Capture

Podsjećamo, na Gorici je jutros ponovo izbio požar, a prema snimcima, vatra se nalazila na istočnoj strani brda. Prema snimicima, požar je prijetio pojedinim kućama.



Veliki požar koji je sinoć izbio na brdu Gorica u Podgorici tokom noći je lokalizovan. U požaru je izgorjela velika površina borove šume.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<div class="youtube-embed" data-video_id="iqDGB8l9auc"><iframe loading="lazy" title="Snimak pozara na brdu Gorica u Podgorici" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/iqDGB8l9auc?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></div>
</div></figure>

VIDEO: Lokalizovan požar na brdu Gorica, prijetio kućama

daad

Dnevni red sjednice SO Glavnog grada, koja počinje u 10 sati, čine 22 tačke od kojih je najvažnija ona koja se tiče skraćenja mandata.



Šef odborničkog kluba SD-LP Miloš Mašković, koji je jedan od pokretača ove inicijative, očekuje, kaže, široku podršku i naglašava da im je namjera bila da svima pruže mogućnost da se izjasne o radu ove lokalne samouprave.



„Kada je riječ o skraćenju mandata Skupštini glavnog grada, uvjeren sam da ćemo imati ubjedljivu većinu za takvu inicijativu, mnogo veću od onoga što se u ovom trenutku možda očekuje. Dakle, svjesni smo i mi u političkom životu, baš kao i građani Podgorice, svega onoga što je bilo u javnom diskursu. Činjenica da su, na primjer, odbornici Pokreta za promjene kazali da će preispitati svoje učešće u vlasti, da je Građanski pokret Ura kazao da nikakav problem nema da glasa sa opozicijom za skraćenje mandata Skupštini, pa i ono što se juče dogodilo na konferenciji za medije Pokreta za Podgoricu… Izvjesno je da parlamentarna većina u gradu ne postoji, da je prijeko potrebno da idemo na prijevremene lokalne izbore, da građanima omogućimo da nakon godinu i nešto ocijene kako je ko radio u prethodnom period“, kazao je Mašković Pobjedi.



Dodaje da misli da su se prvenstveno oni u Evropskom savezu pokazali kao odgovorna, ozbiljna i konstruktivna opozicija, koja je za samo godinu i dva-tri mjeseca uspjela da stane na kraj, kako kaže, nedoraslosti Pokreta Evropa sad da upravlja ovako složenim sistemom kakav je sistem Glavnog grada.



„Nemam dilemu da ćemo, kada je riječ o inicijativi za skraćenje mandata Skupštini, imati ubjedljivu podršku“, kazao je Mašković. Odbornice Pokreta za Podgoricu Nađa Ljiljanić i Jevrosima Pejović su prije dva dana najavile da će glasati za skraćenje mandata podgoričkom parlamentu.



Ukoliko bi odbornici opozicije i Pokreta za Podgoricu u Skupštini Glavnog grada na sjutrašnjoj sjednici dobili podršku od kolega iz Pokreta za promjene (PzP) ili Građanskog pokreta (GP) URA imali bi potrebnu većinu za skraćenje mandata parlamentu, što bi izazvalo prijevremene izbore.



Da je tako nešto moguće najavio je juče u Skupštini Crne Gore poslanik GP URA Miloš Konatar koji je rekao da „Od danas kreću posljednji dani ove Vlade i to kreće od Podgorice. Vrlo brzo ćemo imati vanredne parlamentarne izbore i novu Vladu“.



Za razliku od GP URA koja je za sad indirektno najavila da će glasati za skraćenje mandata SO Glavnog grada iz PZP-a su takvu odluku već donijeli.



„Skraćenjem mandata Skupštini Glavnog grada mišljenja su, staviće se tačka na višemjesečnu političku krizu u Glavnom gradu i vratiti mandat građanima Podgorice na ponovno odlučivanje. Vanredni izbori smatraju u Pokretu za promjene su najpoštenije rješenje za izlazak iz trenutne situacije zbog koje ispaštaju građani Podgorice”, naveo je PZP u saopštenju.



Gradski parlament ima 58 odbornika, pa je za izglasavanje inicijative za raspuštanje potrebno da je podrži 30 odbornkika. Inicijativu za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada podnijeli su ranije Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija. Ove partije imaju ukupno 22 mandata, pa su im za većinu, osim pet odbornika iz Pokreta za Podgoricu, potrebna još tri glasa, koja će po svoj prilici doći od PzP-a i Građanskog pokreta URA koje imaju po tri odbornika.



Ako danas odbornici skrate mandat Skupštini Glavnog grada, predsjednik države Jakov Milatović bi vanredne izbore morao raspisati već sjutra.



Zakonski rok za održavanje izbora je od 60 do 100 dana. Izbori se moraju održati u nedjelju, pa bi tako izlazak na birališta u Podgorici morao biti organizovan u periodu od 29. septembra do 27. oktobra.

VANREDNI IZBORI U PODGORICI REALNOST: URA ruši PES u Glavnom gradu?

Darko Stijepović

Bosiljka Kankaraš

Elida Adrović

thumbnail_Performans 4

“Nažalost, tema kojom se bavimo je uništavanje životne sredine. Iako smo Ekološka država, mi vodimo iste borbe bez obzira koliko je prošlo. Opet smo na istom mjestu, u isto vrijeme, čak 20 godina nakon naše borbe su iste, ako ne i veće. Ono na šta sam ponosna jeste da sam se osnažila i odvažila da nastavimo tamo gdje su određeni sa istom idejom i misijom stali, a možda i većom motivacijom da svi ostvarimo ono što nam Ustavom Crne Gore pripada, a to je pravo na zdravu životnu sredinu,” navela je Adrović.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1920" height="1080" data-id="724472" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic.jpg" alt="" class="wp-image-724472" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic.jpg 1920w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-300x169.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-1200x675.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-768x432.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-1536x864.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-696x392.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Aktivistkinja-zenskog-ekoloskog-pokreta-Ecopatritoizam-Elida-Adrovic-1068x601.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /><figcaption>Foto: MediaBiro</figcaption></figure>
</figure>



Tačno prije 20 godina na Visećem mostu u Podgorici počeli su protesti protiv hidroelektrane Buk Bijela, te su i danas, kao i tada, dijeljeni isti letci sa preporukama Svjetske komisije za brane i 12 razloga zašto su velike brane izuzete iz inicijative obnovljivih izvora energije.



“Ništa se nije promijenilo. Ista je ideja, a samo su novi ljudi na istom zadatku. Ne velikim branama! Ako su mogle Svjetska banka i međunarodne lihvarske institucije da kažu da to nije dobro, mi sada ne treba da izmišljamo vrelu vodu. Ovdje smo se okupili da kažemo da na Komarnici nije dobro graditi veliku branu i da ćemo nakon ovoga svakih 15 dana na mostu na Komarnici iznad kanjona Nevidio imati iste ovakve sastanke do jeseni, a u jesen ponovo počinjemo kampanju u Podgorici,” naveo je Darko Stijepović iz Centra za razvoj Durmitora.



<figure class="wp-container-4 wp-block-gallery-3 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1920" height="1080" data-id="724470" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic.jpg" alt="" class="wp-image-724470" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic.jpg 1920w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-300x169.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-1200x675.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-768x432.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-1536x864.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-696x392.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Centar-za-razvoj-Durmitora-Darko-Stijepovic-1068x601.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /><figcaption>Foto: MediaBiro</figcaption></figure>
</figure>



Borbi za odbranu rijeke Tare priključila se i književnica i hroničarka vremena, Bosiljka Kankaraš koja je podržala današnji performans.



“Elida Adrović iz Ecopatriotizma je danas na simboličan način prošetala ovim mostom. Njen performans je poruka ekološki osviještenih ljudi, poruka političarima i neprijateljima prirode koji se godinama trude da unište i našu ljepoticu – rijeku Taru. Samo osobe niskog nivoa svijesti misle da se prodajom i rasprodajom prirodnih ljepota zbog novca koji treba da legne na njihov račun može daleko stići i uteći. Oni koji znaju šta je kosmička pravda i kako se priroda sveti zbog zla koje neki uobraženi nasilnici rade stalno opominju,” navela je Kankaraš.



<figure class="wp-container-6 wp-block-gallery-5 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1920" height="1080" data-id="724471" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras.jpg" alt="" class="wp-image-724471" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras.jpg 1920w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-300x169.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-1200x675.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-768x432.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-1536x864.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-696x392.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/thumbnail_Knjizevnica-Bosiljka-Kankaras-1068x601.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /><figcaption>Foto: MediaBiro</figcaption></figure>
</figure>



Osim problema rijeke Tare, Adrović je ovom prilikom istakla i druge “ekološke rane” sa kojima se Crna Gora bori.



