Standard.

petak septembar 21

„Upao u sobu bivše djevojke s pištoljem pa se bacio“

Mlađi muškarac poginuo je sinoć kada je skočio s 13. sprata. Prije toga odigravala se prava drama u studentskom domu "karaburma" u Beogradu, saznaju mediji.

84 hits

petak septembar 21

Uhapšen jedan od saučesnika u prikrivanju ubistva Davida Dragičevića

Alenu Kukiću (36) iz Banja Luke određen je pritvor zbog sumnje da je manipulisao dokazima u slučaju ubistva mladića Davida Dragičevića, potvrđeno je za Srpskainfo.

10 hits

petak septembar 21

Prevrnuo se trajekt na jezeru, najmanje 79 mrtvih

Najmanje 79 ljudi je stradalo kada je tanzanijski trajekt potonuo u jezeru Viktorija, prenijela je danas državna televizija.

11 hits

petak septembar 21

Nacistički simboli osvanuli u Beogradu i Zagrebu

Usred Zagreba nalazi se ogroman grafit koji slavi Hitlera i naciste, piše portal Index.hr. Kukasti krstovi osvanuli su i u Beogradu.

59 hits

 
 
 
 
srijeda, 14 mart 2018 07:28

Ne bi ovo bio neki kosmos, da nije dom ljudima koje voliš: Umro je Stiven Hoking

Najpoznatiji fizičar svijeta, profesor Stiven Hoking preminuo je u 77. godini u svom domu u Kembridžu, u Velikoj Britaniji.

Kako je saopštila njegova porodica, Hoking je preminuo mirno, rano ujutru u srijedu, okružen najbližima.

"Duboko smo ožalošćeni. On je bio veliki naučnik i izvanredan čovjek, čije će nasljeđe živjeti godinama", saopštila su njegova djeca Lusi, Robert i Tim.

Britanski naučnik je stekao svjetsku slavu zbog svog rada na teoriji o crnim rupama i otkriću da one emituju tzv. "Hokingovu radijaciju". Hoking je bio prvi svjetski naučnk koji je u svom radu kombinovao opštu teoriju relativiteta i kvantnu mehaniku.

Iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga "Kratka istorija vremena".

Hoking je tokom karijere razotrkio neke od najzamršenijih tajni kosmosa, uprkos tome što mu je sa 22 godine otkrivena amiotrofna lateralna skleroza (ALS) zbog koje je veći dio života proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomoću kompjutera i glasovnog sintizajzera.

Iako su mu ljekari predviđali još samo nekoliko godina života, profesor Hoking je još više od pola vijeka fascinirao naučnu i "običnu" javnost svojom sposobnošću da komplikovane stvari "prevede" na jezik običnih ljudi, zainteresuje ih za nauku, ali i da svojim kolegama naučnicima otkriva potpuno nove horizonte.

Hoking je vremenom postao i ikona popularne kulture, pa se pojavio u "Zvezdanim stazama", "Simpsonovima", "Futurami", "Štreberima", ali i predstavama "Letećeg cirkusa Montija Pajtona" i na jednom od albuma legendarnog benda "Pink Flojd".

"Jednom je rekao, 'Ne bi ovo bio neki kosmos, da nije dom ljudima koje voliš'. Nedostajaće nam zauvjek", saopštila je njegova porodica.

Hoking je rođen 1942. godine u Oksfordu, završio je prirodne nauke na čuvenom oksfordskom univerzitetu 1959, a doktorirao je na Kembridžu.

Knjigu "Kratka istorija vremena", koja je prodata u više od 10 miliona primjeraka, objavio je 1988. godine. Njegov život je opisan u filmu "Teorija svega" 2014. godine, a Edi Redmejn je za glavnu ulogu dobio Oskara.

Hokingov veliki, nedosanjani san, bio je da otputuje u svemir. Prošle godine je objavljen plan da tamo i ode na jednom od prvih letova kompanije Ričarda Brensona "Virdžin galaktik".

"Svojoj planeti smo dali grozan poklon klimatskih promjena... Kada god bismo kroz istoriju bili suočavani sa sličnim krizama, imali bismo šta da kolonizujemo... Ali više nema 'novog svijeta', nema neke utopije iza ugla. Ponestaje nam prostora, i jedino što nam preostaje je da idemo na druge svjetove", govorio je Hoking, koji je zagovarao brži razvoj u oblasti svemirskih putovanja.

Preuzmite ili ažurirajte aplikaciju portala Standard za mobilne uređaje na Android ili IOS platformi.

Ostavi komentar

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.