Upitan o formiranju ZSO, odnosno, kako je to kazao novinar koji je sa njim radio intervju, zahtjevu dijela međunarodne zajednice da napravi „kosovsku verziju Republike Srpske“, Kurti je rekao:



„Mislim da bi to Beograd želio. Da ima entitet Srba na Kosovu koji bi oni kontrolisali, koji bi imao svog predsjednika, kao nekakav mali Dodik, i na taj način da od naše Republike napravi nefunkcionalnu državu. Mi to nećemo da dozvolimo i mislim da i međunarodna zajednica sve više razumije da Srbija to želi“, kazao je Kurti.



„A ja samo strpljivo, principijalno, ljubazno kažem da Srbija želi ili podjelu teritorija Replublike Kosovo na srpski i albanski deo, ili da, kao plan B – postojeću Asocijaciju opština koja okuplja 38 opština podijeli na albansku i srpsku, a da srpski dio bude povezan vertikalno sa Beogradom i da prave neku Republiku Srpsku ‘light’ i da na taj način unazade Kosovo“, kazao je Kurti.



Ima više Albanaca u Srbiji, nego Srba na Kosovu



A kada je reč o Albancima u&nbsp;Preševu, Bujanovcu i Medveđi, Kurti kaže da postoji asimetričan pristup u odnosu na Srbe na Kosovu – „očigledno nepravedan“.



„To je birokratsko, hladno, administrativno etničko čišćenje“, kazao je kosovski premijer, govoreći o pasivizaciji adresa.



„Uopšteno, ima više Albanaca u Srbiji od Subotice pa do Preševa, nego Srba na Kosovu, apsolutno gledano. Procentualno ima više Albanaca u Crnoj Gori, nego Srba na Kosovu, a srpski jezik na Kosovu je službeni jezik na svim nivoima administracije i u svakoj opštini“, kazao je Kurti.



Povodom Kurtijevih navoda da Srba na Kosovu ima 4 odsto, oglasila se danas Srpska lista.



Poručuju da je kosovski premijer iskoristio posjetu Sarajevu da se pohvali kako je uspio u svojoj namjeri da etnički očisti Kosovo od Srba – „pa je pominjao kako Srba ima sve manje“.



„Naravno, zaboravio je da kaže da je Srba manje iz dva razloga“, kažu.



„Prvi je teror koji sprovodi nad nedužnim srpskim narodom koristići institucionalno nasilje za sprovođenje represije, a drugi je sprječavanje povratka raseljenih na svoja vjekovna ognjišta otimanjem srpske imovine, zastrašivanjem ljudi i neosnovanim hapšenjima svih Srba koji ne žele da prodaju svoju očevinu“.



Osvrnuli se i na to što je Kurti kazao da više Albanaca ima u Srbiji, nego Srba na Kosovu, te to objasnili time da svim građanima Srbije „odgovara politika“ koju vodi predsjednik Srbije.



Iz ove stranke poručuju da će se upravo uz Vučićevu podršku boriti svim demokratskim sredstvima da „Kurti nikada ne ostvari svoj naum“:



„I protjera naš narod jer smo svi mi na ovim prostorima opredijeljeni da ostanemo svoji na svome!“.

Kurti: Više je Albanaca u Srbiji nego Srba na Kosovu

Terumi Tanaka

Tanaka, 92-godišnjak, govorio je na konferenciji za novinare u Oslu, dan prije ceremonije na kojoj će održati predavanje u ime&nbsp;Nihon Hidankjoa, organizacije preživjelih iz Hirošime i Nagasakija koja je osvojila ovogodišnju nagradu.



Na pitanje da li ima poruku za Putina,&nbsp;Tanaka&nbsp;je rekao da su ga ponovljene nuklearne prijetnje ruskog lidera ubijedile da Putin ne razumije koliko bi upotreba tog oružja bila razorna.



On je rekao da je poruka njegove organizacije Putinu, za koju je rekao da je direktno prenijeta ruskom lideru, da je „nuklearno oružje stvar koja se nikada ne smije koristiti“.



„Mislim da nije ni razmišljao o ovome ili razumio ovo. Dakle, on je u stanju da kaže takve stvari. Zato mislim da je ono što treba da uradimo kako možemo da promijenimo njegov način razmišljanja da bi on zaista razumio šta je to“, rekao je Tanaka, prenosi Beta.



Prva atomska bomba ubila je 140.000 ljudi u gradu Hirošima 6. avgusta 1945. godine, a druga koja je bačena na Nagasaki 9. avgusta 1945. još 70.000. ljudi.



Japan se predao 15. avgusta, čime je okončan Drugi svjetski rat.



Tanaka je izgubio petoro članova porodice i rekao je da su mu slike spaljenih tijela u razorenom gradu urezane u pamćenje.



Komitet je primijetio da nuklearne sile, umjesto da prihvate razoružanje, unaprjeđuju svoje arsenale i da se čini da se i druge zemlje spremaju da nabave nuklearno oružje.



Takođe je navedeno da se prijetnje da će se oružje koristiti upućuju u ratu koji je u toku, čime se asocira na prijetnje Rusije u ratu u Ukrajini.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir poručio Putinu da ne pomišlja da koristi nuklearno oružje

Kako je saopšteno, u maloj kući u tom negotinskom selu pronađeno je tijelo jednog 14-godišnjaka iz tog sela, 71-godišnjeg muškarca iz Bitolja i 66-godišnjaka iz Resena.



Navodi se da je tužilac Osnovnog javnog tužilaštva Kavadarci u nedjelju “izvršio uviđaj u negotinskom selu Crveni Bregovi, gdje su u maloj kući koja je korištena kao improvizovani vjerski objekat pronađena tri beživotna tijela, među kojima i dijete od 14 godina”, prenosi N1.



“Prvobitnim pregledom osoba nisu pronađeni tragovi nasilja. Javni tužilac je izdao naredbe za obdukciju, kao i naredbu za ispitivanje ispravnosti gasnog uređaja na kojem su grijali”, piše u saopštenju, koje je prenijela Televizija Telma.

Sjeverna Makedonija: Tri tijela pronađena u vjerskom objektu, među njima i dijete

Iz MUP-a je najavljeno da će protiv Stanivukovića biti podnijeta i krivična prijava za klevetu, jer, kako su istakli, na društvenim mrežama „javno stigmatizovao policijskog službenika da ga je fizički napao“, mada taj policajac nije uopšte bio na dužnosti.



Najavljena je i prijava za narušavanje javnog reda i mira protiv vozača bagera&nbsp;M.C.&nbsp;koji je tokom sinoćnjeg incidenta na parkingu kod Vladine zgrade, kako je navedeno, uprkos naređenju policije bagerom krenuo na kordon policije.



