U intervjuu za Pobjedu, Bokan je istakao je da je kompanija Voli i tokom prethodne godine nastavila stabilan rast, uprkos složenim ekonomskim okolnostima koje karakterišu ne samo Crnu Goru, već i šire evropsko tržište i poručio da ova godina označava početak novog razvojnog ciklusa u kome Bokan očekuje dalji rast, prije svega kroz ulaganja u logistiku, digitalizaciju i modernizaciju poslovanja i radu na zaštiti životne sredine.

Najavio je da će posebno nastaviti ulaganja u domaću proizvodnju hrane, jer smatra da je to jedno od ključnih razvojnih pitanja Crne Gore.

Istakao je da ciklus investicija kompanije Voli od 2024. do 2028. godine prelazi preko 100 miliona eura neto.

Kakav poslovni rezultat je prošle godine ostvarila kompanija Voli? Da li ste zadovoljni sa postignutim rezultatom? Da li ove godine očekujete još bolji rezultat?

BOKAN: Kompanija Voli je i tokom prethodne godine nastavila stabilan rast, uprkos složenim ekonomskim okolnostima koje karakterišu ne samo Crnu Goru, već i šire evropsko tržište. Inflacija, rast cijena energenata i poremećaji u lancima snabdijevanja postali su nova realnost poslovanja.

U takvim okolnostima, očuvati stabilnost sistema i nastaviti investicije smatram ozbiljnim rezultatom.

Posebno mi je važno istaći da je Voli i ove godine prepoznat kao jedna od najuspješnijih kompanija u Crnoj Gori, kroz relevantna poslovna priznanja koja potvrđuju kontinuitet rezultata, ali i odgovoran odnos prema tržištu i zajednici. Takva priznanja nijesu cilj sama po sebi, već potvrda da gradimo sistem koji ima vrijednost i trajanje.

Naš fokus nikada nije bio kratkoročni profit, već dugoročna stabilnost, razvoj prodajne infrastrukture i ulaganje u ljude. Zadovoljan sam postignutim, ali uvijek postoji prostor za dodatni napredak.

Ova godina označava početak novog razvojnog ciklusa i očekujem dalji rast, prije svega kroz ulaganja u logistiku, digitalizaciju i modernizaciju poslovanja i radu na zaštiti životne sredine koja treba da bude standard svih privrednih društava u Crnoj Gori.

Koji su to glavni projekti koje kompanija Voli realizuje u ovom trenutku i kada je planirano da budu završeni? Kolika je vrijednost tih projekata? Podsjetite na glavne projekte koje je kompanija realizovala prethodnih godina.

BOKAN: Voli od osnivanja, već 31 godinu, u kontinuitetu investira. Glavni projekat je dokapitalizacija od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja čini 10,7 odsto ukupnog vlasništva Volija. Ta sredstva ćemo uložiti u objekat koji otpočinjemo krajem ove godine na lokaciji pored postojećih logističko distributivnih centara, to su: novi Naš diskont, HORECA centar i novi logistički centar. Novi logistički centar predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih poduhvata u sektoru trgovine u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko decenija. Prostiraće se na više od 27.000 metara kvadratnih, sa kapacitetom od oko 25.000 paletnih mjesta, uključujući značajne kapacitete za rashladni i minusni režim skladištenja.

Ova investicija ima širi sistemski značaj, jer ne unapređuje samo poslovanje kompanije, već doprinosi efikasnosti, sigurnosti snabdijevanja i ukupnoj modernizaciji trgovačkog i distributivnog sistema u Crnoj Gori. Ukupna investicija ovog projekta je 32 miliona eura, a posebnu težinu daje činjenica da se projekat realizuje u partnerstvu sa EBRD, što predstavlja potvrdu da Voli posluje u skladu sa visokim evropskim standardima korporativnog upravljanja i razvoja.