“Toliko je rana da mislim da imamo metastaze koje govore da mi zaista živimo u jednom toksičnom ambijentu, a da toga nismo svjesni, zato što imamo sindrom kuvane žabe. Nemamo svijest o tome koliko zapravo zagađena životna sredina utiče na naše mentalno zdravlje. Mislov do je crna tačka u Crnoj Gori, imamo preko 400 deponija koje nam zapravo govore koliko smo mi u toksičnom ambijentu, imamo rijeku Gračanicu koja je deponija duž cijelog svog toka, imamo rijeke koje su promijenile svoj tok. Imamo toliko lijepih slika Crne Gore na društvenim mrežama, ali je realnost stvarno drugačija i mislim da treba da se suočimo sa realnošću, a to je da nismo ekološka država i da sve ove borbe koje vodimo govore u prilog tome,” kazala je aktivistkinja ženskog ekološkog pokreta, Ecopatritoizam Elida Adrović.



Naredni ekološki skup biće organizivan za 15 dana na mostu na Komarnici.



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Umjetnički protestni performans “Pet do 12” KADROVI" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/Tr3qeySTx94?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>

(VIDEO) Održan performans &#8220;Pet do dvanaest&#8221;; Adrović: Živimo u toksičnom ambijentu koga nismo svjesni

Nikola-Janovic-Foto-Screenprint-TVCG-1320x733

“Kampanja za unutarstranačke izbore u Demokratskoj partiji socijalista bila je korisna zbog homogenizovanja partije i dobro je što je DPS izašao iz v.d. stanja”, kazao je Janović.



No, navodi da suštinskih, odnosno personalnih promjena nije bilo, te da je to zadatak za naredne partijske izbore. Retoriku je, navodi, potrebno mijenjati, ali i sprovesti reforme.



“Moramo priznati, DPS nije 2020. izgubio izbore zato što nije dovoljno dobro branio državu ili državne simbole, nego zato što nije imao snagu da se zahvali nekim funkcionerima koji su u tom nekom ranijem periodu, makar u percepciji, koristili svoju političku funkciju za neke lične interese. Mislim da je postojao dio funkcionera koji su pokazali na djelu kako ne treba neko da se ponaša ko je na političkoj moći ili poziciji”, kazao je Janović.

Janović: Trebali smo se zahvaliti funkcionerima koji su koristili politiku za lične interese

Sporazum označava veliki korak naprijed ka postizanju globalnog cilja – održivosti okeana i mora, s obzirom na to da zabranjuje davanje „štetnih” subvencija za sektor ribarstva, koje su ključni faktor koji doprinosi dugogodišnjem nesagledivom iscrpljivanju svjetskog ribljeg fonda.&nbsp;Subvencije koje podstiču neodrživ, pretjeran ili ilegalan ribolov mogu biti štetne za održivost ribljih populacija, a Sporazum nastoji da ih suzbije. Sporazum, takođe, ima za cilj pružanje podrške malim ribarskim zajednicama kako bi im se omogućio održiv i pravedan pristup ribarskim resursima, pomaže u zaštiti interesa manjih igrača na ribarskom tržištu, osigurava da se privredne prednosti ribarstva ravnomjerno raspoređuju i podržava slobodnu trgovinu ribom putem uklanjanja diskriminatornih subvencija. Uklanjanje takvih subvencija, kako se zaključuje, može poboljšati pravednost i transparentnost globalne trgovine ribom te stvoriti jednake uslove za sve učesnike.



Utvrđen je&nbsp;Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima.&nbsp;Cilj izmjena zakona je da se, u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije, poveća mogućnost pristupa knjigama, časopisima i drugim štampanim materijalima za onu populaciju u Crnoj Gori koja ima poteškoća u njihovom korišćenju. Predlog zakona je usaglašen sa Direktivom (EU) 2017/1564 Evropskog parlamenta i Savjeta od 13. septembra 2017. godine o određenim dopuštenim upotrebama određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korišćenju štampanih materijala i o izmjeni Direktive 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacionom društvu. Takođe, usaglašen je i sa Marakeškim ugovorom za olakšanje pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.



Vlada je donijela&nbsp;Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na stanje u Sirijskoj Arapskoj Republici.&nbsp;Ovom odlukom se uvode međunarodne restriktivne mjere koje su utvrđene odlukama Savjeta Evropske unije&nbsp; kojima se Crna Gora pridružila, u skladu sa vanjskopolitičkim prioritetom usaglašavanja sa Evropskom unijo, u oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike. Odlukom su propisane brojne zabrane i ograničenja koje se odnose na: izvoz i uvoz, finansiranje preduzeća, infrastrukturne projekte, finansijsku podršku za trgovinu, finansijski sektor, saobraćajni sektor, ograničenje ulaska, dok se dio odredbi odnosi na zamrzavanje finansijskih sredstava i imovine. Pojedini članovi ove odluke propisuju pravila za izuzeće od primjene restriktivnih mjera za pojedinačne slučajeve, naznačene u tekstu. U prilozima Odluke se nalaze liste fizičkih lica i pravnih lica, subjekata i tijela koji su pod režimom međunarodnih restriktivnih mjera.



Donijeta je&nbsp;Odluka o dopuni Odluke o obrazovanju Savjeta za reformu javne uprave.&nbsp;U skladu sa zaključkom Savjeta sa sjednice od 26. decembra 2023. godine, dopunom je u članstvo Savjeta uključena Asocijacije menadžera Crne Gore i savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku.



Vlada je donijela&nbsp;Odluku o izmjeni Odluke o obrazovanju Komisije za izradu Građanskog zakonika, čime se nastavlja rad na ovom projektu od državnog interesa, a Komisijom će predsjedavati Andrej Milović, ministar pravde. Izmjene su uslijedile zbog novih kadrovskih rješenja koja su uslijedila izborom 44. Vlade. Rad na građanskom zakoniku obuhvata kodifikaciju građanskog prava, unapređenje postojećih zakonskih rješenja i njihovo međusobno usaglašavanje, kao i usaglašavanje sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama i standardima, pravom EU i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Građanski zakonik će doprinijeti povećanju pravne i socijalne sigurnosti svih pravnih subjekata, što će, takođe, ubrzati neophodne integracione procese.



Donijeta je&nbsp;Odluka o obrazovanju Komisije za rješavanje statusa Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” A. D. Igalo.&nbsp;Komisijom će rukovoditi&nbsp;dr Srđan Pavićević, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku.&nbsp;Imajući u vidu veliki javni značaj ovog pitanja, Komisija je je sasatavljena od eksperata odgovarajuće struke, a njen zadatak je da prati i analizira stanje Instituta, da daje predloge i sugestije Vladi za preduzimanje konkretnih aktivnosti u cilju rješavanja statusa ove značajne ustanove. Osim toga, propisano je da za razmatranje pojedinih pitanja Komisija može da obrazuje operativne timove, kako bi se u što kraćem periodu riješila pitanja koja opterećuju rad Instituta.



Vlada je usvojila&nbsp;Informaciju o uvećanju cijena usluga osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore&nbsp;koji koriste usluge Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ A. D. Igalo za 2024. godinu. U Informaciji se navodi da je&nbsp;Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje utvrdilo da se cijena usluga osiguranika Fonda koji koriste usluge Instituta za 2024. godinu uvećava za 10 % u odnosu na cijene u 2023. godini. Na taj način ukupan trošak za 2024. godinu iznosiće 4.274.525 eura, što predstavlja povećanje od 643.698 eura. Navedeni trošak će se plaćati iz već opredijeljenih novčanih sredstava iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu.



Usvojena je&nbsp;Informacija o realizaciji Javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena lokaliteta „Bakovići”, opština Kolašin, sa prijedlogom za davanje koncesije. Po osnovu objavljenog Javnog oglasa i dostavljene ponude, Tenderska komisija je za najpovoljnijeg ponuđača izabrala kolašinsku firmu D.O.O. Keker, a Vlada je prihvatila tekst Ugovora.



Vlada je usvojila&nbsp;Informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za istraživanje i proizvodnju čvrstih mineralnih sirovina &#8211;&nbsp;stanje 31. decembar 2023. godine.&nbsp;Vlada, odnosno Ministarstvo energetike i rudarstva, ima zaključena 52 ugavora o kancesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina u šta spadaju: ugalj, crveni boksiti, olovo-cinkova ruda, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, bijeli boksit i bentonit (glina). Kako se navodi u Informaciji, stalni dio koncesione naknade za 2023. godinu iznosi 4.033.475 eura, dok je promjenjivi dio koncesione naknade za 2022. godinu 1.100.202 eura. Ukupna koncesiona naknada (SDN + PDN) za 2020. godinu iznosila je 3.335.582 eura, za 2021. godinu 3.951.326 eura, a za 2022. godinu 4.519.137 eura. Sa aspekta svih mineralnih sirovina, proizvodnja bilježi rast od 0,39%. Iznos koncesione naknade za 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu veći je za oko 14,3%.



