Vlasnik hotela ,,Grbalj“ iz Budve Nikola Pejović, koji je i predsjednik Udruženja hotela Crne Gore, smatra da je prva polovina septembra bila dobra i da ima najava i za oktobar.

“Ima upita mada ima i damping cijena, tako da pojedini hoteli ,,daju“ polupansion za 17 eura, što nije dobro”, kazao je Pejović za Pobjedu.

Njegov hotel je mali porodični koji radi cijele godine i kaže da je bolje nego prošle godine, ali da se ne mogu porediti sa 2019. godinom. Gosti su pretežno sada iz regiona.

“Najviše dolaze iz Srbije, Bosne, Hrvatske nešto iz Bugarske, Makedonije… osjeća se nedostatak Ukrajinaca, ali trenutmo je takva situacija. Kada se završi rat nadamo se da će opet doći kod nas. Hoteli koji rade sezonski, neki naši članovi, planiraju da zatvore objekte i otvore ih u maju sljedeće godine jer ne mogu da izguraju zimu. Lakše im je ključ u bravu nego da se muče”, objašnjava Pejović.

Što se tiče poređenja njegov je stav da se nikako ne možemo porediti sa 2019. godinom.

“Jul je podbacio ,,debelo“, startovao je kasno i trajalo je do 30. avgusta, a onda kao nožem prekinuto, ali dobro. Bilo je nešto u septembru i evo nadamo se nešto u oktobru, samo da nam vrijeme potraje. Ako bude sunca biće i gostiju”, kaže Pejović.

Dešavalo im se kažu da agencije dovedu grupu i da nemaju novca da plate, toliko o ozbiljnosti tih agencija.

Pejović smatra da nadležni treba da rade na legalizaciji privatnog smještaja jer tu ,,leže“ pare.

“Neka pođu malo u privatni smještaj i obiđu ,,stanove na dan“ kao što ima po cijeloj Podgorici i vidjeće gdje im je priliv novca koji gube u budžetu. Nije to u hotelima koji rade cijele godine i zapošljavaju radnu snagu. Imamo sve više hotela, novih objekata, neka ovaj privatni smještaj uvedu u legalne tokove da plaćaju PDV i vjerujte da će se budžet napuniti samo tako, ne samo državni nego i opštinski. Dozvolili su da, recimo, čovjek koji ima 100 kreveta podijeli to na pet članova porodice i ne plaća PDV. I tako po članu porodice ,,obrne“ 30.000 i zaradi 150.000 eura za sezonu, a ne plaća nikome ništa”, objašnjava Pejović.

Kao jedan veliki problem navodi radnu snagu.

“Ne možemo da čekamo da nam se papiri završavaju u MUP-u po mjesec, dva… Ostanemo i bez radnika i gostiju”, kaže Pejović i dodaje da je i problem nedostatak avio-linija koji ide u paketu sa ostalim problemima.

“Svi govore da će biti puno turista da ćemo ima milijardu od turizma. Ja bih volio, onda se nećemo morati zaduživati… Svi upoređuju sa 2019, a u stvari mogu se upoređivati samo sa 2021, a oni se ,,gađaju“ sa 2019”, poručuje Pejović.

Nedostatak avio-letova

Direktor hotela ,,Rivijera“ u Petrovcu Nemanja Kovačević uskoro zatvara ovaj objekat jer gostiju, kaže, već od 1. oktobra neće biti.

“Sada imamo 41 sobu prodatu od 91 znači manje od 50 odsto hotela je trenutno zauzeto. Već za tri dana biće popunjeno samo sedam do osam soba, skoro pa prazan hotel tako da zatvaramo 2. oktobra”, kaže Kovačević.

Gosti su im pretežno domaći i iz regiona.

“Nažalost nema dovoljno gostiju preko zapadnoevropskih agencija. Dakle, tu je veliki problem. Nijesu poslale dovoljan broj turista, tu se nije desila dobra prodaja i opet smo ,,osuđeni“ na region. Prosto djeca su krenula u školu i lošije je vrijeme i ne možemo se ni nadati gostima iz regiona da punimo drugu polovinu septembra. Doduše prva polovina je bila dosta dobra, bilo je dovoljno interesovanja”, tvrdi Kovačević.

Problem je, kako navodi, i u nedostatku avio-letova. Kovačević naglašava da su prije korone hotel zatvarali krajem oktobra, a ove im je i druga polovina septembra skoro prazna.

“Loše vrijeme je najviše doprinijelo da se isprazni, a nema ni agencijskih rezervacija gdje važi fiksni zakup. Sa agencijama bi bio značajniji broj gostiju i to je druga priča. Tu najviše dođu stariji ljudi koji su u penziji iz Zapadne Evrope. Njima su osmišljeni boravci sa vodičima, organizuju im se eskurzije tih sedam dana potpuno im je ispunjeno i to je imalo način. Oni nijesu samo punili hotel ,,Rivijeru“ nego su posjećivali i druge ugostiteljske objekte u cijeloj Crnoj Gori”, navodi Kovačević dodajući da je to sada naš narod koji rezervišu ,,danas za danas“.

