Kada govorimo o održivosti evropskih integracija, ona vjeruje da je ključno razmatrati kako ćemo oblikovati naše društvo kako bismo imali državu zasnovanu na vladavini prava.

“Čini mi se da nedostaje kvalitetno sprovođenje neophodnih promjena u tom procesu, i to je nešto što već dugo traje u našem regionu. No, ono što je još važnije za nas koji živimo ovdje jeste unutrašnja demokratizacija u cilju evropske integracije”, kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, moramo se suočiti ne samo s perspektivom EU i razmišljanjima unutar nje, već treba duboko pogledati u vlastito dvorište.

“Treba dobro razmisliti o tome što nas koči u našim vlastitim državama i kako te prepreke da savaladamo”, poručila je ona.

Istakla je da je u Crnoj Gori rekordna podrška EU u odnosu na druge države te da predstavlja izraz sna o boljem životu, jednakim šansama, izvjesnosti i stabilnosti u planiranju ličnih i profesionalnih postignuća.

Goran Svilanović, konsultant i bivši generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju, je predstavio svoj rad u High level grupi, nezavisnoj grupi visokog nivoa, a koja pruža metodu strukturiranog dijaloga u ranim fazama kreiranja politika.

“Mi usklađujemo različite poglede (javni, privatni, akademski sektor) o određenom sektoru politike ili pitanjima strateškog značaja u grupi koja je potpuno nezavisna, postavlja sopstveni dnevni red i nije vezana za bilo kakva pravna ograničenja. Stoga je fundamentalno drugačija od formalnih visokih nivoa grupa koje osniva Evropska komisija kako bi davale savjete unutar strogo definisanog mandata. Da li smo mi spremni da u narednih desetak godina budemo društvo različitosti? Jesmo li stvarno odjednom prihvatili da će na primjer ljudi koji rade u Crnoj Gori biti oni koji dolaze iz drugih zemalja. Moramo to razumijeti i shvatiti da se svijet mijenja, a da su to na kraju ipak potrebe privrede”, istakao je on.

Svilanović navodi da unutar ove grupe pokušavaju da zamisle od čega kritično zavisi EU kad je u pitanju njeno susjedstvo, posebno u ogledalu kovida, rata u Ukrajini i migracija.

“Misli se na istok i jugoistok Evrope, čak i sjever Afrike. Razgovarmo o identitetu Evrope. Migranti dolaze, pa ostanu i postanu dio našeg društva, a EU se danas bavi naučenim lekcijama “, kazao je on.

Ističe da je EU poslije kovida i rata u Ukrajini shvatila da nije dovoljno ulagala u biotehnologiju i razvoj vakcina, te da nije bila spremna za prekide lanaca snabdijevanja koji su jako važni za privredu.

Prema njegovim riječima, o pridruživanju se razgovara zbog razvoja, a ne zbog uspjeha. Poručuje da je neophodno da dođe do promjena na Balkanu, kako bi se iskoristila nova dinamika i energija EU u pogledu pridruživanja.

Kada je u pitanju Otvorni Balkan, predlaže da za njega bude nadležan Savjet za regionalnu saradnju, baš kao što je za Berlinski proces, kako bi se njihova agenda bolje usklađivala.

Gordana Đurović, Univerzitet Crne Gore i predsjednica Crnogorske panevropske unije, ocjenjuje da Crna Gora živi „u fenomenu odloženog pristupanja EU“ koje karakteriše otvorenost našeg tržišta, izloženost konkurenciji, a izostanak evropskih strukturnih fondova.

“Uporno imamo utisak da će ekonomski efekat integracija biti veći nego investicije u njih. Mnogo je primjera gdje smo investirali u EU zakone i njihovu primjenu, a oslabili svoje administrativne kapacitete i ne povlačimo dovoljno evropskih sredstava. Nijesmo dobri u pripremi dokumentacije za investicione projekte i evropske novce”, ocijenila je Đurović.

Navodi da imamo dosta prostora za podršku iz strukturnih fondova, te da se nadamo evropskoj solidarnosti i preraspodjeli kohezijskih kvota prema onima koji su manje razvijeni.

“Regionalni pristup se vratio na velika vrata, a mapa proširenja se promjenila u mapu energetske zajednice, jer smo postali važniji u tom smislu nego kao zemlja za proširenje EU. Treba da se pripremimo”, kazala je Đurović.

Kaže da će nakon planiranog proširenja 26 država biti ispod sadašnjeg EU prosjeka, te da je bitan princip kvalitet prije brzine (priključenja).

