Video
To su za Portal RTCG kazali više privrednika u ovoj djelatnosti koja sve više uzima maha i predstavlja dobar razvojni potencijal naše države.
„Nekada je država stimulisala izvozna preduzeća. Mi danas nemamo nikave pomoći u tom smislu, iako je u toj proizvođačkoj djelatnosti, od berača do izvoznika, uključen veliki broj ranika, i značajan broj stanovnika sjevera države ima prihode“ kazao je među ostalima Fefo Kalač, vlasnik preduzeća „K.D. Sloga“ iz Rožaja.
Prema njegovim riječima ova grana prestavlja veliki potencijal sjevera Crne Gore, bilo da se radi o pečurkama, ili o bilo kojim drugim šumskim plodovima.
„Bez obzira na to što ta podrška izostaje, mi uspijevamo da razvijamao posao i širimo prerađivačke kapacitete i nekoliko nas sa sjevera predstaljamo najveće izvoznike u ovom dijelu Crne Gore“ dodao je Kalač.
On je ocijenio da je ova sezona koja je pri kraju bila osrednje uspješna, ali dovoljno da su preduzeća u prerađivačkoj djelatnosti šusmkih plodova uspjela da obezbijede rentabilnost.
„Ova sezona je bila negdje srednje ocjene, bolja od prošle, ali daleko od preptrošle. Kada se radi o pečurkama, vrganj prve klase uglavnom je odmah išao u izvoz u svježem stanju, a otkupna cijena se kretala od pet do osam eura po kilogramu“rekao je Kalač.
Ovaj istaknuti privrednik u ovoj djelatnosti objašnjava da se pečurka manjeg kvaliteta suši, kuva ili zamrzava, i tako može da suva i prodaje u zavisnosti od potražnje na tržištu.
Kalač kaže da je pečurka sa prostora Crne Gore posebno tražena u Italiji, Španiji, Francuskoj, pa i Njemačkoj.
„Naravno, sve zavisi od toga koliko razvijenu mrežu ima neki privrednik. Naša firma ima skoro u svim gradovima na sjeveru kooperante, tako da možemo reći da smo među većim kompanijama i u kontinuitetu radimo na proširenju prerađivačkih kapaciteta“ rekao je Kalač.
On je kazao da su i svi drugi šumski plodovi ove godine bili osrednjeg roda, ali ne tako loše.
„Bilo je borovnice, šipurka, šumske kupine. Ali ono što obilježava ovu godinu na regionalnom i globalnom tršištu je slaba potražnja za klekom i mislim da će velike količine kleke ostati neubrane i neotkupljene“ – rekao je ovaj prerađivač.
Uzrok tom, kako ističe, je činjenica da je kleka veoma teška za čuvanje i podložna kvarenju, tako da otkupljivači ne žele da rizukuju ako je ne bi prodali“ obajsnio je Kalač.
On je podsjetio da je ovogodišnja sezona počela rodom skupe pečurke pod nazivom smrčak, ali da mu je cijenu naglo oborilo uzgajanje i proizvodnja u vještačkim uslovima, što je već počeo da radi i jedan biznismen na Kosovu.
Kalač je ranije kazao da je smrčak do prije nekoliko godina bila među najskupljim pečurkama.
„Cijena sušenog smrčka kretala se na tršištu oko 250 eura za kilogram. Međutim, prije nekoliko godina Kinezi su počeli da ga vještački proizvode i naglo mu oborili cijenu i na evropskom tržištu, tako da je kilogram sušenog smrčka prošle godine bio sto pedeset eura, a ove i manje“ rekao je Kalač.
Vrlo brzo nakon Kine proizvodnja vještačkog smrčka počela je i u Turskoj, da bi se sada pojavio i jedan biznismen na Kosovu, koji čak i na internetu reklamira svoje plantaže smrčka u nekoj vrsti plastenika.
Ovaj veliki otkupljivač iz Rožaja kaže da se kvalitet prirodnog i vještačkog smrčka ne mogu uporediti, ali da su se neki proizvođači vještačkog dosjetili pa vještački uzgajani smrčak miješaju sa prirodnim da bi dobili aromu i poboljšali kvalitet i tako uspijevaju da ga plasiraju na zapadnoevropsko tržište.
I u ovoj situaciji, kada se na tržištu pojavljuje smrčak iz vještačkog uzgoja, pokazalo se da država mora donijeti jasnu strategiju u ovoj oblasti i ne prepuštati stihiji veliki broj privrednika i jednu značajnu privrednu granu, otkupljivače i prerađivače, ali i obične građane, odnosno berače, koji od toga ostvaruju značajne prohode.
Portal RTCG je pisao je o tome da je vrganj 2022. godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru, dok je ona slabije klase trunula u šumama.
Godinu kasnije vrgnja, kao se to obično kaže, nije bilo „ni za lijek“, a kilogram je dostizao maksimalnu cijenu, a kao glavni problem svi su isticali manjak skladišnog prostora, odnosno hladnjača.
Na stranu nedostatak skladišnih kapaciteta, kažu otkupljivači. Crna Gora prema njihovim riječima sve ove godine nije učinila ništa da stimuliše razvoj prerađivačkih pogona za pečurku. Pokazalo se da su otkupljivači pečurke i drugih šumskih plodova ostavljeni sami sebi.
Preporučeno
„Država mora imati neku strategiju za ovu granu djelatnosti, koja se na sjeveru već profiliše kao ozbiljna privredna grana. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo, i onda nema stihije“ poručuju privrednici u ovoj oblasti.