Usvojena je&nbsp;Informacija o potrebi potpisivanja Finansijskog sporazuma između Crne Gore i Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD)&nbsp;u vezi sa realizacijom projekta „Adaptacije na klimatske promjene i povećanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore &#8211; GORA projekat”&nbsp;i prihvatila tekst Finansijskog sporazuma. U Informaciji se navodi da su, nakon uspješno realizovanog Projekata stvaranja klastera i transformacije ruralnih područja (RCTP) od strane Vlade Crne Gore i Međunaradnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), na obostranu inicijativu ispoljena interesovanja za nastavkom sličnih investicionih ulaganja. Kao rezultat kreiran je Projekat „Adaptacije na klimatske promjene i povecanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore – GORA projekat” koji će, između ostalog, doprinijeti poboljšanju uslova života u seoskim područjima i unapređenju poljoprivredne proizvodnje, sa posebnim akcentom na podršku domaćinstvima u ruralnim planinskim područjima sjeverne Crne Gore kojima je usljed klimatskih promijena otežano bavljenje poljoprivrednom djelatnošću a sve sa ciljem podizanja kvaliteta života svakog pojedinca, te smanjenja migracije stanovništva iz ruralnih u urbana područja. IFAD je dizajnirao GORA projekat i isti predstavio Adaptacionom fondu koji se saglasio sa projektom i na osnovu toga odobrio 10 miliona USD grant podrške za implemenatciju projektnih aktivnosti. Pored ovih grant sredstava, projektom je predviđeno učešče države Crne Gore kroz respektivna novčana davanja u iznosima od 9.793.000 USD i 5.635.144 USD, kao i nenovačana ulaganja (poreske olakšice, kancelarijski prostor, oprema itd.), odnosno učešće opština od 4.809.000 USD i krajnjih korisnika od 2.528.000 USD. U diskusiji je naglašeno da ukupna predviđena vrijednost projekta GORA iznosi blizu 33 miliona dolara.

Ovo su odluke koje su donijete na 14. sjednici Vlade

Gradska-Senior-kartica-foto-Glavni-grad-1000x555

Senior kartica, kako su pojasnili, je socijalni servis koji ima za cilj da poboljša kvalitet života naših najstarijih sugrađana.



Uzimajući u obzir činjenicu da u Glavnom gradu živi nekoliko desetina hiljada penzionera, koji su vrijedno radili i dali značajan doprinos u toku njihovog radnog vijeka, ovo je jedan od načina gradske uprabe na koji žele da im se zahvale.



““Senior kartica” dodjeljuje se svim sugrađanima starijim od 65 godina uz pomoć koje oni mogu da ostvaruju popuste u velikom broju prodajnih i ugostiteljskih objekata, institucija, ustanova kulture, zdravstvenih ustanova, agencija za pružanje usluga…”, kazali su iz Glavnog grada.



Personalizovane kartice za penzionere se, kažu, vežu za osobu, odnosno jedinstveni elektronski nalog.



“Neophodno je da se penzioner jednom registruje, nakon čega može nesmetano koristiti karticu za ostvarivanje popusta, kao i usluga koje pruža Glavni grad”, ukazuju iz Glavnog grada.



Kartica, prema njihovim riječima, omogućava ostvarivanje popusta na razne proizvode i usluge, koji se kreću između tri i 40 odsto, a pravo na nju imaju svi penzioneri i osobe starije od 65 godina, sa teritorije glavnog grada.



Iz gradske uprave su se pohvalili&nbsp; velikim brojem partnera, od kojih su najbrojnije privatne zdravstvene ustanove (Hipokrat, Benu, Filipović, Moj Lab, Konzilijum, Diagnostica, Natal, Codra….), zatim pet šopovi, butici, trgovine, stovarišta, saloni ljepote, ugostiteljski objekti i drugi.



Sekretarijat će i u narednom periodu kontinuirano nastaviti da širi mrežu usluga.



“Do kraja 2023. godine, registracija se mogla obaviti isključivo u Telekom poslovnicama, ili popuniti zahtjev u Benu apotekama, a od januara tekuće godine možemo obradovati starije sugrađanke i sugrađane sa još jednom lokacijom za izdavanje i registraciju kartica – Sekretarijat za socijalno staranje. Stoga, obavještavamo penzionere da posjete naše službene prostorije u Ulici Vuka Karadžića br. 16. Dovoljno je da sa sobom ponesu ličnu kartu, a sama registracija korisnika traje pet minuta”, kazao je&nbsp;Balša Alibabić&nbsp;iz Sekretarijata za socijalno staranje.



On je istakao da otkad postoji ovaj socijalni servis (3 godine), registrovano je skoro 4500 korisnika, koji su uspjeli da uštede oko 30.000 eura na proizvode i usluge koje partneri nude.



“Pozivamo sve društveno odgovorne kompanije, koje posluju na teritoriji Glavnog grada, da vlasnicima kartica omoguće ostvarivanje popusta iz dijapazona usluga i roba koje nude”, poručio je Alibabić.

Glavni grad: Senior karticu moguće preuzeti u prostorijama Sekretarijata za socijalno staranje

1706654567-5423258-camgoz-tviter-ls-1-i_960x600

“Krivično vijeće Osnovnog suda u Podgorici je odbilo žalbe državnog tužioca i branioca osumnjičenog B.C. izjavljene protiv rješenja sudije za istragu, kojim je turskom državljaninu B. C., zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, izrekao mjeru nadzora zabrana napuštanja stana i istovremeno odbio predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da mu se odredi pritvor”, navodi se u saopštenju Osnovnog suda u Podgorici, koje potpisuje sudija portparol Becić.



Krivično vijeće je, kako je navedeno, našlo da je sudija za istragu dao jasne i valjane razloge za ovakvu odluku, cijeneći sve okolnosti koje su od značaja u konkretnom slučaju, pravilno nalazeći da nema posebnih okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo ili se dati u bjekstvo.



“Dakle, radi se o osumnjičenom koji je u Crnoj Gori tražio azil, ne postoji pravosnažna presuda suda na osnovu koje bi se moglo utvrditi da je on pripadnik organizovane kriminalne grupe, u pitanju je lice sa trajnim invaliditetom od oko 90 odsto, u Crnoj Gori gotovo dvije godine neprekidno boravi sa svojom porodicom. Zanemarljiva vjerovatnoća da bi osumnjičeni koji čeka azil u Crnoj Gori sebe izložio riziku ponovnog krivičnog progona, koji bi u krajnjem mogao rezultirati njegovim zatvaranjem ili eventualno izručenjuTurskoj, gdje mu po sopstvenim navodima prijeti opasnost po život”, kazali su iz suda.



Tako je i krivično vijeće cijenilo da mjera nadzora – zabrana napuštanja stana, kako kažu, “sasvim dovoljna da spriječi bilo kakvu mogućnost osumnjičenog ne samo da pobjegne, već i da na bilo koji drugi način ometa predmetni postupak”.



“Takođe je i žalba branioca osumnjičenog koji je istakao da u odnosu na njegovog branjenika ne stoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i da se radi o presuđenoj stvari, odbijena kao neosnovana, pri čemu je, kako to vijeće nalazi, sudija za istragu dao jasne i valjane razloge u ovom pravcu. U konkretnom slučaju se ne radi o pravosnažno presuđenoj stvari, jer osumnjičeni u krivičnom postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici poslovne oznake K. br. 506/22 nije odgovarao zbog radnje koja mu se sada stavlja na teret, pa je osnovana sumnja neupitna”, naveli su iz Osnovnog suda.

Odbijene žalbe, zabrana napuštanja stana Čamgozu ostaju na snazi

O je u emisiji &#8220;Načisto&#8221; na Televiziji Vijesti rekao kako želi da vjeruje da je njegov izbor izraz spremnosti parlamenta da se izađe iz v.d. stanja poslije četiri godine i da Crna Gora ima VDT-a u punom mandatu koji je spreman da napravi suštinske promjene.







“Želim da doživljavam taj izbor kao stav i odluku institucije parlamenta koji treba da uspostavi osnovne uslove za funkcionisanje tužilaštva. U tom kontekstu ne želim da prepoznajem bilo koju namjeru koja može uticati na bilo koji način na postupanje mene kao VDT-a. Ključni cilj mi je da Državno tužilaštvo ne bude u sjenci politike”, rekao je Marković.



Marković je prošle subote izabran za VDT-a glasovima 61 poslanika, a ove sedmice je formalno stupio na dužnost.



On je kazao da su ključni motivi za njegovu kandidaturu za VDT-a nalaze u njegovom programu rada.



“To su prepoznati pravci u kojima treba mijenjati Državno tužilaštvo, na koji način treba stvarati uslove da ono bude savremeno, evropsko, efikasno i koje postava isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom”, naglasio je Marković.



Upitan da li su ga “animirali” neki poslanički klubovi, neko iz aktuelne vladajuće većine, ili eventualno neko od kolega u tužilaštvo, odgovorio je odrično.”



“Nisam bio podstaknut od bilo koga da se kandidujem, iako moram priznati da su se moji motivi našli i u stanju u tužilačkoj organizaciji, prije svega o stanju podrške glavnom specijalnom tužiocu, gospodinu&nbsp;Vladimiru Novoviću.&nbsp;Kroz svoj angažman koji je podrazumijevao blisku saradnju sa SDT-om, u smislu pružanja ekspertske podrške, prepoznao sam da SDT radi u vanrednim uslovima, koji nisu zadovoljavajući i koji ne omogućavaju da se na kvalitetan način borimo protiv najtežih oblika kriminala i da nedostaju ključni standardi”, rekao je VDT.