Iz MUP RS naglasili su da je gradonačelnik Banjaluke sinoć na parkingu ispred Vladine zgrade „organizovao grupu osoba i bager da idu na kordon policijskih službenika u pokušaju da zauzme tu lokaciju, koja nije u vlasništvu Grada Banjaluke“.



Dodali su da policija „nijednog trenutka nije upotrijebila prekomjernu silu prema učesnicima tog nezakonitog okupljanja“, mada je, kako su ocijenili, bio ispunjen osnov za to, što se jasno vidi na video snimcima.



Iz MUP RS su optužili Stanivukovića da je pokušao da „inscenira sukob i isprovocira policiju, naguravanjem mase na policijske službenike“.



„Ministarstvo osuđuje sramno ponašanje Stanivukovića, koji kao gradonačelnik Banjaluke naziva policijske službenike vulgarnim imenima, gura ih i provocira zarad promocije na društvenim mrežama i projektovanja eventualnog sukoba“, naglašeno je u saopštenju.



Zaključili su da će MUP RS nastaviti da preduzima sve potrebne, zakonom propisane mjere i radnje u cilju održavanja povoljnog stanja bezbjednosti u Banjaluci, zaštite građana Banjaluke i njihove imovine i da neće dozvoliti nezakonito postupanje bilo koga, pa ni gradonačelnika Banjaluke.

Prekršajni postupak protiv Draška Stanivukovića

images (3)

U saopštenju o situaciji u Siriji su takođe naglasili neophodnost zaštite manjina i diplomatskih predstavnika koji su još u zemlji, prenosi AJB.



“Danas stojimo uz sve Sirijce, kako u zemlji, tako i u dijaspori, koji su puni nade, ali i one koji se boje neizvjesne budućnosti”, naveli su u saopštenju.



“Svi moraju imati priliku da se ponovo ujedine, stabilizuju te ponovo izgrade svoju zemlju.”



“Ključno je očuvati teritorijalni integritet Sirije i poštivati njenu nezavisnost, njen suverenitet, kao i državne institucije, te odbaciti sve oblike ekstremizma”, poručuju.

EU poziva sve aktere u Siriji da &#8220;odbace bilo kakav oblik ekstremizma&#8221;

b8a72fb3c44aa63849acb5528996e065

Na FTN-u u Novom Sadu nalaze se i osobe za koje studenti tvrde da su u zgradi kako bi izazivale incidente.



Studenti koji učestvuju u blokadi su ukazali novinarki N1 Lei Apro na mladića, za kog tvrde da ne podržava blokade i koji je reporterku N1 snimao telefonom.



Ona mu je prišla i upitala ga zbog čega je snima i ko je on.



Mladić je skrivao lice dok je novinarka pokušavala da ga snimi telefonom i nije odgovarao na pitanja. U jednom trenutku je istrgao telefon reporterki iz ruku, i dao ga drugom mladiću, koji joj je potom, poslije koškanja, vratio telefon.



Nakon incidenta nekoliko momaka je okružilo ekipu N1, govoreći kako ovo nisu političke blokade i ispitujući ih dokle namjeravaju da ostanu u zgradi fakulteta, na šta je reporterka odgovorila da je ona novinarka i da radi svoj posao. Mladići su odbijali da odgovore na njeno pitanje ko je momak koji joj je oteo telefon, tvrdeći da ga ne poznaju.



Inače u zgradi FTN-a je viđena grupa mladića koji su u martu blokirali Filozofski fakultet zbog navodnog govora mržnje profesora Dinka Gruhonjića.



Među njima je i student prorektor Damjan Vakanjac, koji studente na blokadi snima i zahtijeva od njih da se predstave.



Riječ je o studentskom funkcioneru koji je ranije u Novom Sadu prisustvovao mitinzima Srpske napredne stranke.

Novinarki N1 otet telefon na FTN u Novom Sadu, među studentima i oni koji se protive blokadi

images (1)

U Sloveniji je noćas registrovan zemljotres magnitude 3,5, sa epicentrom u blizini Škofja Loke, saopštila je tamošnja agencija za životnu sredinu (ARSO).



Potres je registrovan u 3.37 časova.



„Ocjenjujemo da intenzitet zemljotresa nije prekoračio peti stepen evropske makroseizmičke skale“, dodaje se u saopštenju.



Epicentar zemljotresa je zabilježen osam kilometara jugozapadno od Škofja Loke, u slovenačkoj regiji Gorenjska.



Podataka o mogućoj šteti za sada nema.

Zemljotres u Sloveniji

d6acc425371a0dbc005f596304bc3ba777hnnnn

24335748536266_600x900

Svi bliskoistočni vladari koje su demonstranti Arapskog proljeća 2011. nazvali &#8220;diktatorima&#8221; sada su i zvanično postali prošlost. U talasu koji je krenuo sa sjevera Afrike, redom su padali Zine El Abidine Ben Ali u Tunisu, Hosni Mubarak u Egiptu, Muamer Gadafi u Libiji.



Iako se očekivalo kako će u istom ciklusu pasti i Bašar Al Asad, to se 2011. nije dogodilo, a umjesto pada Asada, Sirija je od te godine postala žrtva unutarnjih sukoba u kojima su učestvovali ISIL, proturska opozicija, a kasnije i islamističke grupe kao Hajat Tahrir al Šam. Sukob je sve do danas uključivao i Kurde te brojne međunarodne snage koje su zastupale određene interese.



&#8220;Od svih meta demonstranata, preživio je samo bahreinski kralj Hamad, dijelom zato što je na čelu zaljevske arapske monarhije, a ne &#8216;revolucionarne republike&#8217; kao ostale, ali i zato što je prihvatio neke od reformi koje su predložili međunarodni pravnici.



“Mogao sam ići putem Sirije, ali umjesto toga sam poslušao njihove zahtjeve&#8221;, prenosi BBC riječi Hamada.



Jedno je jasno,&nbsp; vladavina Asada zauvijek je završena u Siriji, a s tim činom i veliko poglavlje u istoriji Bliskog istoka.



Karte nakon ovoga će biti drugačije podijeljene, a tek će se vidjeti ko će u novom odnosu snaga za sebe izvući najbolju poziciju.



Pred Sirijom i dalje težak period



Kada slavlje utihne, novi lideri suočiće se sa teškim zadatkom stabilizacije podijeljene zemlje, u kojoj djeluje više grupa. Siriji su takođe potrebne milijarde dolara pomoći i investicije za obnovu.



