Video
Na pitanje očekuje li da banke izađu u susret Vladi i odobre niže kamatne stope, s obzirom da su prošle godine od države dobile 40 miliona eura za kreditiranje privrede, Damjanović je odgovorio da banke imaju potrebu da to urade jer će i u ovom poslu zaraditi.
“Banke ne pomažu, već kroz kamatne stope zarađuju i u poslovima sa državom, kao i u poslovima sa privredom. Banke su svjesne da je i u njihovom interesu da postoji stabilnost na finansijskom tržištu”, naglasio je Damjanović.
U Prijedlogu se navodi da su planirani prihodi budžeta u 2022. projektovani u iznosu od 1,931 milijardu eura, odnosno 36 odsto BDP.
Damjanović je na konferenciji za medije istakao da je jasno da je bilo potrebe da se napravi rebalans budžeta, koji je podloga za realno stabilno finansiranje do kraja godine.
“Planirali smo da zaduženje bude do 350 miliona eura, kako bi se servisiralo sve ono što se mora servisirati”, kazao je on.
Ministar je dodao da su u očuvanju kreditnog rejtinga agencije vjerovatno procijenile da, uprkos političkoj stabilnosti, oni naziru finansijsku i ekonomsku stabilnost.
“Naša je procjena da ćemo, uz maksimalnu borbu da uslovi zaduženja budu što povoljniji, iako je sada situacija daleko drugačija, obezbijediti ta sredstva na domaćem finansijskom tržištu..Ako bude potrebe da se finansira spolja, to će biti prije svega javne finansijske institucije i komercijalne banke, bez fondova, privatnih aranžmana, bez mogućnosti da iko posumnja u dobre namjere”, precizirao je Damjanović.
Očekuje, kako je istakao, jednoglasnu podršku rebalansu budžeta u parlamentu.
“Ova Vlada nije donosila nijedan zakon koji bi stvorio finansijske obaveze, sve je ovo naslijeđeno i sve je neophodno verifikovati kroz rebalans, kako bi se stvorili uslovi za nesmetano funkcionisanje sistema. Očekujem da će Vlada, zajedno sa parlamentom, obezbijediti stabilnost javnih finansija… Rebalans je jedna vrsta pripreme za predlaganje ozbiljnog, transparentnog budžeta za narednu godinu”, poručio je on.
O akcizama na gorivo
Preporučeno
“Cijelo ljeto smo u moru poskupljenja i skupog goriva, koristili najjeftinije gorivo u regionu. Nešto više od 20 miliona eura je do ovog momenta direktno preliveno u džepove građana i privrede, time što su plaćali manje cijene goriva, zbog ukinutih akciza. Procjenjujemo i ono što se dešava na berzama. Ukoliko bude trend pojeftinjenja goriva, svakako ćemo ovu odluku staviti van snage, odnosno ona će isteći, cijene goriva moraju biti veće, kako bismo finansirali elementarne potrebe. Ukoliko i dalje bude trend rasta cijene goriva, ova odluka će ostati na snazi, kako bi dali podršku građanima i privredi”, ocijenio je Damjanović.