“Moramo sačuvati optimizam za proces priključenja iako nismo spremni za to u 2030. godini. Priznajmo da smo tu gdje smo. Vrlo selektivno prihvatamo teške evropske obaveze, ali smo jako mnogo njih prihvatili a nismo dobili ekonomsku kompenzaciju. Mi smo za EU važan geopolitički region više kao tržište kupaca, a ne ponuđača i na nama je najveći zadatak da to promijenimo”, rekla je ona.

Na pitanje moderatorke o Otvorenom Balkanu, Đurović je kazala da svoj glas daje Berlinskom procesu koji je inkluzivan i povećava stepen povjerenja na našem prostoru, te da se dosta očekuje od njegove realizacije.

Dragana Đurica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, istakla je da 2030. godina predviđena za pridruživanja EU donosi sa sobom izazove i mogućnosti koje su ambiciozne, optimistične i izazovne, ali da je za njihovu realizaciju potrebno uložiti puno truda i donijeti teške odluke.

“Ključni faktor u ovom procesu su ljudi, i slažem se sa gospodinom Svilanovićemn da je rat u Ukrajini dao novu dinamiku proširenju, jer, pored identiteta, sigurnost se takođe pokazala kao ključna komponenta za dalje proširenje”, kazala je Đurica.

Prema njenim riječima, imamo novi vremenski okvir, i koliko god on izgledao ambiciozno, ostvariv je ukoliko postoji politička volja za promjenama i radom na konkretnim projektima, fokusiranim na svakodnevne probleme, a ne samo na političke teme.

“Ukoliko postoji posvećenost reformama u oblasti pridruživanja, postoji i mogućnost za promjenama, s obzirom na to da nova metodologija predviđa period od 5-7 godina za pridruživanje”, istakala je ona.

Kako je navela, nisu zemlje Balkana jedine koje moraju da se mijenjaju, i EU mora da se mijenja. Ističe da sada definitivno možemo razgovarati o izvodljivom vremenskom okviru i prevazilaženju bilateralnih problema.

“Promjene su neophodne unutar same EU, i u narednim danima imamo konferencije na kojima ćemo predstaviti policy paper sa konkretnim predlozima i akcijama koje treba preduzeti u procesu pridruživanja u sektorima gdje imamo kapacitete. O svemu ovome će raspravljati predstavnici civilnog sektora. Ako ne postanemo članovi, moramo biti spremni otvoriti i zatvoriti poglavlja kako bismo ostvarili napredak prema našem cilju”, poručila je Đurica.

Ona ističe da je povećanje tehničkih kapaciteta od suštinskog značaja, kako bismo sačuvali ljude koji će raditi na promjenama ključnim za pridruživanje.

Takođe, pristup strukturnim fondovima EU je od suštinskog značaja – zaključila je ona.

Leposava Ognjanoska Stavrovska, Prespa institut, Sjeverna Makedonija, je podsjetila da bi prije nekoliko godina tema EU integracija bila prva na programima brojnih konferencija, jer je obezbeđivala energiju i entuzijazam za diskusije, dok sada govorimo o perspektivama, pitamo da li je proces održiv, te daje li rezultate. Ona smatra da sada treba pričati i o kredibilnosti procesa priključenja, odnosno da li on nagrađuje ako se ispune zahtjevi jer to je ključno ukoliko želi da se iskoristi njegov puni potencijal.

“Kakvoj EU ćemo se pridružiti i kakve bi države članice bile naše zemlje ključna su pitanja. Situacija je kompleksna, ali je sigurno da EU nije ista kao što je bila prije 20 godina. Da li je to EU u kojoj smo planirali budućnost ili bi prije svega značila odliv mozgova iz naših zemalja? Proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan nije usluga nama, već strateški interes EU, kao način strukturiranja kontinenta oko evropskih standarda i vrijednosti”, ocijenila je Stavrovska.

Ona smatra da datum pristupanja nije toliko relevantan koliko sam proces koji treba iskoristiti kao okvir za evropejizaciju.

“Sa strane EU treba da bude jasno da je trošak odustajanja od proširenja veći od njegovog sprovođenja. Moramo da učinimo svoj glas jačim. Mislim da i EU i Zapadni Balkan treba dalje da rade na ovom procesu”, navodi ona.

U osvrtu na Sjevernu Makedoniju u procesu priključivanja EU, objasnila je da su njen napredak uglavnom usporili bilateralni sporovi koji i dalje postoje u Regionu.