Paralelno sa tim, u okviru aktuelnog investicionog ciklusa, poseban iskorak predstavlja projekat izgradnje novog Super Volija, na samoj kapiji grada Podgorice gdje su krajem 2025. i početkom 2026. godine intenzivirani radovi, uz pojačano angažovanje resursa i aktivnosti na terenu, sa ciljem ispunjenja planirane dinamike i razvojnih ciljeva. Ukupna procijenjena vrijednost ove investicije, uključujući kupovinu zemljišta, iznosi oko 38 miliona eura, dok se završetak radova očekuje u maju-junu 2027. godine. Kada je riječ o realizovanim projektima, 8. decembra 2025. otvoren je novi objekat u Igalu, vrijedan 12,5 miliona eura, što predstavlja nastavak kontinuiranog širenja i modernizacije maloprodajne mreže.

U prethodnim godinama kompanija je paralelno realizovala značajna ulaganja u širenje i modernizaciju marketa, digitalizaciju poslovanja, kao i započela izgradnju nove upravne zgrade i hipermarketa na ulazu u Podgoricu. Istovremeno, razvijani su i strateški projekti u oblasti domaće proizvodnje hrane kroz inicijative „Naša bašta“ i „Naša farma“.

Kada je riječ o budućim planovima, predviđena je izgradnja novih objekata u Nikšiću, procijenjene vrijednosti više od deset miliona eura, kao i u Kolašinu, vrijednosti oko šest miliona eura. Plan ulaganja u renoviranje i modernizaciju Volijevih postojećih objekata po godinama iznosi po šest miliona eura za 2026, 2027. i 2028. godinu. Ciklus investicija od 2024 – 2028. godine prelazi više od 100 miliona eura neto.

Koji su to glavni ciljevi, prioriteti i projekti koje kompanija Voli planira u narednom periodu?

BOKAN: Naš prioritet ostaje isti – razvoj stabilnog domaćeg sistema koji može odgovoriti svim izazovima tržišta. Voli će nastaviti ulaganja u logistiku, infrastrukturu, poljoprivredu i digitalnu transformaciju poslovanja. Trgovina se danas dramatično mijenja. Više nije dovoljno imati samo markete. Morate imati sofisticirane logističke sisteme, digitalnu kontrolu procesa, energetsku efikasnost i brzinu distribucije.

Posebno ćemo nastaviti ulaganja u domaću proizvodnju hrane, jer smatram da je to jedno od ključnih razvojnih pitanja Crne Gore. Zemlja koja zavisi od ogromnog uvoza hrane nije dugoročno sigurna ni ekonomski ni razvojno.

Takođe, za nas je važan plemeniti cilj da ulažemo u društvenu zajednicu i da uvijek damo pozitivan impuls, podršku i nove mogućnosti za našu državu i njene građane.

Društvena odgovornost za nas nije PR aktivnost, već sastavni dio poslovne filozofije. Tokom decenija, Voli je izdvojio znatna sredstva za podršku zdravstvenom sistemu, obrazovanju i sportu. Posebno bih izdvojio velike donacije, nedavno uručene – kompanija Voli donirala je 300.000 eura za proširenje Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore, sa ciljem unapređenja uslova liječenja i boravka pacijenata, kao i njihovih porodica. Nedavno smo ozvaničili donaciju u iznosu 400.000 dolara za djecu u Crnoj Gori kroz partnerstvo sa UNICEF-om. Voli je prva kompanija u Crnoj Gori koja kroz fleksibilno finansiranje direktno podržava Program saradnje UNICEF-a i Vlade. Ova sredstva su usmjerena na programe podrške djeci i obrazovanju. To je i jedna od najvećih pojedinačnih donacija privatnog sektora u toj oblasti kod nas i potvrda dugoročnog opredjeljenja kompanije da ulaže u budućnost društva.

Kada govorimo o odgovornosti, posebno mjesto zauzimaju zaposleni. U čast proslave tri decenije naše kompanije, za naše zaposlene smo izdvojili dva miliona eura za jubilarne nagrade i za njihovo zdravstveno osiguranje. Naravno, nastavljamo i kontinuiranu podršku sportu, prije svega košarci, ali i brojnim drugim sportskim kolektivima i inicijativama širom Crne Gore.