<img width="100%" alt="Damask" src="https://rtcg.me/upload//media/2024/11/8/21/6/685/1962547/resize/1962550/a1f5ab06746e436bbd7a8ade4308517d--0--c4bb245e42584fbfb46d235d00594374_600x900">Damask (Foto: Beta/AP Photo/Hussein Malla)



Jedan od mogućih izazova mogao bi da bude ponovni uspon Islamske države koja je, tokom vrhunca svoje moći, zavela teror u velikim djelovima Sirije i Iraka prije nego što ju je porazila koalicija predvođena Amerikom.



Koliko se situacija brzo mijenja u zemlji pokazuje i upad sirijskih pobunjenika u iransku ambasadu, prenijeli su iranski mediji.



Hezbolah, čije sjedište je u Libanu i koji je godinama pružao ključnu pomoć Asadu, u subotu je povukao sve snage iz Sirije dok su se pobunjenici približavali Damasku, rekla su u nedjelju dva libanska bezbjednosna izvora Rojtersu.



Asad, koji se nije obraćao javnosti od iznenadnog napredovanja pobunjenika prije nedjelju dana, rano u nedjelju je poletio iz Damaska, rekla su dva visoka vojna zvaničnika za Rojters.



Mediji u Siriji navode da su Bašar al Asad i njegova porodica u Moskvi i Rusija im daje azil.



Sirijski pobunjenici saopštili su da rade na prenosu vlasti na privremeno vladajuće tijelo koje će imati puna ovlašćenja.



&#8220;Velika sirijska revolucija se iz faze borbe da se zbaci Asadov režim prebacila na borbu da se zajedno gradi Sirija koja dolikuje žrtvi svojih građana&#8221;, navodi se u saopštenju.



Dok su Sirijci slavili, premijer Mohamed Gazi al-Džalali pozvao je na održavanje slobodnih izbora.



Džalali je rekao da je razgovarao sa Golanijem o periodu tranzicije, što predstavlja izuzetan trenutak u naporima da se utvrdi politička budućnost Sirije.



Asadov režim pao je poslije promjene ravnoteže moći na Bliskom istoku, nakon što su izraelske snage tokom protekla dva mjeseca ubile veliki broj lidera Hezbolaha.



Rusija, snažan Asadov saveznik, intervenisala je 2015. godine da bi mu pomogla tokom građanskog rata. Međutim, sama je uvučena u rat u Ukrajini.



Sirijski građanski rat, koji je izbio 2011. godine poslije pobune protiv Asadove vladavine, doveo je do intervencije niza spoljnih sila, otvorio prostor za djelovanje džihadista koji su planirali napade širom svijeta, dok su milioni izbjeglica pobjegli u susjedne zemlje.



Na frontovima je bilo mirno godinama. Međutim, krajem novembra islamisti nekada povezani sa al-Kaidom iznenada su krenuli u novu ofanzivu.



Zapadne vlade, koje su godinama odbacivale Asadovu vladavinu, sada moraju da odluče kako će komunicirati sa novom administracijom u kojoj će uticaj imati Golanijeva grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koja je globalno označena kao teroristička.



SAD će i dalje biti prisutne u istočnoj Siriji i preduzeće neophodne mjere da spriječe novi uspon Islamske države, rekao je u nedelju zamjenik pomoćnika sekretara za odbranu, zadužen za Bliski istok Danijel Šapiro.



Turski šef diplomatije Hakan Fidan rekao je da se &#8220;terorističkim organizacijama&#8221; ne smije dozvoliti da iskoriste situaciju u Siriji i pozvao na oprez.



HTS, koji je predvodio napredovanje pobunjenika širom zapadne Sirije, bio je ogranak al-Kaide dok vođa grupe Golani nije prekinuo veze sa džihadistima 2016. godine.



HTS je najsnažnija pobunjenička grupa u Siriji i neki Sirijci strahuju da bi mogla da uvede ekstremnu islamističku vladavinu.

Pad Asada znači i konačni kraj ere Arapskog proljeća

U prvom zvaničnom televizijskom intervjuu od izbora i samo šest nedjelja prije inauguracije Tramp je ponovo signalizirao da će se podrška SAD Ukrajini smanjiti, rekavši da će “vjerovatno” srezati pomoć Kijevu za odbijanje ruske invaziju.



On je takođe rekao da će “vrlo brzo” razmotriti pomilovanja za pristalice zatvorene zbog napada na američki Kapitol poslije njegovog poraza na izborima 2020. od Džoa Bajdena.



Intervju za televiziju NBC snimljen je u petak, ali je emitovan u nedjelju, posle Trampovih sastanaka sa predsjednicima Francuske i Ukrajine tokom vikenda.



Tramp je ponovio prijetnju da će napustiti NATO, kamen temeljac bezbjednosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, rekavši da američki saveznici ne plaćaju dovoljno za odbranu.



“Ako plaćaju svoje račune i ako mislim da se prema nama ponašaju pošteno, odgovor je apsolutno da bih ostao u NATO-u”, rekao je Tramp.



Ali, dodao je on, “apsolutno” postoji mogućnost i izlaska SAD iz NATO-a.



Tramp je takođe naglasio da će njegova predizborna obećanja o ogromnim carinama, uključujući glavnim američkim trgovinskim partnerima Kanadi, Meksiku i Kini, biti sprovedena.



“Mi subvencionišemo Meksiko i mi subvencionišemo Kanadu i subvencionišemo mnoge zemlje širom svijeta”, rekao je on.



Obećavajući da su “ispravno korišćene” carine “veoma moćno oruđe”, Tramp je dodao da će ih koristiti ne samo ekonomski, “već i za dobijanje drugih stvari van ekonomije”.



On je obećao da će, prvog dana na funkciji u januaru, uvesti carine od 25 odsto na svu robu iz Meksika i Kanade, osim ako te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok droga kao što je fentanil u SAD. Takođe je zaprijetio carinama Kini kako bi ta zemlja obuzdala proizvodnju fentanila.



Na pitanje da li će Amerikanci vidjeti veće cijene kao rezultat carina, Tramp je rekao da ne može ništa da garantuje.



On je takođe rekao da će nastaviti sa masovnom deportacijom imigranata bez dokumenata, za šta ekonomisti kažu da može da omete privredu.



“Mislim da to morate da uradite, a to je teško – veoma teško da se uradi “, rekao je on.



Takođe je rekao da će pokušati da okonča “smiješno” ustavom zaštićeno pravo na američko državljanstvo za svakoga rođenog u zemlji.



Ipak, ponudio je mogućnost da se nekim migrantima bez dokumenata – ključnom izvoru radne snage za veći dio američke privrede – dozvoli da ostanu.



Tramp je rekao da ću “raditi sa demokratama” na takozvanim “sanjarima” – ljudima koji su odrasli u SAD pošto su kao mala djeca ušli u zemlju ilegalno.



Međutim, Tramp je sugerisao da bi čak i građani SAD mogli da budu deportovani ako imaju članove porodice koji su u zemlji ilegalno, što je pravno sumnjiv potez.



