Ova mapa svijeta prikazuje zemlje u kojima je taj prag pređen, na osnovu najnovijih procjena Svjetske baze podataka o nejednakosti (World Inequality Database) za 2024. godinu. Procjene obuhvataju lično bogatstvo odraslih osoba starosti 20 i više godina u svakoj zemlji.

Gdje je bogatstvo najkoncentrisanije
Zemlje označene crvenom bojom obuhvataju ekonomije sa veoma različitom istorijom i institucijama, od Sjedinjenih Američkih Država i Južne Afrike do Indije i Švedske.
Čak i unutar ove grupe postoje velike razlike u stepenu koncentracije bogatstva. U Južnoj Africi, na primjer, donjih 80% posjeduje manje od 5% bogatstva zemlje. Istovremeno, najbogatijih 0,1% drži gotovo 30%, a veći udio među ovih 27 zemalja bilježi samo Rusija.
U tabeli ispod 27 zemalja rangirano je prema udjelu bogatstva koji drži njihovih najbogatijih 0,1%.
| Rang | Zemlja | Udio najbogatijih 0,1% u bogatstvu | Udio donjih 80% u bogatstvu |
|---|---|---|---|
| 1 | 32,21% | 14,59% | |
| 2 | 29,95% | 4,70% | |
| 3 | 29,69% | 22,92% | |
| 4 | 28,36% | 14,22% | |
| 5 | 22,56% | 19,07% | |
| 6 | 21,93% | 15,62% | |
| 7 | 21,87% | 14,88% | |
| 8 | 21,56% | 15,15% | |
| 9 | 21,52% | 15,61% | |
| 10 | 21,46% | 15,69% | |
| 11 | 21,11% | 20,30% | |
| 12 | 21,06% | 15,91% | |
| 13 | 21,05% | 15,60% | |
| 14 | 21,00% | 15,64% | |
| 15 | 20,78% | 15,84% |
Procenti ukupnog bogatstva ne daju zbir od 100% jer ostatak drže osobe između 80. i 99,9. percentila.
Nejednakost u bogatstvu i nejednakost u prihodima mjere različite stvari. Prihod obuhvata novac zarađen tokom određenog perioda, dok bogatstvo odražava akumuliranu imovinu, kao što su nekretnine, preduzeća, investicije i ušteđevina, umanjenu za dugove. Nasljeđe zato može da oblikuje razlike u bogatstvu mnogo prije nego što to učine razlike u godišnjim zaradama.
Postojanost jaza u bogatstvu
Posjedovanje imovine stvara prilike koje same plate ne pružaju. Vrijednost nekretnine može da raste, akcije mogu da donose dividende, a preduzeće može da ostvaruje profit. Ponovnim ulaganjem tih prinosa bogatstvo se može dodatno uvećati, dok neko bez ušteđevine prvo mora da napravi prostor u svom budžetu kako bi uopšte počeo da stiče imovinu.
Južna Afrika je upečatljiv primjer koliko ove razlike mogu biti trajne. Jedno istraživanje koje je obuhvatilo period 1993–2017. nije pokazalo trajan pad nejednakosti u bogatstvu nakon kraja aparthejda. U portfolijima najbogatijih 0,1% dominirala je finansijska imovina, dok su nekretnine i penzije bili glavni oblik imovine donjih 90%.
Ovi nalazi ukazuju na to da su nasljeđe i relativne početne pozicije važni faktori. Sticanje bogatstva tokom života ne briše nužno prednosti uspostavljene na početku, što pomaže da se objasni zašto se jaz u bogatstvu može zadržati kroz generacije.
Zašto se Švedska izdvaja?
Zemlje poput Brazila, Kolumbije ili Indije možda nijesu toliko iznenađujuće u ovom kontekstu, ali Švedska se izdvaja zbog svoje reputacije zemlje sa relativno niskom nejednakošću u prihodima i snažnom mrežom socijalne zaštite.
Međutim, relativno ujednačeni prihodi mogu da postoje uporedo sa koncentrisanim vlasništvom nad imovinom. Izdašni programi zdravstvene zaštite, brige o djeci, obrazovanja i penzionog osiguranja znače da mnogi Šveđani sa nižim prihodima imaju manju potrebu da akumuliraju privatnu finansijsku imovinu kako bi platili osnovne usluge.
Švedski poreski sistem takođe različito tretira prihode i akumulirano bogatstvo. Zemlja je 2004. godine ukinula poreze na poklone i nasljeđe, a 2007. i porez na neto bogatstvo.
Nijedna druga zemlja Evropske unije ne nalazi se u ovoj grupi. Međutim, to ne znači nužno da druge zemlje EU imaju uglavnom ravnomjernu raspodjelu bogatstva.
Najbogatijih 0,1% naspram donjih 80% po bogatstvu u svim zemljama
U tabeli ispod navedene su zemlje i teritorije širom svijeta, zajedno sa udjelima bogatstva koje drže njihovih najbogatijih 0,1% i donjih 80%.
| Zemlja/teritorija | Udio najbogatijih 0,1% u bogatstvu | Udio donjih 80% u bogatstvu |
|---|---|---|
| 9,45% | 25,72% | |
| 8,70% | 26,63% | |
| 12,49% | 22,79% | |
| 8,95% | 26,32% | |
| 12,31% | 22,95% | |
| 12,28% | 22,97% | |
| 11,24% | 24,40% | |
| 10,76% | 25,47% | |
| 12,31% | 22,95% | |
| 10,02% | 26,12% | |
| 14,62% | 23,53% | |
| 9,11% | 26,12% | |
| 14,61% | 20,99% | |
| 9,61% | 25,55% | |
| 13,49% | 22,67% | |
| 8,47% | 26,96% | |
| 4,12% | 31,18% | |
| 9,96% | 25,17% | |
| 12,02% | 23,21% | |
| 9,62% | 25,54% |
Preporučeno
Decimalne tačke sam zamijenio zarezima, kako je uobičajeno kod nas. U prvoj tabeli je samo 15 od 27 navedenih zemalja, a u drugoj zemlje od A do B, pa je izvorni tekst vjerovatno skraćen. Ako pošalješ ostatak, prevešću i njega.