Vjerujem da stabilna kompanija mora imati i jasno definisan odnos prema društvu. To nije pitanje imidža, već odgovornosti i dugoročne vizije razvoja.

Već godinama ste jedan od najvećih crnogorskih poslodavaca. Da li ste zadovoljni sa trenutnim biznis ambijentom i uslovima poslovanja u Crnoj Gori?

BOKAN: Biznis ambijent u Crnoj Gori može biti mnogo bolji. Privreda traži stabilnost, predvidivost i jasna pravila. U posljednjih nekoliko godina imali smo dosta političke nestabilnosti, česte promjene regulatornog okvira i određeni nivo institucionalne nepredvidivosti, a to nikada nije dobro za investicije.

Strani investitori su jako bitni za razvoj Crne Gore, pogotovo kada su u pitanju megaprojekti. U svakom smislu podržavam dolazak velikih investitora koji će realizovati megaprojekte, ali u ovom trenutku je mnogo veći interes jačanje domaće ekonomije i uključivanje domaćih investitora u jačanje kako ekonomije tako i društva u cjelini.

Od obnove nezavisnosti 2006. godine domaća ekonomija je mogla više.

Bitni su strani investitori, ali su domaći mnogo važniji.

Mislim da je veoma važno da država više razumije značaj ozbiljnih domaćih kompanija koje zapošljavaju desetine hiljade ljudi i pune budžet Crne Gore. Ne tražimo privilegije, već partnerski odnos i razumijevanje da bez jake domaće privrede nema ni stabilnih javnih finansija.

Koji su to najveći izazovi i prepreke sa kojima se susrijeće kompanija Voli i ostali trgovački lanci u Crnoj Gori?

BOKAN: Vidio sam bilanse svih ritejlera u Crnoj Gori za prošlu godinu i zaključio da svim lancima raste promet, a pada profitabilnost.

Osnovni problem u Crnoj Gori, osim pada profitabilnosti, je i pad produktivnosti zaposlenih.

Najveći izazovi su rast troškova poslovanja, nedostatak radne snage i velika zavisnost tržišta od uvoza. Danas imate situaciju da trgovina mora da funkcioniše u uslovima konstantnog rasta troškova na svim nivoima – energenata, zakupa, logistike i transporta, dok sa druge strane imate ogroman pritisak javnosti kada su u pitanju cijene.

Građani često ne uviđaju koliko su globalni poremećaji uticali na tržište hrane. Crna Gora je malo i uvozno zavisno tržište i svaki međunarodni poremećaj direktno se reflektuje na domaću ekonomiju. Trudimo se da osiguramo cjenovnu stabilnost u svim tim kompleksnim uslovima.

Kakvo je Vaše generalno mišljenje – da li je država tokom prethodnih godina odlukama olakšala ili otežala poslovanje?

BOKAN: Bilo je dobrih poteza, ali i odluka koje su dodatno opteretile privredu. Moj utisak je da se često ekonomske odluke donose bez dovoljno konsultacija sa realnim sektorom – privredom.

Država, odnosno Vlada treba više razgovarati sa privrednicima prije donošenja važnih ekonomskih mjera. Privreda je njen najvažniji partner.

Bez ozbiljnog dijaloga teško je praviti održive ekonomske politike. Najnoviji primjer koji je pokazao koliko je osjetljivo pitanje problema proizvođača i prerađivača mlijeka. Mada smo se aktivno uključili kako bismo pomogli proizvođačima i prerađivačima, to je kompleksna situacija koja se samo institucijalizovano može riješiti.

Kako ocjenjujete saradnju kompanije Voli i crnogorskih privrednika sa Vladom i drugim državnim institucijama?