Na pitanje da li je imao podršku Novovića da se kandiduje, možda i podsticaj, Marković je istakao da je vrlo teško da je bilo posticaja.



“Ali, siguran sam da gospodin Novović smatra da sam sasvim dovoljan kandidat za VDT-a, poznajući moje profesionalne i lične kvalitete”, dodao je.



VDT je kazao da se ne bi libio da podnese ostavku, ako na bilo koji način ne postupa u skladu sa zakonom.



“Tako da to znači da ne postoji nijedan drugi tužilac koji bi bio pošteđen onih zakonskih odredbi i procedura u slučaju da imamo neko nepoštovanje zakona i pogrešnu primjenu”, poručio je on.



U emisiji je pušten snimak rasprave sa današnje sjednice skupštinskog Ustavnog odbora, između ministra pravde&nbsp;Andreja Milovića&nbsp;i poslanika GP URA&nbsp;Filipa Adžića.



Marković je rekao da je SDT formirao predmet povodom “svih navoda moguće korupcije više lica”.



“Očekujem da će pozvati gospodina Milovića i gospodina Adžića, i da će ih saslušati i uzeti izjavu u svojstvu građanina u odnosu na sve navode koje smo mogli čuti danas na Ustavnom odboru”, rekao je VDT.



Pozvao je Milovića i Adžića da ne čekaju da ih pozove SDT.



“Smatram da je odgovorno postupanje, naročito nosilaca javnih funkcija i predstavnika političkih partija, da uvijek, kad imaju sumnju na izvršeno krivično djelo, da to prijave i da daju sve moguće dokaze, i u krivičnoj prijavi obrazlože na osnovu čega su dobili te informacije”.



Poručio je da je ovakvo saopštavanje i javno optuživanje neozbiljno i da ne smije da se dešava.



Marković je, na podsjećanje da je Novović morao da podsjeća ministra Milovića da nije u njegovoj nadležnosti da smjenjuje šefa Specijalnog policijskog odjeljenja&nbsp;Predraga Šukovića, rekao da samostalnost tužilaštva mora biti maksimalno očuvana.



“Sa pozicije VDT-a ću učiniti sve da rad Državnog tužilaštva, pa i SDT-a, bude u potpunosti samostalan, bez pritiska i uticaja”, kazao je on.



Upitan da li je ovo pritisak, rekao je da je to “pritisak na očigledno neke druge državne organe”. Podsjetio je da, po zakonu, šef SPO-a može biti razriješen samo uz saglasnost GST-a.



“Ali sam u potpunosti ubijeđen da bilo kakav pritisak, pa i taj, neće uroditi plodom da gospodin Novović donosi odluke na osnovu stavova bilo koga. Donosiće odluke samo na osnovu onoga što je njegov uvid u rad svakog zaposlenog u SDT-u i SPO-u”.



Marković je rekao da nema formiran stav o Šukoviću, jer nije imao priliku da se upozna sa njegovim radom.



“Moramo priznati da su u prethodnom periodu postignuti odlučni rezultati, imajući u vidu uslove rada SPO-a i SDT-a, i na to moramo obratiti pažnju. Ono što sam se mogao upoznati u ova četiri dana je da su ti rezultati bili izvanredni, imajući u vidu uslove, a ne možemo reći da su to isključivo rezultati SDT-a, već i SPO-a”, saopštio je VDT.



Tokom emisije govoreno je o direktoru Uprave policije&nbsp;Zoranu Brđaninu.&nbsp; Marković je rekao da je tužilaštvu neophodna stabilnost svih institucija, odnosno da je potrebna podrška parlamenta, Vlade i drugih organa.



“Ovo podrazumijeva da Vlada mora obezbijediti stabilnost funkcionisanja Uprave policije. Bez direktora Uprave policije koji se nalazi u stalnom mandatu, koji ima puno povjerenje, ne možemo očekivati ni da njegovi podređeni, pa čak i ljudi u SPO-u, imaju potpunu stabilnost da mogu da rade na pravi način svoj posao. Smatram da Vlada mora obezbijedi na čelu policije osobu koja će biti u stalnom mandatu i ispunjavati sve kriterijume da možemo sarađivati na nivou na kojem moramo da sarađujemo”, poručio je VDT.



Marković je, na pitanje kako namjerava naći formalni put da se obračuna sa tužiocima koji možda nisu radili po zakonu, rekao da postoji samo jedan zakonit put – kroz nadzor, utvrđivanje odgovornosti kroz disciplinske postupke, ili kroz krivične postupke.



“Skoro je zvršen nadzor koji je sprovodio VDT za predmete SDT-a od 2015. do 2022. godine. Taj izvještaj je gotov, obiman, sad se nalazi u fazi analiziranja, kako mog lično, tako i GST-a. Vrši se dalja kontrola na osnovu tih podataka i može se očekivati da će se odrediti i dopunski nadzor, moguće i novi nadzor”, istakao je on.



Marković je rekao da je postavio prioritete i da će se to odnositi na postupanje svih tužilaštava u prethodnom periodu.



“Tražiću izvještaje u pogledu postupanja kako krivičnih djela zločina iz mržnje, govora mržnje, nasilja u porodici, i u konačnom, napada na novinare, odnosno krivična djela koja su izvršnena prema osobama koja obnašaju neku javnu profesiju”, najavio je VDT.



O mogućem konfliktu interesa



Urednik emisije je podsjetio na optužbe direktorice MANS-a&nbsp;Vanje Ćalović Marković&nbsp;da je Marković u mogućem konfliktu interesa.



Upitao ga je da li je to tako, s obzirom na to da mu je pokojni otac bio optužen u slučaju ratnog zločina “Deportacije” i kako će ta činjenica uticati na njegov odnos prema tom i drugim, do danas nerasvijetljenim slučajevima.



Marković je rekao da je i njemu interes da se to pitanje razriješi.



“U mom slučaju ne postoji konflikt interesa. Moj pokojni otac je pravosnažno oslobođen u tom predmetu i, nažalost, više nije živ. To znači da se u odnosu na njega više ne može pokretati krivični postupak i u tom smislu nemam konflikt interesa”, naglasio je.



Podsjetio je i da organizacioni i procesni zakon predviđaju odredbe koje isključuju mogućnost da bilo koji tužilac postupa u predmetu u kojem na bilo koji način izazvati sumnju ili konflikt interesa.



“To znači da u ovom ili bilo kom drugom predmetu ne mogu postupati na bilo koji način”, dodao je.



“Zbog insinuacija koje su bile u vezi sa mojim pokojnim ocem, on je u tom predmetu bio optužen za vraćanje Srba, a ne Muslimana i Bošnjaka”, naglasio je Marković, pojasnivši da se radi o Srbima koji su “izbjegli vojnu obavezu i trebalo je da se vrate radi vojne obaveze”.



“Međutim, ni u tom kontekstu nisu postojali dokazi”, istakao je.



Naglasio je da će svi predmeti ratnih zločina biti pod pažnjom.



Rekao je da već radi na izradi strategije i da će na osnovu nje svi predmeti koji su završeni biti preispitani, “na način koji isključuje bilo kakav konflikt interesa” i da će se na osnovu te analize dalje postupati.



“Pitanje ratnih zločina mora biti rasvijetljeno, ne samo zbog porodica žrtvi, već zbog društva Crne Gore, koje ne može ići dalje dok ne raščisti sa prošlošću”, poručio je Marković.



“Ako su napravljeni propusti, to će se utvrditi, i u odnosu na to će se djelovati”, dodao je.

Marković: Očekujem da SDT pozove Milovića i Adžića povodom navoda na sjednici Ustavnog odbora

“Zašto? Podrška građana članstvu u EU je podložna oscilacijama. Pa će, kako na dnevni red budu dolazila poglavlja ili klaseri, koji će tražiti neke dublje reforme, odnsono odricanja od svega nespojivog sa pravnom baštinom Evropske unije. Tako će privremeno padati i podrška. To se događalo u svim zemljama kandidatkinjama, ja mogu posvjedočiti da se to desilo u hrvatskom slučaju”, kaže Picula I dodaje da su ipak građani svjesni da na duže staze reforme donose ozbiljnu korist cijelom društvu, osnosno svim građanima.



<h2>Političke razlike u koalicijama na vlasti znale su da izazovu problem u prošlosti</h2>



Komentarišući kohabitaciju na crnogorskoj političkoj sceni i činjenicu da, s jedne strane premijer Milojko Spajić zagovara članstvo u EU I ubrzane reforme, a s druge predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji u focus stavlja identitetska pitanja, Picula kaže da je prethodni period pokazao da takve situacije crnogorskom putu u EU ne donose dobro.



“Političke garniture na vlasti ne bira niko iz institucija Evropske unije, nego građani na izborima, odnosno njihovi predstavnici u parlamentu. I političke opcije na vlasti snose odgovornost za percepciju koju imaju među građanima, ali in na međunarodnoj sceni. Nedavna istorija odnosa različitih kombinacija u Crnoj Gori govori da su razlike među partnerima znale da blokiraju djelovanje političke, ali i nekih drugih važnih institucija i vijdjećemo kako će funkcionisati kohabitacija koja danas ima punu odgovornost u zemlji”, ocjenjuje Picula.&nbsp;



Premijer Milojko Spajić je proces pregovora opisao nedavno kao “vruć krompir” koji mu je stavljen u ruke. Picula ocjenjuje da je premijer to znao.