“Jedini način da ne razbijete porodicu je da ih držite na okupu i morate ih sve vratiti nazad”, rekao je on.



Tramp je ponovo odbio da prizna da je izgubio izbore 2020. i rekao da bi članovi Kongresa koji su vodili istragu protiv njega zbog pobune njegovih pristalica 6. januara 2021. “trebalo da odu u zatvor”.



Naveo je da on lično neće narediti organima za sprovođenje zakona da krivično gone njegove političke neprijatelje, ali je rekao da zvaničnici mogu sami da donesu odluku o tome.

Tramp hvali carine i masovne deportacije, prijeti izlaskom iz NATO-a

dce200b19bdbf82c4adc1e402e8cf392

Izjavi je prethodilo barbarsko bombardovanje sirijskih gradova, posebno Alepa. Ruska televizija s oduševljenjem je prikazivala snimke kako ruski bombarderi gađaju stambene četvrti, a ruski piloti stiču potrebna iskustva koja će kasnije, 2022. godine, iskoristiti u ratu protiv Ukrajine.



Sedam godina nakon ovih patetičnih Putinovih riječi ruska vojska sprovodi paničnu evakuaciju opreme i osoblja iz vazduhoplovne baze Hmeimim i vojne luke u Tartusu. U tim bazama potencijalno ostaje mnogo opreme i projektila.



Asadov režim se činio vječnim; Pao je za 11 dana



Ruska televizija sramežljivo ćuti, dok ruske društvene mreže pucaju od paničnih poruka i riječi poput &#8220;izdaja&#8221;, &#8220;sramota&#8221; i &#8220;poraz&#8221;.



Nakon svih onih zločina koje su ruski vojnici počinili granatirajući sirijske gradove, teško je očekivati da će nova vlast u Siriji dopustiti ostanak ruskih baza na svojoj teritoriji i osloboditi ruske vojnike koji se još uvijek nalaze u Siriji.



Režim Bašara al-Asada, koji se činio vječnim, pao je za 11 dana. Prema podacima posljednjih takozvanih izbora, za diktatora Bašara al-Asada glasalo je 95.19% stanovništva.



Odbijanje vojske da se bori za Asada i radost zbog pada njegovog režima na ulicama sirijskih gradova jasno pokazuju koliko su te brojke bile lažne. Rusija je izgubila u Siriji, ali osim poraza, pad Asadovog režima ima još veće značenje za svijet i može igrati važnu ulogu u završetku rata u Ukrajini.



&#8220;Bez Asadovog režima Rusiji će biti teško uticati na ključne zemlje regiona&#8221;



Ukrajinski analitičar Jurij Bogdanov brzo je analizirao posljedice.



&#8220;Prvo, očito je da je upravo rat u Ukrajini postao jedan od razloga brzog pada Asadovog režima. Tehnika i vojska koje su mogle podržati režim sada su uništene ili se uništavaju u ratu u Ukrajini. Ruske snage smještene u Siriji ne mogu značajno uticati na tok rata. Većina ruskih vojnika u Siriji su stručnjaci za vazduhoplovstvo, PZO i inženjerske jedinice, koje su loše prilagođene potrebama fronta. A evakuacija tehnike predstavlja vrlo ozbiljan problem.



Porazom u Siriji Rusija je izgubila ulogu ključnog igrača na Bliskom istoku. Bez Asadovog režima Rusiji će biti teško uticati na ključne zemlje regiona Gubitak strateških vojnih baza u Tartusu i Hmeimimu znači gubitak logističkog čvorišta za trgovinu, transport resursa i vojne operacije na Mediteranu, Bliskom istoku i u Africi.



Rusija gubi i ekonomski jer je uložila milijarde dolara u podršku Asadu, nadajući se dugoročnim ekonomskim koristima. Vrlo važan čimbenik je slom regionalne narkotrgovine. Sirija je bila centar proizvodnje fenetilina, poznatog i kao kaptagon, sintetičke tvari koja se potom transportovala u Europu i zemlje Bliskog istoka. Rusija je bila &#8220;dioničar&#8221; tog toka. Sada će taj izvor novca biti blokiran&#8221;, analizira Bogdanov.



Zašto Tramp manipuliše brojkama?



Prošle godine u Rusiji se moglo dogoditi isto što se dogodilo u Siriji. Prigožinov marš, koji je pokazao slabost Moskve, mogao je završiti padom Putinovog režima. Mogao je, ali nije. Otvoreni &#8220;prozor mogućnosti&#8221; zatvorio se prebrzo. Pobuna je doživjela poraz, a Prigožin je demonstrativno pogubljen. Svijet nije bio spreman za pad Putinovog režima. Svijet je posmatrao s gledišta paralitičara i sa strahom da će se Rusija raspasti na djelove. Na Zapadu su mislili da je bolje da car ostane na vlasti.



Prije godinu dana Ukrajina nije dobila sve što je bilo potrebno za pobjedu na bojnom polju protiv Putina, a ono što je stiglo došlo je prekasno. Savjetnik Bijele kuće Jake Sullivan nedavno je priznao da &#8220;američki tenkovi Abrams isporučeni Ukrajini nisu bili potpuno opremljeni i nisu su se pokazali najkorisnijom tehnikom za Oružane snage Ukrajine u borbama&#8221;.



Ukrajina je bila prisiljena nadoknaditi nedostatak zapadne tehnike ljudima, gubeći tisuće svojih vojnika u očekivanju zapadne pomoći. Sada taj argument o &#8220;besmisleno izgubljenih 400.000 ukrajinskih vojnika&#8221; koristi novoizabrani predsjednik Donald Tramp, tvrdeći: &#8220;I Zelenski i Ukrajina žele sklopiti dogovor i zaustaviti ovo ludilo. Potrebno je odmah zaustaviti vatru i započeti pregovore.&#8221;



Ostaje otvoreno pitanje zašto Tramp, umjesto da natjera Rusiju na mir tako što će Ukrajini odmah pružiti sve potrebno za pobjedu, manipuliše brojkama kako bi objasnio Ukrajincima zašto baš oni moraju ugasiti vatru.



Sirija je bila važna poluga za Rusiju



Zelenski je u svom odgovoru Trumpu naveo stvarne gubitke Ukrajine na bojnom polju: 43.000 poginulih i 370.000 ranjenih, s napomenom da se otprilike 50% ranjenih ukrajinskih vojnika vraća u službu. Da, to su veliki gubici, ali nisu usporedivi s gubicima Rusa, kojih je, prema riječima Zelenskog, do danas oko 198.000 poginulih i više od 550.000 ranjenih.



