Iako Evropa za mnoge putnike i dalje predstavlja idealnu ljetnu destinaciju, ove godine dolazak tamo može djelovati manje jednostavno. Između prekomjernog turizma, naglog rasta cijena avionskih karata, rata u Iranu koji povećava troškove goriva i uvođenja EES sistema koji uzrokuje duge redove i kašnjenja, kontinent se suočava s novim izazovima u svojoj najprometnijoj sezoni. Letovi iz SAD-a za Evropu u julu već su opali za više od 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, uključujući i značajan pad za najposjećenije ljetne destinacije poput Pariza, Dablina i Rima.

To ne znači da putnici odustaju od Evrope; naprotiv, postaju selektivniji u procjeni šta vrijedi novca, truda i gužve. Prema izvještaju Rome2Rio o trendovima putovanja i mobilnosti za 2026. godinu, pretrage za manjim gradovima porasle su globalno za 35 odsto. U martu je i Evropska turistička komisija zabilježila rast interesa među putnicima s dalekih tržišta za istraživanje manje poznatih mjesta i autentičnijih, manje pretrpanih iskustava.

„Ljudi i dalje žele osjećaj Italije ili Francuske, ali bez pritiska“, rekao je Bryce Collins, osnivač INTRO Travela. „Hrvatska je dobar primjer, posebno ako se udaljite od Dubrovnika. Mjesta poput Korčule nude istu venecijansku arhitekturu i jadransku obalu, ali sporiji tempo i manje gužve – poznato, ali ne toliko haotično.“

Klasična Evropa, bez klasičnih troškova

Osim pristupačnih cijena, putnici sve više traže jednostavno kretanje i sigurnost, posebno dok poremećaji putovanja na Bliskom istoku i dalje drže ljude na oprezu.

„Rastući troškovi i umor od putovanja usmjeravaju Amerikance od brzih, višestaničnih putovanja ka itinererima koji minimiziraju tranzit i maksimaliziraju doživljaj“, rekao je Bryan Lewis, osnivač i direktor Tenon Toursa. „Biraju dubinu umjesto udaljenosti.“

Zbog toga mnoge manje evropske zemlje postaju sve privlačnije. Albanija, Letonija i Litvanija i dalje imaju prosječne cijene kratkoročnog smještaja ispod 100 eura po noći. Hrana, ulaznice za muzeje i turističke takse takođe su često niže nego u najpopularnijim zapadnoevropskim destinacijama.

Slovenija je možda najbolji primjer kompaktnog evropskog šarma ovog ljeta. Njena mala veličina znači da su glavne atrakcije udaljene svega nekoliko sati vožnje, što omogućava kombinaciju kupanja u jezerima, degustacija vina, gradskih šetnji i planinskih pejzaža u kratkom vremenu. Stručnjaci je često porede sa Švajcarskom i sjevernom Italijom, ali bez velikih troškova i gužvi.

Pametni putnici su to već prepoznali – broj rezervacija za Sloveniju porastao je za 286 odsto na godišnjem nivou, posebno među aktivnim turistima.

Slovenija nudi bolju vrijednost za novac kada je riječ o smještaju, transportu i troškovima – oko 15 odsto jeftinija od Austrije i 25 odsto od Švajcarske. Takođe se smatra sigurnom i lako dostupnom destinacijom, što znači kraće vrijeme putovanja i niže ukupne troškove.

Osim toga, dobro je povezana s okolnim zemljama. Ljubljana, njen glavni grad, često podsjeća na Veneciju zbog starog grada uz rijeku, dok su jezera Bohinj i Bled ili dolina Soče mirnije alternative popularnim destinacijama poput jezera Komo.

Gradski odmor sa sadržajem

Dok Slovenija nudi prirodu i aktivnosti na otvorenom, gradski odmor u Latviji pruža kulturu, karakter i svježiju klimu – ukratko, nordijski ugođaj bez visokih cijena.

Prosječna cijena noćenja u Latviji u avgustu iznosi oko 93 eura, u poređenju sa 186 eura u Danskoj. Troškovi života u Rigi, glavnom gradu, znatno su niži nego u Berlinu, Oslu ili Dablinu.

Ali nisu samo cijene razlog popularnosti. Posjetioci često oduševljeno govore o njenom izgledu. Šetnja starim gradom djeluje poput ulaska u bajku, ali bez gužvi kakve se nalaze u Pragu ili Brižu. Kvalitet hrane u odnosu na cijenu takođe je izuzetno povoljan, a restorani mogu parirati onima u Kopenhagenu ili Stokholmu.

Riga ima bogatu istoriju – od hanzeatskog perioda, preko secesije, do sovjetske prošlosti – što joj daje dodatnu dubinu. Poseban kulturni trenutak dolazi tokom ljeta: Jāņi, proslava ljetnog solsticija krajem juna, kada se pale vatre, pjevaju pjesme i njeguju stari običaji.

Obalni bijeg bez gužvi

Za ljubitelje plaža, neka od najboljih mjesta ovog ljeta nalaze se na balkanskoj obali. Dok je prekomjerni turizam promijenio mediteranska ljetovanja, ovaj region i dalje nudi lijepe i manje pretrpane obale.

Destinacije poput Albanije i Crne Gore omogućavaju duži boravak uz manji budžet, a i dalje nude more, kulturu i gastronomiju kakvu putnici traže.

Crna Gora ima razvijeniju infrastrukturu i pogodna je za one koji žele udobnost uz lijep pejzaž. Kotorski zaliv posebno se ističe kristalno čistim morem i odličnom gastronomijom, a i dalje zadržava osjećaj skrivenog dragulja.

Albanija je nešto „grublja“, ali često znatno jeftinija. Za razliku od susjeda, nudi prave pješčane plaže, očuvane rimske ruševine i mogućnosti za avanture poput višednevnih jahačkih tura i planinarenja oko Skadarskog jezera.

Uštede su značajne: prosječna noć u Albaniji košta oko 89 eura, u poređenju s 212 eura u Hrvatskoj, dok je Crna Gora s oko 127 eura i dalje povoljnija od mnogih poznatih jadranskih destinacija.

Za putnike koji žele mediteransko ljeto – kupanje, morsku hranu, stare gradove i duge večeri na otvorenom – ali bez visokih cijena i gužvi, ove zemlje predstavljaju odličan izbor.

Iako je možda nešto manje jednostavno nego ranijih godina, ljetovanje u Evropi 2026. i dalje je dostižno. Širenjem izbora destinacija, putnici pronalaze nove omiljene alternative klasičnim mjestima – uz dobru vrijednost za novac i bez odricanja od čari evropskog ljeta.