“Bio je i ministar u jednoj od vlada i nije sigurno bio iznenađen kako opsegom, tako I dubinom problema. Naravno sad je pitanje što će on ostaviti svom nasljedniku, pretpostavljam da će učiniti sve da se u međuvremenu taj vruć krompir ohladi, kako se ne bi neko drugi iza njega našao u situaciji u kojoj se on danas nalazi”, ocjenjuje Picula.



Dodaje da EU ne komentariše unutrašnja pitanja Crne Gore, ali je podstiče da se fokusira na reforme.



“EU najčešće ne komentariše unutrašnje odnose, osima ako se ne radi o eklatantnom narušavanju obveza i ključnih preporuka, što se znalo događati. Identitetska pitanja mogu biti razlog političkog sukobljavanja, pogotovo ako dođe do mimoilaženja u nekim, recimo to tako, interesno obojenim pitanjima. Koalicije mogu nastati na temelju nekog zajedničkog cilja, prepoznavanja njega, ali se mogu naravno razići ne zato što se identitetski razilaze, već se mogu razići zbog vrlo jasnih interesa koji ih udaljavaju, da li su to kadrovska politika, ili neka druga pitanja, to sve zavisi od slučaja do slučaja”, kaže Picula za TV E.



<h2>Konsenzus umjesto duboke polarizacije za brži put ka EU</h2>



Duboka polarizacija, kaže on, može blokirati zemlje u napretku ka Evropskoj Uniji. Ipak, posljednji događaji u Crnoj Gori pokazali su da se ipak može doći do konsenzusa.



“Ostaje naravno da se vidi hoće li to ostati izolovana pojava, ili će se događati svaki put kada okolnosti u zemlji traže takav dogovor, pogotovo kada je riječ o napredovanju na evropskom putu. Kako bude napredovala na svom evropskom putu sužavaće se politički prostor upravo onima, koji bi nekim antizapadnim stavovima blokirali odnose Podgorice i njenih zapadnih partnera”, smatra Picula.



Picula kaže i da u Evropskoj uniji postoje mnoge tenzije koje nije lako razriješiti.



“Ovo je, da podsjetim, globalno superizborna godina, koja će kulminirati američkim predsjedničkim izborima u novembru. Crna Gora ne smije previše računati na ponašanje drugih, nego se treba usmjeriti da odradi sve ono što je potrebno da ostavri konačni cilj, a ja se nadam da će oko tog cilja &#8211; ulaska u Evropsku Uniju prevladati konsenzus i da se za početak neće praviti greške koje su, ne tako davno, upravo blokirale zemlju i to u nekim ozbiljnim obimima”, kaže Picula.



<h2>Treba se ugledati na Hrvatsku – Savez za Evropu, političke razlike po strani</h2>



Hrvatska je, podsjeća Picula, na momente imala vrlo traumatične odnose na unutrašnjoj političkoj sceni tokom pregovora o članstvu. Međutim, kada se došlo do konačne prilike da se krene put EU, tada su se razlike ostavile po strain zarad većeg cilja.



“Tada smo upravo sklopili tu vrstu saveza za Evropu i naše političke razlike su nastavile naravno, mi smo se sučeljavali na političkoj sceni, ali, kada je trebalo rješavati sve ono što je država morala napraviti da bi ispregovarala pojedina poglavlja, da bi sprovela teške reforme, tada su te političke razlike ostajale po strani i to nije utiecalo na politički identitet ni SDP-a ni HDZ-a, stranke koja je u to vrijeme ipak dobrim djelom obnašala vlast. Dakle, taj savez za Evropu je neka vrsta političkog now-how I ja ga toplo preporučujem Crnoj Gori. Posebno sada, kada nominalno i imamo mnogo protagonista koji upravo zagovaraju što brži put Crne Gore u EU. Na kraju krajeva, vladajuća stranka zagovara „Evropu sad“. Dakle, da bi Evropa bila moguća sjutra, onda u nekom bližem periodu budućnosti treba prije svega učiniti onaj iskorak koji će značiti više razumijevanja više povjerenja, o stvarima koje će građanima Crne Gore donijeti korist”, ocijenio je on.



<h2>Sredstva moraju pasti na plodno tlo, države da rješavaju probleme, a ne da izmišljaju nove</h2>



Cilj plana rasta za Zapadni Balkan, kaže Picula, je da se tim sredstvima udvsotruči volumen ekonomija na zapadnom balkanu u narednih deset godina.



“Takođe i da se ubrza pristupni proces.Ali, sva ta sredstva moraju pasti na plodno tlo. Dakle, vlade koje su preuzele odgovornost na temelju povjerenja građana moraju biti spremne da rješavaju problem, a ne da ih izmišljaju odnosno da stvaraju nove. Da li će plan rasta u ovom pogledu biti možda jedna od tih ključnih referenci Evropske Unije, ostaje da se vidi”, zaključio je Picula.

Picula: Kako se Crna Gora bude približavala EU, sužavaće se prostor antizapadnim stavovima da blokiraju

I to je samo dio sjećanja sa komemoracije u KIC-u „Budo Tomović&#8221;, gdje je Mrvaljević upriličena posveta.



Na komemoraciji je istaknuto da njen prerani odlazak koji joj je sudbina dodijelila nije bila uloga pisana za nju i da ona nije bila planirana u toj podjeli.



Od Ivane oprostili su se njeni saradnici i prijatelji.



Kada glumci odu ostaje sjećanje. Ali još više ostaje aplauz. Iskren i gromoglasan. Kao u slučaju Ivane Mrvaljević koja nas je napustila prerano i nezasluženo.



Govoreći o Ivani Mrvaljević Stevan Koprivica kazao je da smrt nije za Ivanine borbe.



&#8220;Nije smrt za takav osmjeh. Jednostavno, ovo nije bilo nju. Pozorište odražava život, ali ne i smrt&#8221;, kazao je on.&nbsp;



Neven Staničić govorio je u svoje i u ime Tivatskog centra za kulturu.



&#8220;Zadužila si, Ivana, sve nas sposobnošću i voljom da uskočiš i zamijeniš sve okolo. Sve osim sebe&#8221;, kazao je Staničić.&nbsp;



Glumica Ivona Čović govorila je o njihovoj saradnji i razgovoru samo dva dana uoči njene smrti.&nbsp;



&#8220;Pozorištu je poklonila mladosti, glumi strast, a prijateljima osmjeh koji umije da zgrabi i izbavi čovjeka. Osmjeh koji nam danas dušu steže&#8221;, poručila je Čović.&nbsp;



Od svoje dugogodišnje prijateljice i koleginice sa klase oprostila se toplo i emotivno Dubravka Drakić.



Pismo Alise Stojanović koje je rediteljka poslala povodom smrti Ivane Mrvaljević, pročitala je glumica Branka Femić Šćekić.



Mrvaljević je sahranjena na Cetinju.

Od Mrvaljević se oprostile kolege i prijatelji: Smrt nije bila za Ivanu

Standard

Vučurović je na današnjoj konferenciji, između ostalog, kazala da Sara nije imala podršku svog oca i da žali što nijesu zajednički reagovali. &#8220;Apsolutno svaka rečenica za mog oca je bila laž. Kad sam pošla kod nje je bilo jutro nakon što su se te poruke desile i nijesam obavijestila svog oca: jer bi vrlo vjerovatno [&hellip;]

Vujisić: Kod Vučurović sam otišla da bi ona zaštitila svoje učenice, hospitacija nije argument ni za što | Standard

Vujisić: Kod Vučurović sam otišla da bi ona zaštitila svoje učenice, hospitacija nije argument ni za što

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

I. Đoković

Stamatović je, podsjećamo optužen za saradnju za Kavačkim klanom. Protiv njega je podignuta optužnica da je sa drugim pripadnicima policije u kojoj su pod komandom Mirka Banovića bili Petar Lazović, Predrag Jestrović, Jugoslav Raičević, Slobodan Mićković, Ivan Đoković, Ivan Stamatović, Željko Radunović, Dražen Miranović, Sead Luboder, Vuk Šuković, Momo Mirković, Mirko Đukić, Milorad Mitrović i [&hellip;]

Predao se Ivan Stamatović, nekadašnji komandir podgoričke policije optužen da je pripadnik Kavačkog klana | Standard

Predao se Ivan Stamatović, nekadašnji komandir podgoričke policije optužen da je pripadnik Kavačkog klana

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

“28. avgusta 2020. profesor Čečović je preuzet iz Srednje stručne škole iz Bijelog Polja bez ikakvih preporuka, dok sam ja bila profesor. Njega je zaposlila bivša direktorica Gimnazije&nbsp;Zoja Bojanić Lalović, koja mu je dala posao, Ugovor o radu u Privatnoj gimnaziji. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao sto je Radoman Čečović u ovu [&hellip;]

Vučurović: Škola osuđuje postupak Čečovića -učenica je morala sama da prijavi profesora | Standard