Zelenski naglašava da su Ukrajini potrebna učinkovita jamstva mira. I u pravu je kad kaže: &#8220;Prekinuta vatra bez jamstava može se ponovno rasplamsati u bilo kojem trenutku, kao što je Putin to već činio. Kako bi se osiguralo da više ne bude gubitaka Ukrajinaca i Ukrajinki, potrebno je jamčiti pouzdanost mira i ne zatvarati oči pred okupacijom.&#8221;



Ukrajina i Zelenski već imaju gorko iskustvo s jamstvima iz Budimpeštanskog memoranduma, nakon kojeg se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja, kao i s Minskim sporazumima ili dogovorima iz Normandije. Jedini mogući mir je onaj koji je postignut snagom, kada Putin bude prisiljen pregovarati kako bi izbjegao sudbinu Asadovog režima.



Razumije li to Trump? Sirija je bila važna poluga za Rusiju u pregovorima sa Zapadom, uključujući i ukrajinsko pitanje. Poraz Rusije u Siriji označava stvarnu procjenu njezinih sposobnosti. Brzina pada Sirije i režima Bašara al-Asada vrlo jasno pokazuje koliko su takvi režimi, koji zavise o jednoj osobi, o jednom diktatoru, krhki. Čak ni &#8220;primirje&#8221; u Ukrajini, sve i da bude postignuto, neće spasiti Putinov režim.

Asadov režim se činio vječnim, a pao je za 11 dana; Putin bi trebalo da boji istog

Standard

Vučurović je na današnjoj konferenciji, između ostalog, kazala da Sara nije imala podršku svog oca i da žali što nijesu zajednički reagovali. &#8220;Apsolutno svaka rečenica za mog oca je bila laž. Kad sam pošla kod nje je bilo jutro nakon što su se te poruke desile i nijesam obavijestila svog oca: jer bi vrlo vjerovatno [&hellip;]

Vujisić: Kod Vučurović sam otišla da bi ona zaštitila svoje učenice, hospitacija nije argument ni za što | Standard

Vujisić: Kod Vučurović sam otišla da bi ona zaštitila svoje učenice, hospitacija nije argument ni za što

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

“28. avgusta 2020. profesor Čečović je preuzet iz Srednje stručne škole iz Bijelog Polja bez ikakvih preporuka, dok sam ja bila profesor. Njega je zaposlila bivša direktorica Gimnazije&nbsp;Zoja Bojanić Lalović, koja mu je dala posao, Ugovor o radu u Privatnoj gimnaziji. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao sto je Radoman Čečović u ovu [&hellip;]

Vučurović: Škola osuđuje postupak Čečovića -učenica je morala sama da prijavi profesora | Standard

Vučurović: Škola osuđuje postupak Čečovića -učenica je morala sama da prijavi profesora

S. Kusovac

Hrvatska je, prema izvorima Vijesti, uručila Crnoj Gori non-paper u kojem je našoj zemlji skrenuta pažnja na više neriješenih sporova dviju država među kojima su: neusaglašena, pa stoga i neutvrđena granica na moru, neriješeno pitanje vlasništva nad Školskim brodom nekadašnje JNA „Jadran“, izostanak procesuiranja svih počinilaca ratnih zločina nad Hrvatima početkom devedesetih i ime bazena [&hellip;]

CG i Hrvatska nakon non-papera: Sve što traži Zagreb mi treba i sami da pokrenemo, ako bude blokade – blokirali su nas Mandić, Bečić i Spajić | Standard

CG i Hrvatska nakon non-papera: Sve što traži Zagreb mi treba i sami da pokrenemo, ako bude blokade – blokirali su nas Mandić, Bečić i Spajić

https://secure.gravatar.com/avatar/43a14268d85c1bf05e755101ba65f315?s=96&d=mm&r=g

Ona navodi da je ovaj profesor preporučen kao&nbsp;omiljen među učenicima, intelektualac i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. &#8220;Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji Slobodan Škerović bio poštovan i cijenjen pedagog i [&hellip;]

Bojanić-Lalović: Pitanje je zašto se ćutalo tri godine i da li je neko pratio Čečovićev rad i odnos prema učenicima, a ne ko ga je zaposlio | Standard

Bojanić-Lalović: Pitanje je zašto se ćutalo tri godine i da li je neko pratio Čečovićev rad i odnos prema učenicima, a ne ko ga je zaposlio

Podsjetimo, ta partija je na juče održanim lokalnim izborima u tom gradu osvojila oko 830 glasova. &#8220;Na popisu stanovništva 4,48 odsto &nbsp;ili 1.103 stanovnika Berana su se izjasnili kao Bošnjaci. Prema popisu stanovništva, 23 odsto građana, a pretpostavlja se i Bošnjaka, je bez prava glasa, tj. imaju manje od 18 godina, što u krajnjem znači [&hellip;]

Šahmanović: Ko je BS-u 'pozajmio' 600 glasova u Beranama | Standard

Šahmanović: Ko je BS-u &#8216;pozajmio&#8217; 600 glasova u Beranama

Bečić je pogrešno citirao poznati stih vladike Njegoša iz Gorskog vijenca. „Tvrd je orah voćka čudnovata, polomi ga al&#8217; zube ne slomi“, rekao je on. Stih zapravo glasi: „Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al&#8217; zube polomi“. Njegoš se u grobu prevrće pic.twitter.com/UoqwaytNb5 — JanEk (@nekboa) December 8, 2024 Ovim povodom oglasio se [&hellip;]

(VIDEO) Bečić napravio lapsus u Beranama: Pogrešno citirao Njegoša, pa se oglasio na Facebooku | Standard

(VIDEO) Bečić napravio lapsus u Beranama: Pogrešno citirao Njegoša, pa se oglasio na Facebooku

&#8220;Rješenjem vijeća Višeg suda u Podgorici ostavljeno je na snazi rješenje sudije za istragu ovog suda kojim je okrivljenom I. S. određen pritvor po pritvorskom osnovu 175 st.1. tačka 1.&#8221;, potvrdila je portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović. Stamatović se predao danas nakon višemjesečnog bjekstva. On je jutros u pratnji advokata došao u Viši sud nakon čega [&hellip;]

Ivan Stamatović poslat u Spuž | Standard

Ivan Stamatović poslat u Spuž

Kazao je to komentarišući konstataciju da Brisel i Vašington ćutke prelaze preko brojnih anomalija u unutrašnjoj politici aktuelne vlasti, stvarajući utisak da evropske vrijednosti našim zapadnim partnerima više nijesu bitne i da bi jedina prepreka na putu Crne Gore ka brzom članstvu u EU moglo biti &#8220;zabadanje trna&#8221; u zdrave odnose sa susjedima: Hrvatskom, Republikom [&hellip;]

Darmanović: Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje sva četiri poglavlja, Crna Gora neće ući u EU sa DF-om u vlasti | Standard

Darmanović: Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje sva četiri poglavlja, Crna Gora neće ući u EU sa DF-om u vlasti

Savjet roditelja je takođe podržao upravu škole i nastavni kadar u cilju da preventivnim i redovnim mjerama sprovedu aktivnosti koje bi u korijenu prepoznale i spriječile slične incidente.