BOKAN: Dijalog postoji, ali smatram da mora biti mnogo intenzivniji i konkretniji. Ozbiljne države razvijaju ekonomiju zajedno sa privredom. Mi često imamo situaciju da se privrednici konsultuju tek kada su odluke već donijete. Ili da se ne konsultuju uopšte…

Crnoj Gori je potrebna jasna razvojna strategija – šta želimo od turizma, poljoprivrede, trgovine, energetike i industrije u narednih dvije ili tri decenije.

U interesu Vlade je da ubrza investicije domaće privrede. Ima privrednika koji značajno mogu povećati investicije.

Dugogodišnji strateški partner kompanije Voli je EBRD. Koliko je značajno ulaganje od 25 miliona eura?

BOKAN: Saradnja sa EBRD je moj najbolji strateški potez u trideset jednogodišnjem postojanju kompanije Voli.

To je partnerstvo koje traje gotovo dvije decenije i predstavlja potvrdu ozbiljnosti kompanije Voli. Dokapitalizacija ima mnogo širi značaj od same investicije. Ona pokazuje da međunarodne finansijske institucije vjeruju u crnogorsku privredu kada postoje ozbiljni sistemi, transparentno poslovanje i jasna razvojna strategija.

Saradnja sa EBRD nije samo uspjeh Volija već i države Crne Gore, što je i predsjednik Vlade Crne Gore i sam rekao u Privrednoj komori Crne Gore.

Da li će Voli nastaviti sa poljoprivrednom proizvodnjom i saradnjom sa crnogorskim poljoprivrednicima?

BOKAN: Vjerujemo u to, projekti ,,Naša bašta“ i ,,Naša farma“ nijesu nastali kao marketinški potezi, već kao strateška odluka kompanije da uđe u primarnu proizvodnju i dugoročno doprinese jačanju domaće poljoprivrede.

Na imanju u Šasu razvijamo ozbiljnu proizvodnju na desetinama hektara obradivog zemljišta, sa fokusom na svježe voće i povrće, kontrolisane uslove proizvodnje i visok kvalitet proizvoda koji direktno dolaze na police naših marketa. Paralelno s tim, kroz projekat ,,Naša farma“ razvijamo i segment proizvodnje mesa, sa ciljem da obezbijedimo domaće, svježe meso i strogo kontrolisan proizvod, sa najkraćim mogućim putem od farme do police u Voli marketima.

Više vrijedi kvalitet proizvoda ,,Naše farme“ za crnogorskog potrošača nego profit za kompaniju Voli, koji je minimalan.

Time zatvaramo jedan važan lanac – od njive i farme do potrošača. To je model koji razvijene zemlje već odavno primjenjuju, jer daje sigurnost u kvalitet, kontinuitet snabdijevanja i stabilnost cijena.

Pored sopstvene proizvodnje, Voli ima veoma razvijenu saradnju sa domaćim poljoprivrednicima. Kroz organizovan otkup, logistiku i distribuciju, omogućavamo da proizvodi iz različitih krajeva Crne Gore dođu do potrošača u našim marketima. To je jednako važno kao i sopstvena proizvodnja.

Posebno bih izdvojio partnerstvo sa MI Goranović, koje će ove godine preći promet više od 25 miliona eura.

Crna Gora danas ima ozbiljan spoljnotrgovinski deficit kada je riječ o hrani i poljoprivrednim proizvodima. Taj deficit se ne može smanjiti bez sistemskog razvoja poljoprivrede.

Mi kao kompanija dajemo konkretan doprinos kroz projekte poput „Naše bašte“ i „Naše farme“, ali je za suštinski iskorak potrebna jasna državna strategija, dugoročna ulaganja i snažnija podrška domaćim proizvođačima.

Ako želimo ekonomsku stabilnost, moramo imati veću proizvodnju hrane u sopstvenoj zemlji. To nije samo ekonomsko, već i strateško pitanje razvoja Crne Gore. Značajniji razvoj domaće proizvodnje, a posebno poljoprivredne, bez dodatnog ulaganja države nema perspektivu.

Koliko kompanija Voli trenutno zapošljava radnika i da li imate problem sa radnom snagom?