Vučurović: Škola osuđuje postupak Čečovića -učenica je morala sama da prijavi profesora

S. Kusovac

Hrvatska je, prema izvorima Vijesti, uručila Crnoj Gori non-paper u kojem je našoj zemlji skrenuta pažnja na više neriješenih sporova dviju država među kojima su: neusaglašena, pa stoga i neutvrđena granica na moru, neriješeno pitanje vlasništva nad Školskim brodom nekadašnje JNA „Jadran“, izostanak procesuiranja svih počinilaca ratnih zločina nad Hrvatima početkom devedesetih i ime bazena [&hellip;]

CG i Hrvatska nakon non-papera: Sve što traži Zagreb mi treba i sami da pokrenemo, ako bude blokade – blokirali su nas Mandić, Bečić i Spajić | Standard

CG i Hrvatska nakon non-papera: Sve što traži Zagreb mi treba i sami da pokrenemo, ako bude blokade – blokirali su nas Mandić, Bečić i Spajić

https://secure.gravatar.com/avatar/43a14268d85c1bf05e755101ba65f315?s=96&d=mm&r=g

Ona navodi da je ovaj profesor preporučen kao&nbsp;omiljen među učenicima, intelektualac i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. &#8220;Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji Slobodan Škerović bio poštovan i cijenjen pedagog i [&hellip;]

Bojanić-Lalović: Pitanje je zašto se ćutalo tri godine i da li je neko pratio Čečovićev rad i odnos prema učenicima, a ne ko ga je zaposlio | Standard

Bojanić-Lalović: Pitanje je zašto se ćutalo tri godine i da li je neko pratio Čečovićev rad i odnos prema učenicima, a ne ko ga je zaposlio

Podsjetimo, ta partija je na juče održanim lokalnim izborima u tom gradu osvojila oko 830 glasova. &#8220;Na popisu stanovništva 4,48 odsto &nbsp;ili 1.103 stanovnika Berana su se izjasnili kao Bošnjaci. Prema popisu stanovništva, 23 odsto građana, a pretpostavlja se i Bošnjaka, je bez prava glasa, tj. imaju manje od 18 godina, što u krajnjem znači [&hellip;]

Šahmanović: Ko je BS-u 'pozajmio' 600 glasova u Beranama | Standard

Šahmanović: Ko je BS-u &#8216;pozajmio&#8217; 600 glasova u Beranama

Bečić je pogrešno citirao poznati stih vladike Njegoša iz Gorskog vijenca. „Tvrd je orah voćka čudnovata, polomi ga al&#8217; zube ne slomi“, rekao je on. Stih zapravo glasi: „Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al&#8217; zube polomi“. Njegoš se u grobu prevrće pic.twitter.com/UoqwaytNb5 — JanEk (@nekboa) December 8, 2024 Ovim povodom oglasio se [&hellip;]

(VIDEO) Bečić napravio lapsus u Beranama: Pogrešno citirao Njegoša, pa se oglasio na Facebooku | Standard

(VIDEO) Bečić napravio lapsus u Beranama: Pogrešno citirao Njegoša, pa se oglasio na Facebooku

&#8220;Rješenjem vijeća Višeg suda u Podgorici ostavljeno je na snazi rješenje sudije za istragu ovog suda kojim je okrivljenom I. S. određen pritvor po pritvorskom osnovu 175 st.1. tačka 1.&#8221;, potvrdila je portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović. Stamatović se predao danas nakon višemjesečnog bjekstva. On je jutros u pratnji advokata došao u Viši sud nakon čega [&hellip;]

Ivan Stamatović poslat u Spuž | Standard

Ivan Stamatović poslat u Spuž

Auto-put-foto-patrola-cg-2c014c05-1000x555

Kako ističe, imajući u vidu da je ovo treća sezona održavanja dionice auto-puta Smokovac-Mateševo, iskoristili su vrijeme da prikupe što više podataka za svaku lokaciju i svaki objekat pojedinačno, kako bi isplanirali što kvalitetnije zimsko održavanje, a plan prave godišnje.



“Izdvojili bismo nekoliko ključnih aktivnosti kao što su pravovremeno čišćenje snijega, posipanje soli i kalcijum hlorida i redovno praćenje vremenskih uslova. Sve ove i ostale aktivnosti detaljno su razrađene planom zimskog održavanja, u cilju minimiziranja rizika od saobraćajnih nezgoda i obezbjeđenja sigurnog putovanja za sve vozače”, navodi Čorlija.



Imaju, napominje, 10 snjegočistača.



“Što je dovoljan kapacitet da adekvatno odgovorimo na sve izazove koje donose zimski uslovi i obezbijedimo prohodnost puteva tokom cijele zimske sezone”, ocjenjuje tehnički direktor Monteputa.



Savjeti za vožnju tokom zimskih uslova



Ukazuje i na mjere koje se predlažu vozačima kako bi se povećala bezbjednost saobraćaja tokom zimskih uslova:



Prije putovanja provjerite nivo rashladne tečnosti; Provjerite stanje akumulatora, jer niske temperature mogu oslabiti njegovu efikasnost; Uklonite sav snijeg i led s vozila, uključujući krov, kako biste izbjegli rizik da snijeg ili led padnu na vjetrobransko staklo vašeg vozila ili vozila drugog učesnika u saobraćaju tokom vožnje; Obavezna upotreba pneumatika za zimske uslove; Držite veće odstojanje u odnosu na vozilo ispred vas; Izbjegavajte naglo skretanje i usporite prije skretanja; U krivinama vozite sporije, bez nagle promjene brzine; Ubrzavajte postepeno; Kočite postepeno da biste izbjegli blokadu točkova; Prilikom vožnje na uzbrdici održavajte postepeno ubrzanje, bez naglih promjena brzine, kako biste izbjegli proklizavanje. Na nizbrdici koristite motorno kočenje umjesto naglog kočenja; Preporučljivo je voziti sa najmanje 1⁄2 goriva u rezervoaru; Pratite promjenljivu saobraćajnu signalizaciju; Zabranjeno je preticati snjegočistača; Pratite vremensku prognoza i stanje na putevima prije polaska na put. Čorlija dodaje da je i usljed pojave magle i smanjene vidljivosti vozač dužan da prilagodi brzinu kretanja trenutnim uslovima na putu.



“Potrebno je uključiti sva četiri pokazivača pravca, koristiti kratka ili svijetla za maglu, dok je upotreba dugih svjetala nepoželjna jer mogu dodatno smanjiti vidljivost. Savjetuje se da pažljivo pratite obilježavanje kolovoza, poput ivica puta i razdjelnih linija, kako biste ostali u svojoj traci. Takođe, neophodno je držati veći razmak između vašeg vozila i vozila ispred kako biste imali dovoljno vremena za reagovanje”, ističe.



Ograničenja brzine se prilagođavaju i moraju se poštovati



Na auto-putu se ograničenje brzine prilagođava vremenskim uslovima putem sistema promjenljive svjetlosne signalizacije.



“Omogućena je dinamička promjena režima saobraćaja u skladu sa trenutnim stanjem, kao što su kiša, snijeg, led, smanjena vidljivost ili neki incident na trasi auto-puta. Na ključnim mjestima po trasi postavljene su meteostanice koje prate vremenske uslove i stanje na kolovozu. Trasa je potpuno pokrivena video-nadzorom, koji prate operateri iz Komandnog čentra 24/7. Takođe, kolege nadzornici redovno obilaze auto-put i dostavljaju informacije sa terena. Nadzorno vozilo opremljeno je i pokretnom meteostanicom koja dostavlja podatke sa terena. Cijeli ovaj sistem praćenja uspostavlja se kako bi pravovremeno reagovali na promjene i obezbijedili čišćenje i posipanje kolovoza”, pojašnjava Čorlija.



Važno je, ukazuje, pored tehničkih rješenja, naglasiti i to da svaki vozač snosi dio odgovornosti za bezbjednost u saobraćaju.



“Priprema vozila za zimske uslove i prilagođavanje vožnje trenutnim vremenskim i saobraćajnim uslovima ključni su faktori u izbjegavanju nesreća. Odgovorna vožnja podrazumijeva i poštovanje signalizačije, smanjenje brzine u nepovoljnim uslovima i dodatnu pažnju prema drugim učesničima u saobraćaju. Samim tim, odgovornost korisnika je ne samo zakonska obaveza, već i društvena odgovornost kako bi se očuvala sigurnost svih učesnika na auto-putu”, ističe Čorlija i zaključuje da su kazne za nepoštovanje saobraćajnih pravila, uključujući ignorisanje prilagođenih ograničenja brzine, predviđene zakonom.

Čorlija: Vozači da ne pretiču snjegočistače na auto-putu, kad je magla da uključe sva četiri žmigavca…

Obraćanje Jakšić Stojanović prenosimo integralno:



Kao roditelj i prosvjetni radnik, uznemirena sam sadržajem prepiske profesora podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”, a koja je upućena bivšoj učenici.



Kao građanka, dijelim utisak opšte crnogorske javnosti.



Kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija, po saznanju za prepisku, bez odlaganja tražila sam od Uprave škole cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na pomenuti predmet, a kojom resorno ministarstvo nije raspolagalo.