“Savjet je apelovalo na roditelje i javnost da se ne dozvoli zloupotreba učenica i učenika u bilo koje svrhe, kao i da se obezbijedi njihova bezbjednost i sigurnost u školi i pozvali nadležne državne organe da slučaj profesora Čečovića ispitaju do detalja i preduzmu adekvatne mjere u skladu sa vazećim zakonskim okvirom”, navodi se u obavještenju Savjeta koji je proslijeđen roditeljima djece koja pohađaju podgoričku gimnaziju.

Savjet roditelja Gimnazije smatra da Čečović više ne treba da bude profesor u toj školi

Auto-put-foto-patrola-cg-2c014c05-1000x555

Kako ističe, imajući u vidu da je ovo treća sezona održavanja dionice auto-puta Smokovac-Mateševo, iskoristili su vrijeme da prikupe što više podataka za svaku lokaciju i svaki objekat pojedinačno, kako bi isplanirali što kvalitetnije zimsko održavanje, a plan prave godišnje.



“Izdvojili bismo nekoliko ključnih aktivnosti kao što su pravovremeno čišćenje snijega, posipanje soli i kalcijum hlorida i redovno praćenje vremenskih uslova. Sve ove i ostale aktivnosti detaljno su razrađene planom zimskog održavanja, u cilju minimiziranja rizika od saobraćajnih nezgoda i obezbjeđenja sigurnog putovanja za sve vozače”, navodi Čorlija.



Imaju, napominje, 10 snjegočistača.



“Što je dovoljan kapacitet da adekvatno odgovorimo na sve izazove koje donose zimski uslovi i obezbijedimo prohodnost puteva tokom cijele zimske sezone”, ocjenjuje tehnički direktor Monteputa.



Savjeti za vožnju tokom zimskih uslova



Ukazuje i na mjere koje se predlažu vozačima kako bi se povećala bezbjednost saobraćaja tokom zimskih uslova:



Prije putovanja provjerite nivo rashladne tečnosti; Provjerite stanje akumulatora, jer niske temperature mogu oslabiti njegovu efikasnost; Uklonite sav snijeg i led s vozila, uključujući krov, kako biste izbjegli rizik da snijeg ili led padnu na vjetrobransko staklo vašeg vozila ili vozila drugog učesnika u saobraćaju tokom vožnje; Obavezna upotreba pneumatika za zimske uslove; Držite veće odstojanje u odnosu na vozilo ispred vas; Izbjegavajte naglo skretanje i usporite prije skretanja; U krivinama vozite sporije, bez nagle promjene brzine; Ubrzavajte postepeno; Kočite postepeno da biste izbjegli blokadu točkova; Prilikom vožnje na uzbrdici održavajte postepeno ubrzanje, bez naglih promjena brzine, kako biste izbjegli proklizavanje. Na nizbrdici koristite motorno kočenje umjesto naglog kočenja; Preporučljivo je voziti sa najmanje 1⁄2 goriva u rezervoaru; Pratite promjenljivu saobraćajnu signalizaciju; Zabranjeno je preticati snjegočistača; Pratite vremensku prognoza i stanje na putevima prije polaska na put. Čorlija dodaje da je i usljed pojave magle i smanjene vidljivosti vozač dužan da prilagodi brzinu kretanja trenutnim uslovima na putu.



“Potrebno je uključiti sva četiri pokazivača pravca, koristiti kratka ili svijetla za maglu, dok je upotreba dugih svjetala nepoželjna jer mogu dodatno smanjiti vidljivost. Savjetuje se da pažljivo pratite obilježavanje kolovoza, poput ivica puta i razdjelnih linija, kako biste ostali u svojoj traci. Takođe, neophodno je držati veći razmak između vašeg vozila i vozila ispred kako biste imali dovoljno vremena za reagovanje”, ističe.



Ograničenja brzine se prilagođavaju i moraju se poštovati



Na auto-putu se ograničenje brzine prilagođava vremenskim uslovima putem sistema promjenljive svjetlosne signalizacije.



“Omogućena je dinamička promjena režima saobraćaja u skladu sa trenutnim stanjem, kao što su kiša, snijeg, led, smanjena vidljivost ili neki incident na trasi auto-puta. Na ključnim mjestima po trasi postavljene su meteostanice koje prate vremenske uslove i stanje na kolovozu. Trasa je potpuno pokrivena video-nadzorom, koji prate operateri iz Komandnog čentra 24/7. Takođe, kolege nadzornici redovno obilaze auto-put i dostavljaju informacije sa terena. Nadzorno vozilo opremljeno je i pokretnom meteostanicom koja dostavlja podatke sa terena. Cijeli ovaj sistem praćenja uspostavlja se kako bi pravovremeno reagovali na promjene i obezbijedili čišćenje i posipanje kolovoza”, pojašnjava Čorlija.



Važno je, ukazuje, pored tehničkih rješenja, naglasiti i to da svaki vozač snosi dio odgovornosti za bezbjednost u saobraćaju.



“Priprema vozila za zimske uslove i prilagođavanje vožnje trenutnim vremenskim i saobraćajnim uslovima ključni su faktori u izbjegavanju nesreća. Odgovorna vožnja podrazumijeva i poštovanje signalizačije, smanjenje brzine u nepovoljnim uslovima i dodatnu pažnju prema drugim učesničima u saobraćaju. Samim tim, odgovornost korisnika je ne samo zakonska obaveza, već i društvena odgovornost kako bi se očuvala sigurnost svih učesnika na auto-putu”, ističe Čorlija i zaključuje da su kazne za nepoštovanje saobraćajnih pravila, uključujući ignorisanje prilagođenih ograničenja brzine, predviđene zakonom.

Čorlija: Vozači da ne pretiču snjegočistače na auto-putu, kad je magla da uključe sva četiri žmigavca…

Obraćanje Jakšić Stojanović prenosimo integralno:



Kao roditelj i prosvjetni radnik, uznemirena sam sadržajem prepiske profesora podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”, a koja je upućena bivšoj učenici.



Kao građanka, dijelim utisak opšte crnogorske javnosti.



Kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija, po saznanju za prepisku, bez odlaganja tražila sam od Uprave škole cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na pomenuti predmet, a kojom resorno ministarstvo nije raspolagalo.



Nakon detaljne analize, kompletnu dokumentaciju smo dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu, sa molbom za hitno postupanje, imajući na umu ozbiljnost predmetne situacije.



