Video
Odluka Vlade i Morskog dobra o raspisivanju tendera za zakup plaža, i postavljanje privremenih objekata u zoni Morskog dobra je, smatra ona, ishitrena, netransparentna, bez ikakvih komunikacija i bez ikakvih dogovora sa svima koji bi trebalo da se dogovoraju o tome.
– Bez razgovora sa korisnicima, sa ekonomistima, sa primorskim opštinama, sa bilo kim, svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, i to traje i do dan danas – rekla je Bogojević.
Povećanjem cijena i do 300 posto, poručuje Bogojević direktno se, ističe ona, utiče na konkurentnost domaće destinacije i domaćih ponuđača.
– Teško da mi možemo bilo kako biti konkurentni sa ovom cjenovnom politikom. Apsolutno naše usluge se moraju povećati, samim tim što nam je povećan PDV sa sedam na 15 posto, sve robe su poskupile, sve usluge su poskupile, od komunalnih pa do svih ostalih, poskupila je i minimalna cijena rada sa 450 na 600 eura. Sve to ide bukvalno nama iz džepa, i sad još ovaj namet koji nam je došao, nevjerovatno velika razlika u cijenama, apsolutno se nijesmo nadali ovome, i nikako ne možemo ukalkulisati ovo u našu cijenu, jer ako krenemo da 300 posto povećavamo sve, onda znamo kuda to vodi. Ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovu u Ulcinju, jer za sve druge gradove je nekako to procentualno manje, ali za Ulcinj, s obzirom na karakteristiku Velike plaže, i svih ostalih plaža koje su kod nas, to je procentualno mnogo, i apsolutno se ne slažemo sa tom cjenovnom politikom, ne možemo nikako da pristanemo na nju, jer ekonomski je nama svima neisplativo, pogotovu restoranima na Adi Bojani koji su mali, to su porodični biznisi, u koje smo mi godinama ulagali – navela je ona.
Kastrati: Ne mogu svi dobiti plavu zastavicu, mnogi zakupci plaža su diskriminisani
Albert Kastrati iz Udruženja zakupaca kupališta kaže da je došlo do ishitrenih odluka.
– Jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština – kazao je on u emisiji E uživo.
U toku prošle godine, dodaje Kastrati, imali su više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva urbanizma i državne imovine,i sa predstavnicima Morskog dobra, te se došlo do zaključka da je neophodno formirati radnu grupu.
– U toj radnoj grupi je trebalo da učestvujemo mi, i predstavnici opština, i da bi se taj proces transparentno odradio do kraja prošle godine, to jeste do kraja 2024.godine. Rečeno je bilo da treba tender da se raspiše do početka novembra 2024.godine. Program privremenih objekata je završen krajem 2024.godine, i onda se išlo na ostale saglasnosti. Došlo je do ishitrenih odluka, jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština – rekao je Kastrati.
Na tender se mogu prijaviti svi, objašnjava Kastrati, a stari zakupci su navodno, kako kaže, u povlašćenoj situaciji, a sami zakupci su diskriminisani, kaže on, jer mnoge plaže, kako navodi, ne mogu dobiti plavu zastavicu, pa samim tim ni dovoljno bodova za konkurentnost, naglašava on, na tenderu.
– Postoje kriteriji kvaliteta vode, i neki drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni. Naveo bih Boku kotorsku, zakupci koji su više puta aplicirali za plavu zastavicu nijesu mogli da je dobiju baš iz razloga što je kvalitet vode na vrlo niskom nivou – naglasio je Kastrati.
Radulović: Kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao
Žarko Radulović suvlasnik Montenegro Stars grupe, odnosno predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja rekao je da smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis.
– Upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne – kazao je on u emisiji E uživo.
Prvobitna ideja je bila, kaže Radulović, da Morsko dobro upravlja sa plažama i da ih unaprijedi. Nije bila osnovna svrha, kako kaže, da oni zarađuju pare – nego da plaže budu uređene.
– Svrha je bila da plaže budu uređene, da budu kontrolisane, da se napravi sistem procedure i da to funkcioniše tako. Kad se formiralo javno preduzeće Morsko dobro, dvije prve godine su išli od grada do grad primorskoga a i molili ljude da uzmu te plaže u zakup, da bi se javili ljudi, uložili novac, napravili dosta novih plaža koje nikad nijesu bile uređene kao plaže. Teško je tu bilo naći mjeru kako da oni to zadrže, ili neko drugi da preuzme. Međutim sad smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis, upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne – rekao je Radulović.
Sada plaže rade, podsjeća Radulović do 24 sata, umjesto, kako podsjeća, do 19 sata kao što je to uvijek bilo, i prometuju hranu, ističe on, a ne smiju prometovati hranu.
– Tu je more nepravilnosti, i da bi se to regulisalo nije dovoljno mjesec ili dva, i da se donese neka pravična mjera, pravični uslovi i ko dobije sretno mu bilo. Ovo sve ide u jedno totalno nezadovoljstvo, Morsko dobro se hvali da će da prometuke oko 30 miliona eura, a prošle godine su valjda 10 ili 12, i u kojem trenutku to oni rade, kad je sve poskupjelo, kad smo postali skupa destinacija, to će da se prelije i na sve ostalo. I kad mi svi, koji se bavimo isključivo ovim poslom, kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao – zaključio je Radulović.
Preporučeno