Nakon detaljne analize, kompletnu dokumentaciju smo dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu, sa molbom za hitno postupanje, imajući na umu ozbiljnost predmetne situacije.



Takođe, pokrenuli smo i sve ostale raspoložive mehanizme kako bi se utvrdili detalji ovog slučaja i kako bi svi oni za čije se postupanje utvrdi odgovornost bili procesuirani u skladu sa zakonom.



O ishodu, javnost će biti upoznata po okončanju pokrenutih postupaka, u najskorijem roku.



Ono što je svakako najvažnije je da kao društvo stvorimo mehanizme kojima će sistem moći da se na adekvatan i efikasan način suprotstavi sličnim devijacijama i obezbijedi načine kontrole ko i kako može da prenosi znanja u učionicama naših škola.



Upravo u tom kontekstu, uputila sam inicijativu skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport za zakazivanjem hitnog sastanka na kojem bi zajednički utvrdili redosljed koraka izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju, u cilju kreiranja adekvatnih preventivnih i represivnih mehanizama.



Ovu inicijativu sam uputila s ličnim ubjeđenjem da ovaj i slični slučajevi prevazilaze sve naše razlike i traže zajedničko djelovanje.



U ovakvoj situaciji, ukoliko ne budemo djelovali zajedničkim snagama na svim nivoima, sjutra se može naći dijete bilo koga od nas – ma kojoj političkoj ili nekoj drugoj grupaciji pripadali.



Ono što u ovom trenutku izaziva ozbiljnu zabrinutost je da je povrijeđen integritet struke, pa bez obzira na rad organa za sprovođenje zakona, prosvjeta mora imati odgovor u sprečavanju ovakvih i sličnih oblika neprimjerenog ponašanja prosvjetnih radnika.

Jakšić Stojanović: Prosvjeta mora imati odgovor u sprečavanju neprimjerenog ponašanja prosvjetnih radnika

žilnik_foto_773x900

Savremene teme, kritika političkog i ekonomskog sistema, od početka su glavna preokupacija reditelja Želimira Žilnika. Nakon studentskih demonstarcija 1968. i filma &#8220;Rani radovi“ koji je na Berlinskom festivalu 1969. nagrađen Zlatnim medvjedom, početkom sedamdesetih u SFRJ je bio cenzurisan i zbog toga se nekoliko godina preselio u Njemačku. Kaže da je tamo već bio poznat i da je dobio mogućnost za snimanje filmova.



&#8220;Kada se 1971. U Jugoslaviji dogodio momenat nekog političkog stezanja i kada sam bio kritikovan i oduzeli mi članstvo među filmskim radnicima, a bio sam freelancer, odlučio sam da odem u Njemačku, gdje je već bilo oko 600.000 naših ljudi, gastarbajtera. Tamo sam našao moje kolege, koji su me već znali jer sam dobio neke nagrade, između ostalih i Zlatnog medvjeda. I kad su me pitali zašto sam došao, nisam mogao da im kažem da sam cenzurisan, ne bi mi vjerovali, jer se u tom momentu kod njih prikazivalo petnaestak naših filmova. I onda su oni tražili da im nabavim statut naših filmskih organizacija, rekli su da su te naše radne organizacije fantastično organizovane. Ja sam nabavio statut, oni su ga preveli i napravili po njemu jednu izdavačku filmsku kuću, koja je bila najuspješnija nekoliko godina… eto takav status smo imali tada. Ja sam u Njemačkoj za tri godine snimio deset fimova, devet kratkih i jedan dugometražni“, priča Žilnik.



Danas je situacija u filmskoj industriji sasvim drugačija.



“U cijelom svijetu je kriza, prestalo je definisanje kulturnog proizvoda jednog političkog sistema. Sada imamo eksploziju filmske industrije, jer smo prešli na digtalnu tehniku. U moje vrijeme je recimo za snimanje jednog filma bilo potrebno 15.000 metara filmske trake, koja se proizvodila samo u Americi. Sada možete telefonom da snimite film. U odnosu na moju generaciju, sadašnje generacije imaju, ne deset puta, nego sto puta bolje mogućnosti. Jedino što sada moraju da se suočavaju sa mnogo većom konkurencijom“, objašnjava naš sagovornik.



Žilnik radi kao gostujući profesor na čak sedam svjetskih univerziteta, a svojim studentima uvijek savjetuje da budu svoji, da budu autentični.



&#8220;Kažem im da se ne plaše, ako u publici vidite neke iznenadjujuće grimase, to je normalno… probajte da smislite nešto što je vaše, jer ljudi žele da vide nešto novo, a ne kopiju nečega…&#8221;, ističe on.



Iako je snimio na desetine filmova, doživio veliku slavu i priznanja, snimanje mu nikada nije dosadilo. Sa 82 godine nastavlja da radi, a trenutno priprema fim koji će biti spreman za naredni hercegnovski filmski festival.



&#8220;Proces restitucije koji se kod naš dešava, ta situacija da se nekim ljudima, sada već starcima nešto vrati oni žive još dva-tri mjeseca i onda to opet ide u ruke tajkuna. To je segment kojim se trenutno bavim, vjerujem da će fim biti završen do sledećeg festivala u Herceg Novom&#8221;, kazao je on.



Žilnik je devedestih godina tokom raspada Jugoslavije i bratoubilačkih ratova aktivno snimao i dokumentovao slom tadašnjeg sistema, čije posljedice i danas traju. Dokaz je i njegov grad Novi Sad, koji je posljednjih nedjelja u centru pažnje zbog tragedije kada je zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici poginulo 15 ljudi.



&#8220;Ta tragedija je gotovo za jedan dan razotkrila veliku slabost i grešku, uz kriminalne radnje, tog projekta vladajuće stranke, koja na neki način želi da izbjene odgovornost za gubitak 15 života. To je izazvalo ne samo gnijev nego i strah kod ljudi koji su pokupovali stanove u tim, na brzinu izgradjenim zgradama. Taj bunt studenta koji traje možda na neki način podsjeća na studentske proteste iz 1968. ili proteste protiv Miloševića, ali ovo što se sada dešava, čini da je na neki način još destruktivnije, još opasnije&#8221;, zaključuje Žilnik.



Kaže da za sada nema namjeru da se filmski bavi tom temom, jer je ona jako dobro snimljena i dokumentovana, što je takođe prednost novih tehnologija.

Žilnik: Snimanje filmova sada lakše, konkurencija ogromna

Na jugu pretežno oblačno, povremeno s kišom ili prolaznim pljuskom. Vjetar uz obalu umjeren južni. Temperatura do 16 stepeni. MORE talasasto do jače talasasto. Jugo umjeren. Temperatura mora 16 stepeni.



Na sjeveru, u srijedu pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom i snijegom na planinama. U četvrtak ujutru magla ili niska oblačnost, tokom dana pretežno oblačno. Vjetar narednih dana slab i promjenljiv, temperatura bez promjene.



Na jugu i dalje nestabilno, mada manje kiše nego prethodnih dana. Od četvrtka više sunca. Jugo staje. Temperatura do 16 stepeni na primorju.



Sjutra nestabilno na Sredozemlju &#8211; kiša, pljuskovi i grmljavina. Jače kiše biće i uz sjeverne obale Crnog mora. Snijeg i susnježica ponegdje u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini i Rusiji. Na Pirinejskom poluostrvu i krajnjem jugu Balkana, te u Skandinaviji pretežno sunčano. Moskva sa -2 najhladniji glavni grad, Atina sa 19 najtopliji.



BALKAN Pretežno oblačno na Balkanu, povremeno kiša ili susnježica, u višim predjelima snijeg. Najsunčanije u Grčkoj, i najtoplije &#8211; temperatura do 20 stepeni.

Pretežno oblačno, manje kiše, do 16 stepeni

Poslanici će ponovno glasati o Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini.



Na dnevnom redu su Predlog zakona o restriktivnim mjerama i Predlog zakona o dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine.



Klub poslanika Bošnjačke stranke, juče je, kao dopunu Dnevnog reda sjednice Skupštine Crne Gore predložio Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima.



Poslanici Građanskog pokreta URA za današnju sjednicu Skupštine predložiće proširenje dnevnog reda tačkom &#8220;povećanje minimalne penzije i za korisnike srazmjernih penzija i naknada za dječije dodatke&#8221;.

Danas sjednica Skupštine

Milatović je rekao da će na sjednici Savjeta tražiti da ministar odbrane Dragan Krapović vrati ingerencije Lazareviću.



Krapović međutim smatra, da Savjet za odbranu i bezbjednost nema ingerencije da izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja VCG.



Milatović je podsjetio da je ranije rekao da je Krapović ponašanjem diskvalifikovao sebe od poziva da prisustvuje sjednicama Savjeta.



“I ja sam uradio ono što sam javno rekao. Na Savjetu premijer zastupa Vladu”, pojasnio je Milatović.



Iz kabineta premijera Milojka Spajića, kazali su da bi Savjet trebalo da nastavi sjednicu u istom formatu u kojem je ona započeta, kako bi se donijele najbolje i najprofesionalnije odluke.



