Ono što je jasno je da je Bošnjačka stranka na izborima 2020. godine osvojila 16. 279 glasova, a na junske 2023. 21.415, što znači da je povećala svoju glasačku snagu za 5.136 glasova. To joj je omogućilo da duplira broj poslanika i sa tri dođe na šest poslaničkih mandata.

Socijaldemokratska partija je na izborima prije tri godine osvojila 12.835 glasova, a 2023. godine 8.752 ili 4.083 glasova manje. To je veliki pad za ovu partiju koja je nakon promjena u vrhu, te događaja sa kandidatkinjom za predsjednicu Crne Gore Draginjom Vuksanović Stanković, izgubila više od četvrtinu glasova.

Bivši DF, odnosno koalicija Za budućnost Crne Gore je 2020. godine osvojio 133.261 glas, a 2023. 44.603 glasova. Prije tri godine ZBCG su činili, osim DNP-a i NSD, SNP, PZP, Prava CG, Ujedinjena CG, penzioneri, komunisti. Ovo bi značilo da su Joković, Medojević, Milačić i Danilović savezu donosili 88.658 glasova. Naravno da to nije tačno, jer kao što znamo Joković je sa Demosom sada imao 9.465 glasova, Medojević 1.989, a Milačić u savezu sa Vukšićem i Dajkovićem 3.629 glasova. Treba napomenuti da je u toj koaliciji bio i Novica Stanić kao i Dragica Perović i njen DSS.

Ako zbrojimo sve one koji su pripadali DF-u, uključujući i Leposavićevu Pravdu za sve, dobijamo zbir od 17.835 glasova. To bi opet značilo da bi DF sada imao podršku od 62.438 glasova što je manje za 70.823 glasova u odnosu na 2020. godinu. Ovaj podatak je veoma ilustrativan i govori da je Pokret Evropa sad usisao najveći broj glasača bivšeg Demokratskog fronta.

Demokratska partija socijalista je na prošlim izborima osvojila 143.515 glasova, a na junskim ove godine sa SD, DUA i LP 70.292. SD je na prošlim izborima nastupao samostalno i osvojio 16.761 glasova. Ovo znači, ukoliko je SD zadržao svoje glasačko tijelo, da je DPS pao za 56.462 glasova. I ovdje, kao i u slučaju bivšeg DF se može zaključiti da je veliki broj glasača prešao, uglavnom, u PES, s tim što se mora računati da je manji dio otišao i put Bošnjačke stranke, ali i Preokreta koji je na ovim izborima osvojio 4.833 glasova. Treba napomenuti da je na ovim izborima sa DPS-om išla i DUA Mehmeda Zenke koja je, takođe, donijela jedan broj glasova koji nije zanemarljiv. Uticaj Liberalne partije u ovim brojkama ipak je manji.

Najteže je apsolutnim brojkama ustanoviti stanje kod Demokrata i GP URA.

URA je zajedno sa CIVIS-om i SPP-om na prošlim izborima osvojila 22.679 glasova. CIVIS je prešao u PES, a SPP dao podršku SDP. Oba ova činioca, realno nijesu imali veliku snagu na terenu i pitanje je kako bi prošli da su samostalno izašli na izbore. Cenzus sigurno ne bi dohvatili i za pretpostaviti je da njihova snaga ne bi prešla, optimistično govoreći, ni 5.000 glasova.

Demokrate su 2020. godine sa Lekićevim DEMOS-om i Mijovićevom Novom ljevicom osvojili 51.298 glasova. Jačina DEMOS-a je nepoznata jer su i ove godine nastupali sa SNP-om i sa njima osvojili 9.465 glasova, kao i za Novu ljevicu, koja je dala podršku SDP-u.

URA i Demokrate su u savezu Hrabro se broji na ovim izborima osvojili 37.777 glasova. Dakle, zbir glasova na izborima 2020. godine za koaliciju oko Bečića je i koaliciju oko Abazovića je bio 73.977 glasova. Ovo, naravno ne znači da su DEMOS, Nova ljevica, SPP i CIVIS ovim koalicijama donosili 36.200 glasova, već da je evidentno da je i dio njihovih glasača dao provjerenje drugim partijama, a prije svih PES-u. Takođe, se ne može sa sigurnošću reći koliko su izgubile Demokrate, a koliko URA, ali je za pretpostaviti da je GP URA izgubila mnogo više, jer je Bečić vodio stabilnu politiku, bez mnogo lutanja i kontraverzi. Uz jaku partijsku infrastrukturu, za vjerovati je da su Demokrate ipak izgubile manji dio glasačkog tijela.

Kod Hrvatske građanske inicijative stvar je vrlo jasna. Oni su u avgustu 2020. godine imali podršku od 1.106 glasova, a na nedavnim izborima, više nego duplo, 2.231. Na prošlim izborima učestvovala je Hrvatska reformska stranka koja je tada osvojila 496 glasova. Ove godine je nije bilo i to je Vuksanoviću obezbijedilo parlamentarni status koji je izgubio 2020. godine.

Albanske stranke je teško analizirati jer je bilo puno miješanja između dva izborna ciklusa ali je očigledno da je koalicija koju je predvodio Nik Đeljošaj u porastu.

Sva ova matematika se ne može uzimati zdravo za gotovo, ali se neki trendovi mogu prepoznati. Kao što je rekao metodolog Miloš Bešić, ovo je presjek stanja nakon tri godine nakon velikih promjena i silaska DPS sa pozicije broj jedan. Čeka nas neizvjesni i uzbudljivi pregovarački proces za formiranje izvršne vlasti i lako je moguće da vrlo brzo dočekamo nove izbore.

Junski presjek stanja pokazao nam je

• da DPS nije otišao u istoriju,
• da PES nije toliko jak kao što se mislilo,
• da bivši DF i prosrpski blok gubi snagu iz avgusta 2020. godine,
• da identitetske i nacionalne teme gube bitku protiv ekonomskih
• da jačaju nacionalne stranke kojima je CG najvažnija