BOKAN: Trenutno Voli tim broji 2.520, a tokom turističke sezone dodatno povećavamo broj sa više stotina sezonskih radnika i približavamo se cifri od blizu 3.000 zaposlenih.

Međutim, problem nedostatka radne snage postao je ozbiljan izazov za kompletnu crnogorsku ekonomiju. To više nije pitanje jedne kompanije ili jednog sektora. Potrebna je ozbiljna državna strategija kada je riječ o tržištu rada, obrazovnom sistemu i uvozu radne snage.

Voli traži rješenje i mislim da smo ga našli u novom konceptu marketa sa manjim brojem radnika i jednostavnijom uslugom.

Od prošle godine ste i na čelu Košarkaškog saveza Crne Gore. Što očekujete od reprezentativnih selekcija?

BOKAN: Košarkaški savez Crne Gore je prethodnih godina prolazio kroz veoma složen period i jedan od glavnih ciljeva bio je stabilizacija sistema i vraćanje povjerenja među klubovima.

Crna Gora ima veliki košarkaški talenat, ali moramo sistemski razvijati sport. Ne možemo očekivati vrhunske rezultate bez ozbiljne infrastrukture, rada sa mlađim kategorijama i dugoročne strategije. U sljedećoj sezoni moramo da rastemo stepenicu više. Moramo investirati u struku. Nedostaju nam kvalitetni treneri.

Naša reprezentacija mora ostati simbol zajedništva i sportskog identiteta države Crne Gore. Istovremeno, moramo biti realni – evropska i regionalna košarka danas su pod ogromnim finansijskim pritiscima. Male države teško mogu same pratiti takvu konkurenciju bez snažne podrške države i privrede.

Ali vjerujem da Crna Gora ima znanje, talenat i energiju da ostane ozbiljno košarkaško ime u regionu.

Ovom prilikom svim građanima Crne Gore čestitam veliki jubilej – 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, uz poruku kako kolegama privrednicima tako i cijelom društvu: Živimo i radimo za dobrobit i boljitak crnogorskog društva i države Crne Gore.

Budućnost Voli mora ostati u vrhu regionalne i evropske košarke

Dugogodišnji ste predsjednik Košarkaškog kluba Budućnost Voli. Kako ocjenjujete sezonu kojoj se bliži kraj?

BOKAN: KK Budućnost Voli je klub koji uvijek ima najveće moguće ambicije i ogromnu odgovornost prema navijačima i Crnoj Gori. Sezona je bila veoma zahtjevna. Ostaje žal što nijesmo prošli u četvrtfinale Evrokupa.

Regionalna košarka danas funkcioniše u potpuno drugačijim finansijskim okvirima nego prije deset godina. Konkurencija je ogromna, budžeti rastu, a tržište kvalitetnih igrača je sve oskudnije. Budžeti su veći i do pet puta. Moram podijeliti sa vama interesantan podatak da prvi put u istoriji ABA lige imamo situaciju da četiri kluba koja su u polufinalu prekoračuju budžet od 110 miliona eura. Budućnost Voli je među njima, sa ukupnim budžetom od šest miliona, a ostala tri raspolažu sa 104 miliona eura, što je najskuplje polufinale u istoriji ABA lige.

Šta da kažem?!

Ovaj podatak sve govori. Veliki je uspjeh Budućnosti što se našla sa tri evroligaška kluba u polufinalu.

Država je vlasnik kluba i treba da obezbijedi stabilno i kontinuirano finansiranje. Ako do toga ne dođe, bojim se da klub nema ozbiljnu perspektivu i da će postojati samo u crnogorskim okvirima.

Ipak, Budućnost Voli je ozbiljan regionalni klub i simbol crnogorske košarke. Moj cilj je da klub ostane stabilan i konkurentan na evropskoj sceni. Više puta sam rekao da Budućnost Voli mora ostati u vrhu regionalne i evropske košarke i vjerujem da to jedino zajedno možemo.