Sjednica, na kojoj se raspravljalo i o smjeni Lazarevića, prekinuta je 11. oktobra, i tada je najavljeno da će biti nastavljena kada to dozvole agende članova.

Danas nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost

Skandalozna prijetnja proizvela je ozbiljnu aferu u Grčkoj. Karipidis premijera Micotakisa dovodi u vezu sa fudbalskim klubom Olimpijakosom koji ima tradiciju loših odnosa sa Arisom. Ipak, to nije stvarni razlog sukoba već incidenti na utakmici između Arisa i Volosa gdje Arisu od Fudbalskog saveza Grčke i države prijeti ozbiljna kazna te Karipidis očigledno pokušava da krivicu sa sebe skine napadima na premijera kao i na vlasnika Olimpijakosa, uglednog biznismena Evangelosa Marinakisa. Marinakis je vlasnik i premijerligaša Notingem foresta zbog čega je on i pokrenuo postupak protiv Karipidisa pred sudom u Londonu.



Karipidis je skandaloznu poruku premijeru uputio preko zamjenika ministra Nikosa Tahiosa, a Tahios je vulgarnu poruku prijavio Apelacionom tužilaštvu u Solunu i sada su na potezu državni organi.



Karapidis nije po dobru poznat u Crnoj Gori već se tretira kao poslovni prevarant jer je 2012. godine zatvorio jako profitabilan biznis &#8211; pilanu u mjestu Žabljak koji je turistički i ekološki biser. Karipidis je preko svoje kompanije dobio koncesije na šumu koja je nacionalni resurs države, ali umjesto toga je dao otkaz svim radnicima a njegovi predstavnici su, prema tvrdnjama predstavnika radnika, pobjegli i nestali.



Mediji su tada pisali da je grčka kompanija „Karapidis bross CO Spaik“ primjer negativnog dovođenja stranih investitora u inače profitabilnoj industriji drvoprerade.



Poslovodstvo grčke kompanije uručilo je 2012. rješenja o prestanku radnog odnosa kompletnom sastavu proizvodnje u fabrici odnosno za 17 stalnih i svim sezonskim radnicima, što je bio nezapamćen skandal u Crnoj Gori. Ukupan broj radnika koji je ostao bez posla je više od 40.



Osnivač te kompanije je kompanija KARIPIDIS BROSS CO AGGEIOCHORI IRINOUPOLI-PREFEKTURA IMATHIA &#8211; GRČKA (NP) neformalnog vlasnika FK Aris. Ta kompanija je trenutno u blokadi zbog 11 prijava potraživanja, a njen ovlašćeni zastupnik je politički aktivan kao predstavnik Pokreta za promjene na Žabljaku. Kao lice ovlašćeno za prijem zvanične pošte registrovan je advokat Ksenija Franović, iz advokatske kancelarije koja zastupa neke od uhapšenih u predmetima za trgovinu narkoticima. Ranije su se pominjali kontakti Karipidisa i sa pokojnim kontroverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem.



Ti otkazi su digli veliku buru u javnosti, a čitava stvar je otišla i do tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.



Karipidis je u poslu pilane kupio dio imovine DIP „Velimir Jakić“, čija je privatizacija i prodaja grčkoj kompaniji „Karapidis bross“, kako su pisali mediji, imala katastrofalne posljedice po proizvodnju, imovinu i zaposlene koji su svi do jednog ostali bez posla.



Predstavnik radnika Slaviša Džaković rekao je tada da će o ovom obavijestiti brojne adrese, te da su im predstavnici grčke kompanije obećavali „kule i gradove“, a ništa nijesu uradili. Ništa od novih proizvodnih pogona niti od finalnih asortimana&#8230;



&#8220;Obećavali su ,,kule i gradove“, a ništa nijesu uradili. Ništa od novih proizvodnih pogona niti od finalnih asortimana. Zahvaljući nama dobio je status strateškog partnera i po tom osnovu višegodišnje koncesije nad šumama po povoljnijim cijenama. I pored toga ne uplaćuju ih pa sječa ovogodišnjih koncesija nije ni počela. Podnijećemo krivičnu prijavu i zbog toga što apsolutno ne posluje preko žiro računa, izbjegava poreske obaveze, a radnicima plate uplaćuje na tekuće račune. Znaće za ovo i premijer i ministar,&#8221; rekao je tada Džaković.



Pilanu u Njegovuđi preuzeo je 2016. godine domaći investitor i ona sada uspješno posłuje.

Karipidis ojadio crnogorske radnike, a sada prijeti premijeru svoje države

ekonomija_475x900

Cilj ekonomske politike u periodu trajanja mandata 44. Vlade Crne Gore je povećanje životnog standarda građana, kao i stvaranje predvidivog i podsticajnog investicionog i poslovnog ambijenta u cilju kreiranja novih radnih mjesta i ubrzavanju konvergencije dohotka i BDP per capita ka prosjeku EU.



&#8220;Crna Gora je značajno napredovala u pregovorima o pristupanju EU i ostaje opredijeljena da postane prva naredna članica EU u što skorijoj budućnosti. Program ekonomskih reformi je najvažniji dokument u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima. S jedne strane, on predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast&#8221;, kaže se u dokumentu.



Program ekonomskih reformi je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ (‘fundamental first”) u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma.



&#8220;U narednom periodu, očekuje se dalje očuvanje makroekonomske i stabilnosti javnih finansija, uz dinamiziranje ekonomskog rasta i investicionog ciklusa u državi. Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,7%, odnosno po godinama, 4,8% u 2025, 3,2% i 3,1% u 2026. i 2027. godini. Usljed usporavanja pritisaka cijena na evropskom nivou, očekuje se postepeno usporavanje inflacije, koja će prosječno iznositi 2,9% u periodu 2025. godine do 2027. godine&#8221;, kaže se u dokumentu.



Snažna potrošnja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i minimalne i prosječne penzije, reforme poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, uz mjere sektorske podrške i relevantne prognoze ekonomske aktivnosti i inflacije u Evropi, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku.



&#8220;Crna Gora bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u istoriji, što je rezultat uspješnih mjera za aktiviranje tržišta rada i podršku privatnom sektoru. Programi podrške preduzetništvu i investicijama, zajedno s modernizacijom poreskog sistema, omogućili su značajan rast zaposlenosti, penzija i zarada, čime se povećava životni standard građana&#8221;, pojašnjeno je u dokumentu.



U oblasti fiskalne politike, glavni ciljevi u periodu 2025. do 2027. godine odnose se na ostvarivanje suficita tekuće budžetske potrošnje i ostvarenje budžetskog deficita na prosječnom nivou od 3,2% BDP-a u tom periodu.



&#8220;Nivo javnog duga na prosječnom godišnjem nivou od oko 62,7% u periodu 2024-2027. godine uz neto javni dug na prosječnom godišnjem nivou od 60,2%. Obezbjeđivanje uslova da se novo zaduživanje isključivo vrši za finansiranje kapitalnih projekata odnosno otplatu i refinansiranje postojećih dugova države. Značajno uvećanje sredstava kroz ulaganje kroz Kapitalni budžet i podršku kroz grantove obezbijeđene od strane EU, čime se otpočinje intenzivan investicioni ciklus i doprinosi ubrzavanju ekonomskog rasta&#8221;, dodaje se.



Ukazano je i na smanjenje &#8220;sive ekonomije&#8221; u cilju omogućavanja fer tržišne utakmice odnosno suzbijanja nelojalne konkurencije.



&#8220;Reforma poreske i carinske administracije&#8221;, ocijenjeno je u dokumentu.



Napominju da period od 2025. godine do 2027. godine karakteriše otpočinjanje intenzivnog investicionog ciklusa kroz ulaganja kako kroz kapitalni budžet tako i kroz grantove obezbijeđene od Evropske unije od kojih su najznačajniji za izgradnju Autoputa (dionica Andrijevica-Mateševo) i rekonstrukciju željezničke infrastrukture koji su već obezbijeđeni.



&#8220;Uporedo, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, Crnoj Gori će na raspolaganju biti 383 miliona eura u periodu 2024. godine do 2027. godine za sprovođenje strukturnih reformi i ulaganje u infrastrukturu. Preostala sredstva neohodna za ambiciozni plan izgradnje infrastrukture, kojom će se omogućiti, širenje ekonomskog potencijala obezbijediće se iz kreditnih sredstava&#8221;, navodi se u dokumentu.



Strategija upravljanja javnim finansijama u periodu od naredne do 2027. godine usmjerena je, kako su pojasnili, na ostvarivanje suficita tekuće javne potrošnje čime se ostvaruje &#8220;zlatno pravilo“ fiskalne odgovornosti a to je da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.



&#8220;Suficit tekuće potrošnje omogućava se i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, kao mjere imlementirane u cilju podrške konkurentnosti privrede kroz kreiranje podsticajne poreske politike. Smanjenjem poreskog opterećenja na zarade, smanjuju se fiksni troškovi za poslodavca, dok se na drugoj strani usljed kompenzatornih mjera obezbjeđuje rast ukupnih javnih prihoda i ne dovodi u pitanje održivost javnih finansija&#8221;, ističe se u dokumentu.