Centar za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore, objavio je u srijedu rezultate svog novog istraživanja prema kojem su za sindikalnu potrošačku korpu, odnosno za zadovoljenje minimalnih uslova dostojanstvenog života četvoročlane porodice u Crnoj Gori, neophodne dvije prosječne zarade.

„Sindikalna potrošačka korpa za prvi kvartal 2025. godine iznosi 2.000€, što predstavlja povećanje troškova od 1,52%, odnosno 30€, u poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine“, naveo je CEISI u saopštenju.

Preciziraju da su troškovi prehrambenih proizvoda porasli za 3,36% u odnosu na prethodni kvartal, a troškovi stanovanja i komunalija povećani su za,17% u poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. Navode da je razlog prvog povećanja porast troškova osnovnih životnih namirnica, a u slučaju troškova stanovanja razlozi su povećanje potrošnje električne energije tokom sezone grijanja i rast cijena usluga vodosnabdijevanja.

Jelena Mitrović, koordinatorka CEESI-a kaže u razgovoru za Standard da njihova istraživanja pokazuju da se mijenja i struktura troškova.

„Istraživanja koja sprovodimo u proteklih 18 mjeseci pokazuju da su ukupni troškovi u okviru sindikalne potrošačke korpe (SPK) od IV kvartala 2023. godine zaključno sa I kvartalom 2025. godine zabilježili rast u nominalnom iznosu od 150€, odnosno 8,11%. Ovo ukazuje na nastavak inflatornih pritisaka i rast troškova života, što potvrđuje potrebu za dvije prosječne zarade kako bi se pokrili minimalni uslovi dostojanstvenog života četvoročlane porodice“, kaže Jelena Mitrović.

KOJI SU JOŠ TROŠKOVI PORASLI

Jelena Mitrović precizira da su prema njihovim istraživanjima u III kvartalu 2024. porasli troškovi porodica u izdvajanju za najam stana, opremanje đaka i ljetovanje.

„Troškovi imputirane rente: Više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo je istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60% u posljednje 2-3 godine. S obzirom da prosječna cijena rente na teritoriji Podgorice za posmatranu veličinu stana od 60m² iznosi cca 470€, a da je ista još veća na jugu zemlje, kategorija troškova imputirane rente u okviru SPK-a zabilježila je povećanje u prosječnom iznosu od 40€ (11,43%) i sada iznosi 390€.“

„Troškovi obrazovanja i kulture: Bilježi se rast zbog opremanja đaka za novu školsku godinu. U datom kvartalu, u ovoj kategoriji, SPK bilježi rast za prosječan iznos kompleta knjiga za srednju školu (90,00€), kao i kupovine svesaka i ostalog školskog pribora. Tako ova kategorija troškova za III kvartal bilježi rast od 30%, i iznosi 130€. Napominjemo da u ovu kategoriju ne ulazi trošak kupovine udžbenika za osnovnu školu s obzirom da su isti besplatni, a da su djeca posmatrane četvoročlane porodice uzrasta osnovne i srednje škole.“

„Troškovi ljetovanja: III kvartal 2024. godine obilježilo je vrijeme godišnjih odmora. S obzirom na rast ugostiteljskih usluga u prethodnom periodu, došlo je i do porasta troškova ljetovanja za 25%, odnosno sa 100€ na 125€ mjesečno. U ukupnom iznosu to bi značilo da je četvoročlana porodica za sedmodnevni boravak na moru na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije (2* i 3*) morala da izdvoji 1.500€, što je, kada se podijeli na 12 mjeseci, u nominalnom iznosu bio rast od 25€ mjesečno.“

Zašto ćuti državna statistika

CEISI je već više od godine jedina organizacija koja se u Crnoj Gori bavi nimalo lakim poslom kontinuiranog i kvalitetnog računanja troškova života. Uprava za statistiku od početka 2024. više ne objavljuje podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi na osnovu kojih je bilo moguće pratiti troškove života.

Standard je uputio u utorak Monstatu pitanja o razlozima prestanka objavljivanja podataka o minimalnoj potrošačkoj korpi, te o tome na koji način sada državna statistika računa troškove života. Nažalost nikakav odgovor nijesmo dobili.

Jelena Mitrović kaže za Standard da je prema saznanjima CEISI-a odluka o Monstata prestanku objavljivanja cijene minimalne potrošačke korpe dio novog Programa zvanične statistike za period 2024–2028.

„Kako navode, razlog za ovu promjenu je činjenica da ni u jednoj zemlji regiona ili Evrope statistički zavodi ne vrše istraživanja o potrošačkoj korpi, niti postoje smjernice ili zahtjevi Eurostata za takve podatke. Monstatova minimalna potrošačka korpa nije korišćena za usklađivanje zarada, penzija ili drugih primanja, već je služila kao orijentir za standard građana. Međutim, bila je predmet kritika kako stručne javnosti, tako i Unije slobodnih sindikata Crne Gore, zbog procjene da ne odražava realne potrebe četvoročlane porodice“, kaže Jelena Mitrović za Standard.

