Prema Forbes listi za 2025. godinu, prvih deset najbogatijih pojedinaca i porodica iz Srbije i Hrvatske raspolažu procijenjenim bogatstvom od više od 20 milijardi eura. Na samom vrhu nalazi se vlasnik Delta Holdinga Miroslav Mišković sa procijenjenih 3,01 milijardu eura, dok je porodica Kostić, vlasnik MK Grupe, druga sa 2,92 milijarde eura.

Treće mjesto zauzima hrvatski preduzetnik Silvio Kutić, jedan od osnivača tehnološke kompanije Infobip, sa procijenjenim bogatstvom od 2,52 milijarde eura. Na četvrtom mjestu su Dejan Čakajac i Jadranka Stepanović, povezani sa kompanijama Mozzart i Vega, sa nešto više od 2,07 milijardi eura, dok je peti Petar Matijević, vlasnik MI Matijević, sa 1,79 milijardi eura.

MIŠKOVIĆ I KOSTIĆI NA VRHU

Miroslav Mišković i porodica Kostić predstavljaju dvije različite, ali karakteristične priče stvaranja velikog privatnog kapitala u Srbiji.

Miškovićeva Delta Holding razvila je poslovanje u više sektora, uključujući poljoprivredu, nekretnine, prehrambenu industriju, maloprodaju i druge djelatnosti. Njegovo procijenjeno bogatstvo od 3,01 milijardu eura čini ga najbogatijim pojedincem na regionalnoj listi za 2025. godinu.

Porodica Kostić, sa procijenjenih 2,92 milijarde eura, svoje poslovanje je izgradila kroz MK Grupu, čiji su interesi povezani sa poljoprivredom, energetikom, turizmom i drugim sektorima.

Njihove združeno bogatstvo vrijedi gotovo 6 milijardi eura.

Podaci, međutim, nijesu procjena novca koji se nalazi na njihovim bankovnim računima. Riječ je o procjeni vrijednosti njihovih poslovnih udjela i imovine. Forbes navodi da je u izradi liste koristio finansijsku metodologiju, multiplikatore Stern School of Business pri Univerzitetu New York i multiplikatore uporedivih kompanija, kao i rezultate tržišnih transakcija u regionu i svijetu.

Zato ove brojke treba čitati kao procjenu vrijednosti bogatstva, a ne kao iznos likvidne imovine koju bi vlasnici mogli odmah pretvoriti u gotovinu.

HRVATSKA: OD TRGOVINE I TURIZMA DO TEHNOLOGIJE

Ako se pogleda prvih deset, Hrvatska ima posebno snažno prisustvo.

Poslije Kutića, na šestom mjestu nalazi se Mate Rimac, najveći suvlasnik Rimac Grupe, sa procijenjenih 1,74 milijarde eura. Iza njega je Mile Ćurković, vlasnik trgovačkog lanca Plodine, sa 1,73 milijarde eura.

Na osmom mjestu je Dubravko Grgić iz koncerna Agram sa 1,70 milijardi eura, na devetom Davor Lukšić Lederer iz Plave Lagune sa 1,63 milijarde, dok prvih deset zatvara Pavao Vujnovac, vlasnik Vujnovac Grupe, sa 1,58 milijardi eura.

Posebno je zanimljivo što se među najvećim hrvatskim bogatstvima pojavljuje kompanija koja pripada tehnološkom sektoru.

Infobip, kompanija koju je osnovao Silvio Kutić sa partnerima, predstavlja drugačiji model od onog na kojem su decenijama građena najveća regionalna bogatstva – trgovine, nekretnine, proizvodnja i distribucija.

Sličan primjer predstavlja i Mate Rimac. Njegovo bogatstvo na regionalnoj listi procijenjeno je na 1,74 milijarde eura, što ga svrstava među najveće privatne fortune regiona.

To pokazuje da se struktura bogatstva na Balkanu postepeno mijenja: tradicionalni sektori i dalje dominiraju, ali tehnološke kompanije mogu u relativno kratkom periodu proizvesti vrijednost koja se mjeri milijardama.

SRBIJA I HRVATSKA DOMINIRAJU NA VRHU

Brojke pokazuju koliko je privatni kapital neravnomjerno raspoređen u regionu.

