Prevoz putnika u željezničkom saobraćaju bilježi pad od 14,4 posto u odnosu na treći kvartal prethodne godine. Ovaj trend nije nov – posljednjih godina željeznica kontinuirano gubi tržišni udio, što se često povezuje sa zastarjelom infrastrukturom, nedostatkom ulaganja, te manjom fleksibilnošću u odnosu na drumski transport.
Pad od preko 20 posto u prevozu robe željeznicom dodatno potvrđuje slabosti ovog sektora, posebno u konkurenciji s bržim i logistički pristupačnijim drumskim prevozom. Ukoliko se ne preduzmu strateške mjere modernizacije, željeznički saobraćaj mogao bi postati sporedan segment transportnog sistema, umjesto da bude njegova ekološka i energetski efikasna osnova.Razloge ovako velikog pada u željezničkom prevozu treba tražiti i u nedovoljnoj posvećenosti Vlade ovoj grani saobraćaja.
Kako je i sama ministarka saobraćaja Maja Vukićević saopštila je u Skupštini da prošle godine nije bila zadovoljna budžetom koji je bio opredijeljen za Željeznicu Crne Gore. Odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića, ona je istakla da Vlada nije ispoštovala obaveze koje je sama preuzela usvajanjem Nacionalnog programa ulaganja u željezničku infrastrukturu.
„Vlada nije ispoštovala ono na šta se obavezala usvajanjem Nacionalnog programa ulaganja u željezničku infrastrukturu. Program je usvojen u junu, prije rekonstrukcije Vlade, kada smo utvrdili budžet, ali su nedostajala sredstva na koja se sama Vlada obavezala. Pokušala sam da objasnim kolegama šta sve to može da proizvede – i, nažalost, bila sam u pravu“, kazala je Vukićević.
DRUMSKI SAOBRAĆAJ STABILAN, ALI SA RASTUĆIM RIZICIMA
Drumski prevoz ostaje dominantan vid transporta u zemlji. Broj prevezenih putnika na drumovima porastao je za 0,2 posto, dok lokalni drumski prevoz bilježi solidan rast od 2,4 posto, što ukazuje na oporavak lokalne mobilnosti i svakodnevnih putovanja stanovništva.
S druge strane, rast broja saobraćajnih nezgoda za 9,3 posto i nastradalih lica za 8,2 posto upozorava na preopterećenost drumskih mreža i potrebu za jačanjem bezbjednosnih politika.
Broj registrovanih vozila povećan je za 2,2 posto, ali je broj novoregistrovanih manji za 7,0 posto, što može ukazivati na sporije obnavljanje voznog parka i potencijalni porast prosječne starosti vozila — faktor koji direktno utiče i na bezbjednost i na emisije štetnih gasova.
AVIO TRANSPORT U UZLAZNOJ PUTANJI
Rast prevoza putnika na aerodromima od 9,2 posto svjedoči o oporavku avio industrije i većoj mobilnosti građana, naročito u međunarodnim kretanjima. Ovaj trend je vjerovatno podržan rastom turističkih dolazaka i većim brojem sezonskih letova.
Ipak, pad od 10,1 posto u prevozu robe na aerodromima može biti indikator da se teretni avio transport vraća u normalnije okvire nakon postpandemijskih poremećaja, kada su cijene i obimi prevoza robe bili neuobičajeno visoki.
U lukama je zabilježen rast pretovarenih tona od 9,7 posto, što je pozitivan signal o življem vanjskotrgovinskom prometu i boljoj iskorišćenosti pomorskih kapaciteta.
Međutim, pad izmanipulisanih tona za 2,8 posto sugeriše da se promjena odvija unutar strukture tereta — vjerovatno u korist većih količina rasutog tereta i manjih logističkih operacija po jedinici robe.
TRANSPORTNI SISTEM U TRANZICIJI
Analizirani pokazatelji ukazuju da se transportni sistem nalazi u fazi prilagođavanja novim ekonomskim, ekološkim i tržišnim uslovima.
- Željeznica se suočava s padom i zahtijeva strateška ulaganja u infrastrukturu i digitalizaciju.
- Drumski saobraćaj ostaje glavni oslonac prevoza, ali uz sve veće izazove u bezbjednosti i održivosti.
- Avio i lučki sektori pokazuju vitalnost i rast, naročito u segmentima putničkog i međunarodnog prometa.
Ukoliko se ovi trendovi nastave, može se očekivati da će drumski i avio transport i dalje dominirati u ukupnom prevozu, dok će željeznica ostati ograničena bez ozbiljnih infrastrukturnih reformi.
Treći kvartal 2025. godine donosi sliku živog, ali neujednačenog saobraćajnog sistema. Rast prometa putnika i robe u drumskom i avio saobraćaju ohrabruje, ali povećanje nezgoda i pad željezničkog prevoza upozoravaju da rast nije nužno sinonim za napredak.
Preporučeno
Video