Na naše pitanje da li se pristup Monstata i CEISI-a razlikuje Jelena Mitrović kaže da je Monstatova minimalna potrošačka korpa (MPK) važila u ratnim vremenima i isključivala je inputiranu rentu kao i neke druge kategorije troškova koje su obuhvaćene sindikalnom potrošačkom korpom (SPK).

„Tako se, prema metodologiji, SPK sastoji od 10 kategorija troškova. SPK, u okviru Troškova prehrambenih proizvoda, sadrži listu od 135 namirnica (od kojih su neke sezonskog karaktera), dok je ovakva lista u okviru MPK sadržala 92 artikla“, kaže Jelena Mitrović.

O razlozima da Monstat prestane da objavljuje troškove minimalne potrošačke korpe može se, u nedostatku odgovora, samo nagađati. Ono što je, međutim, indikativno je trenutak prestanka objavljivanja ovih podataka.

Poređenje dva podatka crnogorske državne statistike koji se nalaze na dva različita mjesta pokazuje da je prosječna plata zaostajala za troškovima života do 2022. Tada su prvi put prosječne plate bile veče od minimalne potrošačke korpe. Poredili smo podatke za januar svake godine. U januaru 2022. minimalna potrošačka korpa je iznosila 681€, a prosječna neto plata 712€. Kada je 2023. odnos ponovo promijenjen, odnosno kada je prosječna plata ponovo pala ispod vrijednosti minimalnel potrošačke korpe prema Monstatu, objavljivanje podataka je prestalo.

Pozivanje na praksu evropskih zemalja teško da pije vodu. Dovoljno je pogledati Hrvatsku. Ministarstvo ekonomije je objavilo 26. jula 2023. da je „u suradnji s Državnim zavodom za statistiku organizirano mjesečno praćenje cijena u devet hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Varaždin, Dubrovnik, Pula, Slavonski Brod i Sisak) iz kojih se izračunavaju prosječne maloprodajne cijene“. Navedeno je da je upravo Državni zavod za statistiku angažovao osobe za snimanje cijena i da taj državni organ sprovodi statističko istraživanje „prateći cijene103 proizvoda, od toga 78 roba i 25 usluga (košarica proizvoda)“.

Kako istražuje CEISI

Jelena Mitrović kaže za Standard da je upravo nezadovoljstvo Monstatovim podacima minimalne potrašačke korpe i to smanjenjem broja prehrambenih proizvoda i brisanjem vrijednosti imputirane rente korpe, Unija slobodnih sindikata Crne Gore planirala da u svoje redovne aktivnosti uključi izradu i objavljivanje sindikalne potrošačke korpe koja bi, kako kaže, bila zasnovana na stvarnim potrebama četvoročlane porodice.

„Ono što nas je takođe podstaklo da krenemo sa izradom sindikalne potrošačke korpe bila je i informacija Monstata da, od 2024. godine, više neće sprovoditi istraživanja i objavljivati podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi. Ovdje moramo napomenuti da izrada SKP predstavlja izazov za naš Centar. Međutim, smatramo da su statistički podaci ove vrste i te kako važni za cijelo društvo s obzirom da služe kao orijentir za standard građana prilikom poređenja sa prosječnom zaradom. Zbog toga smo veoma odgovorno pristupili ovom procesu i prvu sindikalnu potrošačku korpu objavili u decembru 2023. godine, a odnosila se na četvrti kvartal 2023. godine“, kaže Jelena Mitrović.

Ona pojašnjava da je metodologija za izradu SPK bazirana na uporednim iskustvima i analizama sindikata iz okruženja, čije su potrebe i način života dosta slični kupovnim navikama potrošača u Crnoj Gori.

„Prilikom izrade metodologije vodili smo računa da se zadovolje određeni međunarodni standardi, kao i uporedni podaci sa brojnih međunarodnih sajtova koji se bave statistikom i analizom potreba potrošača u određenim zemljama, odnosno djelovima Evrope i svijeta. SPK obuhvata troškove života za četvoročlano domaćinstvo – dvoje odraslih i dvoje djeca školskog uzrasta, odnosno jednog desetogodišnjaka/kinje koji/a pohađa osnovnu školu i jednog petnaestogodišnjaka/kinje koji/a pohađa srednju školu“, kaže Jelna Mitrović.

Pojašnjava da ti računaju troškove prehrambenih proizvoda na onovu cijena iz tri vodeća trgovinska lanca u Crnoj Gori nakon čega određuju spisak od 135 namirnica, troškove tekućeg održavanja domaćinstva, troškove imputirane rente s obzirom da preko 10% domaćinstava imaju status podstanara, dok svaki treći punoljetni građanin/ka ima stambene ili neke druge vidove kreditnog zaduženja, troškove stanovanja i komunalija, obuće i odjeće, proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja, troškove prevoza, obrazovanja i kulture, sporta i rekreacije i sedmodnevnog ljetovanja.