Video
Marđonović je istakao da potrošaču sve mora biti jednostavno i dostupno, jer su se navike promijenile, a država može pomoći u tom smislu.
Kod nas, kako kaže, riječ zanatstvo ima pežorativnu asocijaciju, međutim, ona je povezana sa 154 zanata.
“Zanatstvo je u Crnoj Gori zastupljeno, ali nije vidljivo. Ono je u svakoj tržišnoj ekonomiji stub. Zanatom se bave ljudi koj imaju stručne vještine i znanja”, istakao je Marđonović.
Na pitanje koja su to nova zanatska zanimanja u Crnoj Gori, Marđonović odgovara da ima puno novih zanimanja, od kojih je posebno istakao automehatroniku, za koju tvrdi da se interesovanja ne gase nego transformišu.
Marđonović ističe da se zanat u Crnoj Gori krije iza prerađivačke industrije.
“Razlika između prerađivačke industrije i zanata je što u zanatu ljudi koriste mašine samo kao pomoć, a ne za direktnu proizvodnju”, pojašnjava Marđonović.
Govoreći o obrazovnom sisitem zanatlija u Crnoj Gori, ocjenjuje da je stanje jako loše, navodeći da se svi žale da im nedostaje kadar.
“U školama se uči teorija, a kada je riječ o vještinama, to je sasvim druga metodologija. Stoga je potrebno da mladi kadar prolazi određenu obuku kako bismo ih osposobili za rad”, poručuje Marđonović.
Ističe da su mnogi u jeku korona virusa zatvorili firme jer svoju djelatnost nijesu mogli održati u novim uslovima koji su bili pred njima, u većini slučajeva zbog nesnalažljivosti da pokrenu neki novi vid poslovanja.
“Pomoć od države u jeku korona virusa nije dolazila kako treba, a ni način na koji smo dobijali pomoć nije značio mnogo. To je bio jedan pogrešan mehanizam. Do sada nijednoj Vladi nijesmo uspjeli ukazati na greške u tom smislu”, kazao je Marđonović.
Vlada je, podsjeća, u drugoj polovini februara usvojila plan podrške crnogorskoj privredi u iznosu od 5,2 miliona eura, od kojih je 200.000 namijenjeno za zanatsku djelatnost.
Međutim, kako ističe, ovaj program nije bio zadovoljavajući, jer nijesu prihvaćene ključne sugestije.
“Postoji dosta zakonskih ograničenja kod državne pomoći, a malo je firmi koje mogu ispuniti sve uslove”, objašnjava Marđonović i dodaje da u Crnoj Gori preko 100.000 ljudi živi od zanatstva.
“Neke od ovih ljudi sisitem ne prepoznaje, jer rade na crno. Trenutno je oko 3.800 registrovanih privrednih subjekata. Postoji problem što prijave zanata stižu preko lokalnih samouprava i dešava se da stignu pogrešno prevedeni ključni dokumenti”, kaže Marđonović, ističući da se trude da na terenu ponude mnogo više informacija i da zanat prikažu na pravi način.
“Crna Gora je 2009. usvojila zakon koji je ostao mrtvo slovo na papiru. Sada je u proceduri izmjena i dopuna toga zakona, što zahtijeva promjenu 11 članova”, navodi Marđonović i dodaje da upravo iz tog razloga traže novi zakon koji će na kvalitetan način regulisati sva prava zanatlija.
“Nacrt zakona će biti spreman u četvrtom kvartalu ove godine i očekujemo da će ga Vlada usvojiti. Prijedlog je rađen po njemačkom modelu, uz konsultacije hrvatskog, slovenačkog i albanskog”, kazao je Marđonović.
Očekuje, kaže, da će biti usvojen zakon po kojem će raditi i države iz regiona.
“Najveći nedostatak je što nemamo funkcionalni privredni krvotok, odnosno način na koji se obavlja djelatnost nije definisan. Svako može da obavlja djelatnost bez osposobljavanja za određenu struku”, smatra Marđonović, ocjenjujući da je dobro što većina zanatlija odlazi u Njemačku, jer na taj način stiču iskustvo. Međutim, dodaje, loše je što se većina njih ne vrati u Crnu Goru.
“Slobode i mobilnost su zagarantovane i ovdje se moramo nositi s tim i, naravno, osloboditi tržište u Crnoj Gori. Neki programi Vlade koji su bili usmjereni ka privredi nijesu dali rezultate”, kazao je Marđonović.
Država mora doprinijeti privredi, ističe, jer su bez tržišta uzalud sve mašine i alati.
“To su neke stvari koje pomažu konkurentnost na tržištu, i predstavljaju jedan od tri uslova za ulazak u EU. Unija indirektno finansira interese i potrebe potrošača, građana i institucija i na taj način generiše tražnju u privredi”, naveo je Marđonović.
Preporučeno
Strani investitori su potrebni, zaključuje, i na njih ne treba gledati sa negativne strane.