Takođe, pokrenuli smo i sve ostale raspoložive mehanizme kako bi se utvrdili detalji ovog slučaja i kako bi svi oni za čije se postupanje utvrdi odgovornost bili procesuirani u skladu sa zakonom.



O ishodu, javnost će biti upoznata po okončanju pokrenutih postupaka, u najskorijem roku.



Ono što je svakako najvažnije je da kao društvo stvorimo mehanizme kojima će sistem moći da se na adekvatan i efikasan način suprotstavi sličnim devijacijama i obezbijedi načine kontrole ko i kako može da prenosi znanja u učionicama naših škola.



Upravo u tom kontekstu, uputila sam inicijativu skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport za zakazivanjem hitnog sastanka na kojem bi zajednički utvrdili redosljed koraka izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju, u cilju kreiranja adekvatnih preventivnih i represivnih mehanizama.



Ovu inicijativu sam uputila s ličnim ubjeđenjem da ovaj i slični slučajevi prevazilaze sve naše razlike i traže zajedničko djelovanje.



U ovakvoj situaciji, ukoliko ne budemo djelovali zajedničkim snagama na svim nivoima, sjutra se može naći dijete bilo koga od nas – ma kojoj političkoj ili nekoj drugoj grupaciji pripadali.



Ono što u ovom trenutku izaziva ozbiljnu zabrinutost je da je povrijeđen integritet struke, pa bez obzira na rad organa za sprovođenje zakona, prosvjeta mora imati odgovor u sprečavanju ovakvih i sličnih oblika neprimjerenog ponašanja prosvjetnih radnika.

Jakšić Stojanović: Prosvjeta mora imati odgovor u sprečavanju neprimjerenog ponašanja prosvjetnih radnika

žilnik_foto_773x900

Savremene teme, kritika političkog i ekonomskog sistema, od početka su glavna preokupacija reditelja Želimira Žilnika. Nakon studentskih demonstarcija 1968. i filma &#8220;Rani radovi“ koji je na Berlinskom festivalu 1969. nagrađen Zlatnim medvjedom, početkom sedamdesetih u SFRJ je bio cenzurisan i zbog toga se nekoliko godina preselio u Njemačku. Kaže da je tamo već bio poznat i da je dobio mogućnost za snimanje filmova.



&#8220;Kada se 1971. U Jugoslaviji dogodio momenat nekog političkog stezanja i kada sam bio kritikovan i oduzeli mi članstvo među filmskim radnicima, a bio sam freelancer, odlučio sam da odem u Njemačku, gdje je već bilo oko 600.000 naših ljudi, gastarbajtera. Tamo sam našao moje kolege, koji su me već znali jer sam dobio neke nagrade, između ostalih i Zlatnog medvjeda. I kad su me pitali zašto sam došao, nisam mogao da im kažem da sam cenzurisan, ne bi mi vjerovali, jer se u tom momentu kod njih prikazivalo petnaestak naših filmova. I onda su oni tražili da im nabavim statut naših filmskih organizacija, rekli su da su te naše radne organizacije fantastično organizovane. Ja sam nabavio statut, oni su ga preveli i napravili po njemu jednu izdavačku filmsku kuću, koja je bila najuspješnija nekoliko godina… eto takav status smo imali tada. Ja sam u Njemačkoj za tri godine snimio deset fimova, devet kratkih i jedan dugometražni“, priča Žilnik.



Danas je situacija u filmskoj industriji sasvim drugačija.



“U cijelom svijetu je kriza, prestalo je definisanje kulturnog proizvoda jednog političkog sistema. Sada imamo eksploziju filmske industrije, jer smo prešli na digtalnu tehniku. U moje vrijeme je recimo za snimanje jednog filma bilo potrebno 15.000 metara filmske trake, koja se proizvodila samo u Americi. Sada možete telefonom da snimite film. U odnosu na moju generaciju, sadašnje generacije imaju, ne deset puta, nego sto puta bolje mogućnosti. Jedino što sada moraju da se suočavaju sa mnogo većom konkurencijom“, objašnjava naš sagovornik.



Žilnik radi kao gostujući profesor na čak sedam svjetskih univerziteta, a svojim studentima uvijek savjetuje da budu svoji, da budu autentični.



&#8220;Kažem im da se ne plaše, ako u publici vidite neke iznenadjujuće grimase, to je normalno… probajte da smislite nešto što je vaše, jer ljudi žele da vide nešto novo, a ne kopiju nečega…&#8221;, ističe on.



Iako je snimio na desetine filmova, doživio veliku slavu i priznanja, snimanje mu nikada nije dosadilo. Sa 82 godine nastavlja da radi, a trenutno priprema fim koji će biti spreman za naredni hercegnovski filmski festival.



&#8220;Proces restitucije koji se kod naš dešava, ta situacija da se nekim ljudima, sada već starcima nešto vrati oni žive još dva-tri mjeseca i onda to opet ide u ruke tajkuna. To je segment kojim se trenutno bavim, vjerujem da će fim biti završen do sledećeg festivala u Herceg Novom&#8221;, kazao je on.



Žilnik je devedestih godina tokom raspada Jugoslavije i bratoubilačkih ratova aktivno snimao i dokumentovao slom tadašnjeg sistema, čije posljedice i danas traju. Dokaz je i njegov grad Novi Sad, koji je posljednjih nedjelja u centru pažnje zbog tragedije kada je zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici poginulo 15 ljudi.



&#8220;Ta tragedija je gotovo za jedan dan razotkrila veliku slabost i grešku, uz kriminalne radnje, tog projekta vladajuće stranke, koja na neki način želi da izbjene odgovornost za gubitak 15 života. To je izazvalo ne samo gnijev nego i strah kod ljudi koji su pokupovali stanove u tim, na brzinu izgradjenim zgradama. Taj bunt studenta koji traje možda na neki način podsjeća na studentske proteste iz 1968. ili proteste protiv Miloševića, ali ovo što se sada dešava, čini da je na neki način još destruktivnije, još opasnije&#8221;, zaključuje Žilnik.



Kaže da za sada nema namjeru da se filmski bavi tom temom, jer je ona jako dobro snimljena i dokumentovana, što je takođe prednost novih tehnologija.

Žilnik: Snimanje filmova sada lakše, konkurencija ogromna

Na jugu pretežno oblačno, povremeno s kišom ili prolaznim pljuskom. Vjetar uz obalu umjeren južni. Temperatura do 16 stepeni. MORE talasasto do jače talasasto. Jugo umjeren. Temperatura mora 16 stepeni.



Na sjeveru, u srijedu pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom i snijegom na planinama. U četvrtak ujutru magla ili niska oblačnost, tokom dana pretežno oblačno. Vjetar narednih dana slab i promjenljiv, temperatura bez promjene.



