Video
Na protestu su izrazili nezadovoljstvo tokom stečajnog postupka koji, kako tvrde, karakterišu netransparentnost i odugovlačenje.
Radnici zahtijevaju razrješenje stečajnog sudije Ivana Kovačevića i stečajnog upravnika Milana Radulovića, navodeći da nijesu ispunjeni osnovni ciljevi stečaja – unovčenje imovine i isplata povjerilaca.
Podsjetili su da su u protekle četiri godine više puta ukazivali na nepravilnosti, te da su se obraćali nadležnim institucijama i međunarodnim organizacijama, ali da za cijelo to vrijeme nisu dobili nikakve konkretnem odgovore.
“Okupili smo se danas ispred ovog visokog doma, gdje se raspravlja o pravu, ali i ne sprovodi pravda. Dokaz za ovu tvrdnju je više od 350 bivših radnika Montenegro Airlinesa i njihovih porodica, kao i hiljade bivših radnika kolektiva iz Crne Gore, koji su decenijama čekali ostvarivanje svojih osnovnih ljudskih i radnih prava, da dobiju na ruke pošteno zarađenu platu. Moram vas podsjetiti da naša neizvjesnost i borba počinje od već sada istorijskog pressa na kojem je bivši ministar Bojanić najavio gašenje aviokompanije”, rekao je jedan od bivših radnika Monetenegro Airlines-a, Vesko Nikolić.
On je naglasio da su se obraćali institucijama, sastajali sa ministrima, podnosili krivične prijave, nudili rješenja i socijalne programe i tražili odgovore.
“Danas, četiri godine nakon uvođenja stečaja, još uvijek ne znamo zašto nikada nije predat završni račun Montenegro Airlinesa za 2020. godinu, zašto finansijski direktor MA nije razdužio svoje radno mjesto i dao na uvid finansijsko poslovanje. Ne znamo ni gdje su se zagubili 11,2 miliona dolara prilikom transakcije raskida ugovora o zakupu dva aviona tipa Embraer i kupovine istih za potrebe To Montenegra”, navodi Nikolić.
Istakao je i da još uvijek ne znaju koliko je novca sakupljeno od prodaje imovine i, na kraju, zašto se stečajni postupak odugovlači, a o čemu su nebrojano puta govorili i obraćali se stečajnom sudiji.
“Još uvijek nijesmo dobili odgovore da li su nam uskraćena osnovna ljudska prava, iako smo pisali Ombudsmanu, kancelariji EU i stranim ambasadama. Jedini odgovor smo dobili od šefice EU, Kristine Oane Popa, da će radnici svoja potraživanja i prava ostvariti kroz stečaj. Danas, četiri godine nakon uvođenja stečaja, gospođi Popa je prestao mandat, umjesto nje imenovan je gospodin Sleter, a stečajni postupak se i dalje bezrazložno oteže”, dodao je on.
Kazao je i da su danas pisali kancelariji EU, ambasadama SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Slovenije, podsjećajući ih na uskraćivanje osnovnih ljudskih prava zagarantovanih poveljama i konvencijama, čiji su potpisnici i države koje gospoda ambasadori predstavljaju u Crnoj Gori.
“Danas, na godišnjicu uvođenja stečaja, tražimo od predsjednika Privrednog suda i Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava smjenu stečajnog sudije Ivana Kovačevića i stečajnog upravnika Milana Radulovića, zbog narušavanja transparentnosti i nepoštovanja ciljeva stečajnog postupka, jer isti ne unovčava imovinu i ne vrši podjelu prikupljenih sredstava povjeriocima “, poručio je Nikolić.
On tvrdi da stečajni sudija i upravnik ne poštuju načela zaštite povjerilaca, kao ni načelo ekonomičnosti stečajnog postupka.
“Da vas podsjetim kako je stečajni upravnik Milan Radulović otkazao poslovnu saradnju prethodnim advokatima koji su pisali tužbe i angažovao svoju advokatsku kancelariju „Radulović & Partneri”. Tako ispada da stečajni upravnik Milan Radulović jedini ima koristi od stečajnog postupka, jer će se vođenja postupaka naplatiti iz troškova postupka, iako po pravilima MA u stečaju gubi svaki spor, o čemu saznajemo iz medija. Tako se nama, bivšim radnicima koji su povjerioci, smiješi sudbina onih koji decenijama čekaju ostvarivanje svojih zagarantovanih prava”, pojasnio je Nikolić.
Preporučeno
Naglasio je i da će i dalje tražiti odgovore na postavljena pitanja, ponovo pisati međunarodnim institucijama, stranim ambasadama, „dosadno ponavljati o uskraćenim ljudskim i radnim pravima u medijima kad god nam se ukaže prilika, tražiti od SDT-a odgovore šta je sa podnijetom krivičnom prijavom i nestalih 11,2 miliona dolara – sve dok institucije u Crnoj Gori ne profunkcionišu”.
