Međutim, radovi na projektu, koji je trebalo da podstakne razvoj sjevera, obustavljeni su 2021. zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je dovelo do ekološke devastacije i uginuća velikog broja slijepih miševa.

Nije poznato kada će radovi biti nastavljeni.

Ovaj državni projekat počeo je 2012, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista koja je 2020. izgubila vlast.

“Do tada je bilo završeno gotovo 70 odsto radova. Veliki je novac uložen i sada projekat propada. Revanšizam, loše namjere i neznanje”, kaže za RSE Nikola Rakočević, poslanik ove stranke.

Novac je uložen u izgradnju centra za posjetioce, žičaru, enterijer pećine, kao i putnu i elektro infrastrukturu… No, ništa od toga nije konačno završeno.

Đalovića pećina — neistraženi prirodni fenomen

Đalovića pećina smještena je u istoimenoj klisuri, dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Dugačka je nešto više od 17 i po kilometara.

“To je, bez sumnje, najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori i jedna od najljepših na Balkanu”, kaže za RSE speleolog Željko Madžgalj, jedan od inicijatora njene valorizacije.

Navodi da je istražen samo jedan njen dio, koji obiluje kanalima, hodnicima, dvoranama, brojnim pećinskim ukrasima.

“U njoj se nalazi čak 15 stalnih i do 30 povremenih jezera. Nevjerovatan potencijal”.

Prema riječima Madžgalja, glavni problem bila je njena nepristupačnost turistima jer se nalazi u dubini klisure.

Zato su tu “manu”, kaže, htjeli da, pretvore u prednost, izgradnjom žičare.

“Žičara vodi do njenog ulaza i skoro je završena. Ostao je još jedan stub”.

Prema riječima Madžgalja, procjene su da bi Đalovića pećinu, nakon završetka radova, moglo posjetiti više od 120.000 ljudi godišnje.

Speleološka istraživanja Đalovića klisure i njene okoline započeta su 1987. godine.

Zašto su obustavljeni radovi?

Radovi su prije četiri godine obustavljeni zbog probijanja ulaza u pećinu, za šta izvođač radova Novi Volvox iz Podgorice nije imao dozvolu.

Iz ove firme više od mjesec nisu odgovorili na upit RSE o detaljima probijanja ulaza.

“Imali su dozvole samo za dio ispred ali ne i za ulaz u pećinu”, kažu za RSE iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Probijanje ulaza prouzrokovalo je ekološku štetu u ovom području.

Agencija za zaštitu životne sredine je u međuvremenu počela izradu Studije koja treba da pokaže kakvo je bilo stanje biodiverziteta u pećini prije početka radova.

Rezultati studije će biti poznati početkom ove godine a neophodni su kako bi se planirao nastavak radova, kazali su za RSE.

Zbog ulaza stradali slijepi miševi

Vještačko otvaranje u Đalovića pećini prekinulo je hibernaciju slijepih miševa, uzrokujući uginuće oko 100 jedinki.

Utvrđeno je da se otvaranjem ulaza direktno uticalo na promjenu mikroklime pećine.

Hibernacija je ključna za njihov opstanak tokom zime, jer im omogućava da štede energiju u periodu kada nema hrane. Nagli prekid hibernacije ih prisiljava na trošenje rezervi energije koje ne mogu obnoviti, što često dovodi do uginuća.

Svi slijepi miševi u Crnoj Gori zakonom su zaštićeni.

Ne zna se ko je odgovoran

Iz Agencije kažu da su im za dalje planiranje potrebni i projekti i planovi Uprave za kapitalne investicije koje čekaju duže od dvije godine.

“Do danas nismo dobili informaciju o tome”.

Uprava za kapitalne investicije za RSE kaže da odgovornost za pribavljanje traženih saglasnosti pripada Ministarstvu ekonomskog razvoja, odakle su RSE uputili na Ministarstvo turizma. Tamo je za RSE, nezvanično, rečeno da to nije u njihovoj nadležnosti.

Iz Uprave za kapitalne projekte, kažu da su sa Opštinom Bijelo Polje uskladili aktivnosti vezane za nastavak radova, čim dozvole vremenski uslovi ove godine.

“Ali obaveza Ministarstva turizma je da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine obezbijedi preduslove za nastavak radova na objektima ispred pećine”, kažu za RSE.

Radovi u unutrašnjosti pećine zavise od završetka Studije Agencije za zaštitu životne sredine, kažu iz Uprave za kapitalne projekte.

Dok institucije međusobno prebacuju odgovornost, pećina ostaje nezaštićena i izložena riziku od devastacije, smatraju u Speleološkom klubu Pauk.

U međuvremenu je u avgustu 2022. na zidovima pećine ispisivanjem imena, napravljena šteta.

“Na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina napravljena je velika šteta. Ista imena koja su ispisana na zidovima, upisana su u knjigu utisaka tako su počinioci otkriveni”, kazali su iz Speleološkog kluba Pauk.

Oni su prijavljeni i prekršajno odgovarali.

Politička previranja i prekid radova

Trenutna stagnacija je rezultat “neznanja i loše namjere”, smatra Nikola Rakočević, poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, u vrijeme čije vladavine je odrađen veći dio radova.

“Projekti su planirani u kapitalnim budžetima, ali realizacija se odugovlači. To ne možemo tumačiti drugačije nego kao namjeru da se uspori razvoj sjevera”, izjavio je Rakočević.Navodi i da značajna svjetska imena iz oblasti speleologije procjenjuju da je ona među sedam najvažnijih u Evropi.

“Iskustvo Slovenije sa Postojinskom jamom potvrđuje značaj ovakvog turističko-istraživačkog projekta”.

Rakočević kaže da bi efekti otvaranja Đalovića klisure bili brojni – povećanje proizvodnje hrane, otvaranje novih hotelskih i smještajnih kapaciteta, pokretanje male privrede, ali i zaustavljanje migracija iz Bijelog Polja.

Bijelo Polje ima oko 38 hiljada stanovnika.