Na jugu i dalje nestabilno, mada manje kiše nego prethodnih dana. Od četvrtka više sunca. Jugo staje. Temperatura do 16 stepeni na primorju.



Sjutra nestabilno na Sredozemlju &#8211; kiša, pljuskovi i grmljavina. Jače kiše biće i uz sjeverne obale Crnog mora. Snijeg i susnježica ponegdje u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini i Rusiji. Na Pirinejskom poluostrvu i krajnjem jugu Balkana, te u Skandinaviji pretežno sunčano. Moskva sa -2 najhladniji glavni grad, Atina sa 19 najtopliji.



BALKAN Pretežno oblačno na Balkanu, povremeno kiša ili susnježica, u višim predjelima snijeg. Najsunčanije u Grčkoj, i najtoplije &#8211; temperatura do 20 stepeni.

Pretežno oblačno, manje kiše, do 16 stepeni

Poslanici će ponovno glasati o Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini.



Na dnevnom redu su Predlog zakona o restriktivnim mjerama i Predlog zakona o dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine.



Klub poslanika Bošnjačke stranke, juče je, kao dopunu Dnevnog reda sjednice Skupštine Crne Gore predložio Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima.



Poslanici Građanskog pokreta URA za današnju sjednicu Skupštine predložiće proširenje dnevnog reda tačkom &#8220;povećanje minimalne penzije i za korisnike srazmjernih penzija i naknada za dječije dodatke&#8221;.

Danas sjednica Skupštine

Milatović je rekao da će na sjednici Savjeta tražiti da ministar odbrane Dragan Krapović vrati ingerencije Lazareviću.



Krapović međutim smatra, da Savjet za odbranu i bezbjednost nema ingerencije da izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja VCG.



Milatović je podsjetio da je ranije rekao da je Krapović ponašanjem diskvalifikovao sebe od poziva da prisustvuje sjednicama Savjeta.



“I ja sam uradio ono što sam javno rekao. Na Savjetu premijer zastupa Vladu”, pojasnio je Milatović.



Iz kabineta premijera Milojka Spajića, kazali su da bi Savjet trebalo da nastavi sjednicu u istom formatu u kojem je ona započeta, kako bi se donijele najbolje i najprofesionalnije odluke.



Sjednica, na kojoj se raspravljalo i o smjeni Lazarevića, prekinuta je 11. oktobra, i tada je najavljeno da će biti nastavljena kada to dozvole agende članova.

Danas nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost

Skandalozna prijetnja proizvela je ozbiljnu aferu u Grčkoj. Karipidis premijera Micotakisa dovodi u vezu sa fudbalskim klubom Olimpijakosom koji ima tradiciju loših odnosa sa Arisom. Ipak, to nije stvarni razlog sukoba već incidenti na utakmici između Arisa i Volosa gdje Arisu od Fudbalskog saveza Grčke i države prijeti ozbiljna kazna te Karipidis očigledno pokušava da krivicu sa sebe skine napadima na premijera kao i na vlasnika Olimpijakosa, uglednog biznismena Evangelosa Marinakisa. Marinakis je vlasnik i premijerligaša Notingem foresta zbog čega je on i pokrenuo postupak protiv Karipidisa pred sudom u Londonu.



Karipidis je skandaloznu poruku premijeru uputio preko zamjenika ministra Nikosa Tahiosa, a Tahios je vulgarnu poruku prijavio Apelacionom tužilaštvu u Solunu i sada su na potezu državni organi.



Karapidis nije po dobru poznat u Crnoj Gori već se tretira kao poslovni prevarant jer je 2012. godine zatvorio jako profitabilan biznis &#8211; pilanu u mjestu Žabljak koji je turistički i ekološki biser. Karipidis je preko svoje kompanije dobio koncesije na šumu koja je nacionalni resurs države, ali umjesto toga je dao otkaz svim radnicima a njegovi predstavnici su, prema tvrdnjama predstavnika radnika, pobjegli i nestali.



Mediji su tada pisali da je grčka kompanija „Karapidis bross CO Spaik“ primjer negativnog dovođenja stranih investitora u inače profitabilnoj industriji drvoprerade.



Poslovodstvo grčke kompanije uručilo je 2012. rješenja o prestanku radnog odnosa kompletnom sastavu proizvodnje u fabrici odnosno za 17 stalnih i svim sezonskim radnicima, što je bio nezapamćen skandal u Crnoj Gori. Ukupan broj radnika koji je ostao bez posla je više od 40.



Osnivač te kompanije je kompanija KARIPIDIS BROSS CO AGGEIOCHORI IRINOUPOLI-PREFEKTURA IMATHIA &#8211; GRČKA (NP) neformalnog vlasnika FK Aris. Ta kompanija je trenutno u blokadi zbog 11 prijava potraživanja, a njen ovlašćeni zastupnik je politički aktivan kao predstavnik Pokreta za promjene na Žabljaku. Kao lice ovlašćeno za prijem zvanične pošte registrovan je advokat Ksenija Franović, iz advokatske kancelarije koja zastupa neke od uhapšenih u predmetima za trgovinu narkoticima. Ranije su se pominjali kontakti Karipidisa i sa pokojnim kontroverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem.



Ti otkazi su digli veliku buru u javnosti, a čitava stvar je otišla i do tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.



Karipidis je u poslu pilane kupio dio imovine DIP „Velimir Jakić“, čija je privatizacija i prodaja grčkoj kompaniji „Karapidis bross“, kako su pisali mediji, imala katastrofalne posljedice po proizvodnju, imovinu i zaposlene koji su svi do jednog ostali bez posla.



Predstavnik radnika Slaviša Džaković rekao je tada da će o ovom obavijestiti brojne adrese, te da su im predstavnici grčke kompanije obećavali „kule i gradove“, a ništa nijesu uradili. Ništa od novih proizvodnih pogona niti od finalnih asortimana&#8230;



&#8220;Obećavali su ,,kule i gradove“, a ništa nijesu uradili. Ništa od novih proizvodnih pogona niti od finalnih asortimana. Zahvaljući nama dobio je status strateškog partnera i po tom osnovu višegodišnje koncesije nad šumama po povoljnijim cijenama. I pored toga ne uplaćuju ih pa sječa ovogodišnjih koncesija nije ni počela. Podnijećemo krivičnu prijavu i zbog toga što apsolutno ne posluje preko žiro računa, izbjegava poreske obaveze, a radnicima plate uplaćuje na tekuće račune. Znaće za ovo i premijer i ministar,&#8221; rekao je tada Džaković.



Pilanu u Njegovuđi preuzeo je 2016. godine domaći investitor i ona sada uspješno posłuje.