništva".

Podsjeća vas na Crnu Goru i ono što slušamo o nama?

Naravno, ali ima jedna bitna razlika:

"A, ta bitna razlika u poređenju Crne Gore i Makedonije je u tome što je Makedonija napravljena poslije Drugog svjetskog rata, a Crna Gora ima državnost preko hiljadu godina. To je najvažnija razlika", kaže za Standard ugledni beogradski novinar Boško Jakšić.

Ipak, original smo po tome što Srpska pravoslavna crkva i Crnogorcima i Makedoncima negira autokefalnost pravoslavnih crkava.

Interesantno je, naglašava Jakšić, što kompletnoj javnosti promiče aktuelni sukob Vaseljenske (glavne) i Ruske patrijaršije (najveće) oko autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve (koja je pod Moskvom).

Vaseljenski patrijarh Vartolomej je saopštio da će započeti proces davanja nezavisnosti, odnosno autokefalnosti, crkvi u Ukrajini u odnosu na Rusku pravoslavnu crkvu. 

Ruska pravoslavna crkva potom je, suštinski, prekinula odnose sa Carigradom jer odluku njihovog Sinoda o prihvatanju autokefalnosti ukrajinske crkve doživljava kao "legalizaciju raskola" koja će dovesti do "nepopravljivih posljedica po pravoslavno hrišćanstvo".

"Ovo legalizuje raskol. Svojim djelima, Carigrad je prešao crvenu liniju i katastrofalno podrio jedinstvo pravoslavlja",  rekao je portparol Vladimir Legojda.

Podrivanje ili obnavljanje crkava kojima se zatro trag, pitanje je veliko, jer bi se, nakon Ukrajine, istom scenariju mogli ponadati Makedonci i Crnogorci.

"'Mimo radara' prolazi ono što se dešava sa Ukrajinskom crkvom i sukobom koja može da ima izbiljne političke implikacije. Sve zemlje su sekularne, ali je crkva značajan faktor u njihovim svjetovnim politikama. To je faktor u kom Makedonija i Crna Gora mogu da se porede jer im Srpska pravoslavna crkva osporava autokefalnost. Na tom planu sad može da dođe do nekih zakuvavanja", smatra Jakšić.

Ruski vjerski stručnjak Andrej Desnicki ranije je kazao da "niko ne zna" koliko bi crkvi Moskva izgubila u tom slučaju. Ali, eksperti su saglasni da bi to svakako bio udarac za ruski duhovni autoritet u pravoslavnom svijetu. Imajući u vidu snagu Moskve u Srbiji, to bi se posljedično i na srpskog patrijarha i njegove domete na našem prostoru.

U međuvremenu, ukrajinski političari ne sjede skrštenih ruku - tamošnji parlament je u aprilu podržao zahtjev kijevske crkve patrijarhu Vartolomeju da se crkva vrati pod njegovo duhovno vodstvo.

Slučajno ili ne - Crna Gora opet radi na Zakonu o vjerskim zajednicama kojima se, moguće, predviđa vraćanje svih crkava koje su sagrađene do 1918. godine narodu i državi Crnoj Gori.

M.M.

Preuzmite ili ažurirajte aplikaciju portala Standard za mobilne uređaje na Android ili IOS platformi.

Posljednji put izmijenjeno subota, 13 oktobar 2018 12:19

Ostavi komentar

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.