Od prvih deset najbogatijih, četiri su iz Srbije, a šest iz Hrvatske. Prema podacima koje je objavio Forbes Crna Gora na osnovu Nedeljnikove liste, bogatstvo četvorice srpskih biznismena u prvih deset procijenjeno je na oko 9,8 milijardi eura, dok šest hrvatskih predstavnika zajedno vrijedi oko 10,9 milijardi eura.

Drugim riječima, samo deset najvećih privatnih fortuna iz ove dvije zemlje prema toj procjeni vrijedi više od 20,7 milijardi eura.

Ali još je zanimljivije pogledati šta se nalazi odmah iza prvih deset.

Na 11. mjestu je Emil Tedeschi iz Atlantic Grupe sa 1,58 milijardi eura, dok je 12. srpski biznismen Filip Cepter sa procijenjenih 1,47 milijardi. Braća Borislav i Dragan Stanojlović, vlasnici Sportvisiona, na 13. su mjestu sa 1,37 milijardi eura.

Na listi se zatim nalaze Ljubiša Krstajić, Oleg Uskoković, Tomislav Mamić, Petar Matić, Nebojša Šaponjić i Ranko Sočanac, kao i Dragan Šolak. Šolakova imovina procijenjena je na oko 1,12 milijardi eura.

To znači da prag od milijardu eura nije dovoljan samo za ulazak u regionalni klub najbogatijih – on je, prema ovoj listi, tek početak.

CRNA GORA: ČETIRI IMENA MEĐU 100 NAJBOGATIJIH

U poređenju sa mnogo većim tržištima Srbije i Hrvatske, Crna Gora ima mali broj velikih privatnih kompanija, ali četiri crnogorska biznismena našla su se među 100 najbogatijih u regionu.

Najbolje plasirani je Ivan Ubović, vlasnik Bemaxa, sa procijenjenim bogatstvom od oko 430,9 miliona eura. On zauzima 70. mjesto.

Na 71. mjestu je Dragan Bokan, vlasnik Volija, sa procijenjenih 421,1 milion eura.

Komnen Laković, vlasnik trgovačkog lanca Hard Discount Laković, zauzima 91. mjesto sa oko 311,4 miliona eura, dok je Risto Drekalović, vlasnik KIPS-a, na 94. mjestu sa približno 297,9 miliona eura.

Četiri crnogorska biznismena zajedno imaju procijenjeno bogatstvo od oko 1,46 milijardi eura.

Za poređenje, to je manje od polovine procijenjenog bogatstva prvoplasiranog Miroslava Miškovića.

Ali crnogorski podaci otvaraju još jedno zanimljivo pitanje – strukturu domaćeg kapitala.

Tri od četiri najbolje plasirana crnogorska biznismena svoje bogatstvo su izgradila prvenstveno u sektorima trgovine, građevinarstva i distribucije. To se uklapa u širu regionalnu sliku prema kojoj su trgovina, distribucija, poljoprivreda, građevinarstvo i nekretnine među glavnim izvorima velikih privatnih fortuna.

GDJE SU MILIJARDERI SA OSTATKA BALKANA

Kada se pojam Balkana proširi iz poslovnog regiona koji obuhvata Srbju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju na širi geografski prostor, slika postaje još zanimljivija.

Forbesova lista svjetskih milijardera za 2026. pokazuje da među balkanskim državama postoje fortune koje višestruko premašuju najveća bogatstva sa regionalne Nedeljnikove liste.

U Grčkoj je najbogatija Vicky Safra sa porodicom, sa oko 25,2 milijarde dolara prema Forbesovoj real-time procjeni sredinom septembra 2026. Safra je rođena u Grčkoj, ima grčko i brazilsko državljanstvo, a bogatstvo je povezano sa bankarstvom i nasljeđem porodice Safra.

U Bugarskoj su braća Georgi i Kiril Domuschiev među najbogatijim ljudima u zemlji. Forbes ih trenutno procjenjuje na po oko 2,9 milijardi dolara. Braća su suvlasnici investicione grupe Advance Properties, čiji su najveći poslovi povezani sa kompanijom Huvepharma, ali i brodarstvom, lukama, nekretninama i sportom.