“Zovu ujutro da kažu da će doći u toku dana na jednu noć ako je lijepo vrijeme ili ako je loše vrijeme zovu me da otkažu rezervacije… ili skraćuju boravke”, tvrdi Kovačević dodajući da je, što se tiče njih, lošije nego prošle godine jer su imali dosta gostiju iz Ukrajine.

“Sada smo ostali bez Ukrajinaca, a ,,zapadnjaka“ opet nema tako da smo lošiji za 31 odsto u odnosu na prošlu godinu a sa 2019. godinom nijesu uporedive kategorije”, poručuje Kovačević.

Zimi će biti problem

Izvršni direktor hercegnovskog hotela ,,Lajthaus“ Jovan Vukalović kazao je Pobjedi da su trenutno na 60 odsto popunjenosti, a gosti su uglavnom iz Srbije i BiH, uz jedan dio domaćih gostiju preko Fonda PIO.

“Postsezona u prvom dijelu je na zadovoljavajućem nivou ali će posljedice korone u ostalom dijelu postsezone i zime i dalje biti prisutne. Osjeća se nedostatak gostiju iz inostranstva koji su u tom periodu ranijih godina realizovali većinu noćenja”, tvrdi Vukalović.

Po njegovim riječima postsezona i dalji period godine ne obećavaju popunjenost ništa bolju nego lani.

“Vremenske prilike nama nijesu odlučujući faktor već slabo interesovanje gostiju sa tržišta Zapadne Evrope i Azije koji su bili dominantni prije epidemije korone”, kaže Vukalović i dodaje da je cjelokupno ova godina za njih znatno bolja nego prošla, a samo nekih pet odsto slabija od 2019, tako da su veoma zadovoljni rezultatima.

“Nadamo se normalizaciji na tržištima sa kojih su nam gosti dolazili u vansezoni”, poručuje Vukalović.

Što se tiče privatnog smještaja sve je promjenljivo i bez ikakve statistike. Kako je Pobjedi kazala predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović gostiju još uvijek ima, ali ne u nekom velikom broju.

Sve je nestabilno

“Nije zanemarljiv broj rezervacija. Ukupna dešavanja na tržištu utiču da je sve dosta nestabilno, promjenljivo i bez ikakve statistike pa je teško planirati i dan za danom. I gosti rezervišu par dana ili čak dan prije dolaska. S obzirom na to da se povećao broj događaja različite vrste na lokalnom nivou kojima se promoviše lokalna kultura, za očekivati je da privuku određeni broj posjetilaca”, kaže Džoganović.

Njena preporuka je da najave događaja budu intenzivnije i da se vremenski ranije počnu najavljivati.

“Avio-karte su sve skuplje i ako želimo goste sa avio-dostupnih tržišta trebali bi im na vrijeme dati dovoljno informacija”, tvrdi Džoganović.

Dodaje da su gosti trenutno sa različitih tržišta koji su uglavnom na ruti obilaska Balkana.

“Imamo i goste koji su rezervisali na 10-ak dana, ali se premišljaju da li će zimu provesti kod nas ili u nekoj od takođe popularnih mediteranskih zemalja. To je ciljna grupa kojoj se nijesmo obratili na vrijeme, a sa druge strane su im dostupni dosta primamljivi paketi u Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji…”, tvrdi Džoganović.

Što se tiče zarade kaže da nije na zavidnom nivou.

“Nakon turističke sezone, primarni i najveći problem je što izdavaoci nijesu uspjeli da ostvare ni blizu zaradu koja je potrebna da bi se servisirale postojeće obaveze, da ne pričamo o nekom ulaganju u razvoj kapaciteta. Što se tiče uslova rada, brojnih dažbina koje se plaćaju, edukacije, fiskalizacije, centralne registracije, organizovane promocije i prodaje, planiranja na lokalnom nivou, to su sve problemi za koje imamo najave da će se rješavati u narednom periodu i sve zajedno bi trebalo da dovede do toga da sljedeće sezone imamo bolje rezultate”, poručila je, na kraju, Džoganović.

Princip ,,dođite pa ćemo vam sve organizovati“ – nije dobar

Što se tiče postezone Džoganović smatra da je treba raditi planski.

“Treba se okrenuti ciljnim grupama i još u predsezoni se izboriti da budemo njihov izbor u postsezoni. Sada je dosta teško odraditi bilo šta i mislim da potencijalni gosti nemaju dovoljno informacija na koje sve načine mogu jesen, zimu i proljeće provesti u Crnoj Gori. Imamo pojedinačne prezentacije određenih aktivnosti, ali kao destinacija se nijesmo tako pozicionirali. Princip ,,dođite pa ćemo vam sve organizovati“ – nije dobar. Gost želi da ima informacije, da isplanira budžet, osmisli boravak i dođe sa jasnim planom”, poručuje Džoganović.