Albaniju predvodi Samir Mane, čije je bogatstvo Forbes u svojoj listi za 2026. procijenio na 1,9 milijardi dolara. Njegovo bogatstvo potiče iz diverzifikovanih poslovnih aktivnosti.

Tu je i Hrvatska, koja ima najmanje jednog milijardera na Forbesovoj globalnoj listi koji se razlikuje od većine imena sa regionalne liste: rusko-hrvatski biznismen Vasily Anisimov, prema Forbesu, vrijedi oko 2,1 milijardu dolara. Forbes navodi da je Anisimov rusko rođeni biznismen koji je prvo stekao bogatstvo u trgovini obojenim metalima, a kasnije se prebacio na nekretnine i druge investicije; od 2022. ima hrvatsko državljanstvo.

BALKANSTVO BOGATSTVO NIJE NASTALO NA JEDAN NAČIN

Kada se pogleda struktura prvih deset i šireg vrha regionalne liste, može se vidjeti nekoliko dominantnih modela stvaranja bogatstva.

Prvi je trgovina i distribucija. Veliki trgovački lanci i distributivne kompanije zauzimaju značajno mjesto na listi.

Drugi su nekretnine i građevinarstvo, gdje vrijednost kompanije često počiva na velikoj imovini, zemljištu i projektima.

Treći je industrija i poljoprivreda, posebno kod velikih poslovnih sistema u Srbiji i Hrvatskoj.

Četvrti su finansije i osiguranje, što se posebno vidi kroz Agram i druge regionalne poslovne sisteme.

A onda dolazi model koji je donio tehnološki sektor – kompanije koje mogu stvarati milijardske vrijednosti bez toga da najveći dio njihove imovine bude u fabrikama, trgovinama ili zemljištu.

Infobip i Rimac su dva najvidljivija primjera tog pomjeranja.

OD MILIONERA DO MILIJARDERA

Posebnost balkanske liste je i relativno nizak prag za ulazak među najbogatije u odnosu na najveća svjetska tržišta.

Na regionalnoj listi postoji 20 milijardera, dok je posljednje mjesto u prvih 100 zauzimao biznismen sa bogatstvom od nekoliko stotina miliona eura.

Forbesova globalna slika pokazuje koliko je drugačija skala najvećeg svjetskog bogatstva.

Na njegovoj listi za 2026. nalazi se rekordnih 3.428 milijardera, čije je ukupno bogatstvo procijenjeno na 20,1 bilion dolara. Forbes je vrijednosti računao na osnovu cijena akcija i deviznih kurseva od 1. marta 2026. godine.

U poređenju sa tim svijetom, balkanski milijarderi djeluju mali. Ali za ekonomije regiona čiji su BDP-ovi višestruko manji od najvećih svjetskih ekonomija, privatno bogatstvo od dvije ili tri milijarde eura predstavlja ogromnu koncentraciju kapitala.

Zato pitanje ko su najbogatiji ljudi Balkana nije samo pitanje luksuznih kuća, automobila i jahti.

Ono pokazuje ko kontroliše najveće privatne poslovne sisteme, u kojim sektorima je nastao najveći kapital i kako se mijenja ekonomska struktura regiona.

A upravo je tu možda i najzanimljivija priča.

Balkan i dalje proizvodi najveće bogatstvo kroz trgovinu, nekretnine, industriju, poljoprivredu i distribuciju. Ali uz njih se pojavljuje nova generacija kompanija čija vrijednost nastaje iz tehnologije, globalnih usluga i intelektualnog kapitala.

Mišković, Kostić i Matijević predstavljaju jednu generaciju regionalnog kapitala. Kutić i Rimac drugu.

Crna Gora je za sada mnogo bliža prvoj priči – sa četiri biznismena među 100 najbogatijih, ali bez milijardera na regionalnoj listi.

Upravo zato ova rang-lista nije samo pregled najbogatijih ljudi Balkana. Ona je i svojevrsna mapa ekonomije regiona – odakle je novac došao, gdje se danas nalazi i u kojim sektorima bi mogao nastati sljedeći veliki privatni kapital.