Ova Vlada već treću godinu predlaže budžet, kojim se tekuća potrošnja u potpunosti finansira iz izvornih prihoda. Nema zaduživanja radi potrošnje, a u javnim sektorima isplaćujemo onoliko koliko možemo da prihodujemo, bez novih opterećenja za privredu i građane. Želimo da tako i ostane, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje poslanika Raška Konjevića iz Socijaldemokratske partije zašto Vlada ne povećava zarade u obrazovanju, zdravstvu i sektoru bezbjednosti.

Premijer je rekao da smatra da je ovo pitanje najbolje komentarisati na osnovu konkretnih podataka i činjenica.

„Da li se iz činjenice da je crnogorska ekonomija rasla stopom od 4,7 odsto u 2017. i 4,8 odsto u prvoj polovini 2018. godine može izvesti zaključak da se radi o izuzetno uspješnom periodu našeg razvoja? Reći ću – DA, i te kako! Pored ostalog i zato što su prihodi u 2017. bili veći za 79 miliona u odnosu na 2016. godinu, a u 11 mjeseci 2018. godine za 181 milion u odnosu na isti period 2017. godine. Ali da zastanemo ovdje. Svi dobro znamo za disbalans prihoda i rashoda koji prati naše javne finansije. Naime, deficit Budžeta u 2016. godini bio je 3,4 odsto BDP ili 135 miliona eura, u 2017. godini 5,5 odsto BDP ili 237 miliona, a deficit za 2018. godinu procjenjuje se na oko 3,8 odsto BDP ili 173 miliona eura. Ovo znači da rast ekonomije ne uspijeva da pokrije troškove otplate kredita i pripadajućih kamata, uključujući i izgradnju autoputa, kao ni sve one troškove Kapitalnog budžeta, odnosno razvoja zemlje. A razvoj ne želimo da zaustavimo, jer bez razvoja nema ni nove vrijednosti niti mogućnosti za strane investicije, nove prihode i nova radna mjesta“, rekao je predsjednik Vlade.

Premijer Marković je rekao da zarade nijesu onakve kakve bi on želio da vidi.

„Ali ipak smatram da su zarade koje ostvaruju zaposleni u javnom sektoru sasvim pristojne i da odražavaju društveno-ekonomski ambijent u kojem živimo, odnosno moć naše ekonomije. Okolnost da u ovom momentu ne možemo povećati zarade zaposlenih, ne znači da se već ne vide rezultati na unapređenju ambijenta i uslova u kojima ti zaposleni žive i rade, kao i na kvalitetu usluga koje građani dobijaju. Odgovoran pristup državnom novcu i održivosti javnih finansija, ne daje nam nažalost za pravo da postignute rezultate već danas pretočimo u uvećavanje zarada u javnom sektoru. Pa čak ni u navedenim, saglasiću se sa Vama, veoma značajnim sektorima. Da budem direktan, Vlada neće kupovati socijalni mir povećanjem zarada bez realnog pokrića. Čemu bi vodio tako neodgovoran pristup? Ko će to da plati sem sami građani! Sjetimo se ovom prilikom i grčkog scenarija. Ne želimo novim generacijama ostavljati veća zaduženja zasnovana na neodgovornoj javnoj potrošnji, ali hoću ekonomski rast, razvojnu infrastrukturu, nove puteve, bolnice i škole. A na temelju svega toga – nova radna mjesta, plaćena onoliko koliko Budžet i realna ekonomija mogu da izdrže“, rekao je Marković.

Premijer je podsjetio da je u zdravstvu u protekle dvije godine odobreno 150 novih specijalizacija i 20 subspecijalizacija, da je povećan broj ljekara na 1000 stanovnika na 3,3 u 2018. godini, u odnosu na 3,4 prosječno u Evropskoj uniji, da će početkom 2019. godine oko 160 zdravstvenih radnika i njihovih porodica riješiće svoje stambene potrebe.

„Ako je u medicinsku opremu uloženo 9,3 miliona eura, u rekonstrukciju i adaptaciju objekata 3,1 miliona, u poboljšanje energetske efikasnosti još 5 miliona – priznaćete da i po kriterijumima koje ste sami postavili u uvodu pitanja, možemo govoriti o uspješnoj ekonomskoj politici. NE u dijelu visine zarada, ali sigurno DA u poboljšanom i unaprijeđenim uslovima rada. Nastavno osoblje, učenici i njihovi roditelji svjedoci su da se i uslovi rada u prosvjeti popravljaju. Možda ne odmah i u svim obrazovnim ustanovama, ali za posljednje dvije godine u impresivnih 130 objekata“, rekao je premijer.

Dodao je da je ulagano i u prosvjetu.

„Za narednu godinu planirano je 42 miliona eura dodatnih ulaganja. Budžet za investicije Ministarstva prosvjete uvećan je za oko 30 odsto, pa će za zamjenu školskog namještaja, informatičku opremu, rekonstrukciju u srednjim stručnim školama biti izdvojeno skoro 10 miliona eura. Iz resora su već najavljene aktivnosti na novim objektima – od nove gimnazije u Podgorici, vrtića na Tuškom putu, Zlatici, Starom aerodromu, zatim u Bijelom Polju, Beranama, Plavu, brojnih rekonstrukcija u Podgorici i Kotoru“, kazao je Marković rekavši da se na sve ovo nadovezuju i vidljiva ulaganja u sportske sale i terene koja dopunski finansiramo preko Ministarstva sporta, čineći dimenziju podrške mladima još snažnijom.

„Preko 7. 000 studenata za dvije godine koristilo je benefit Vladine politike izdvajanja za besplatne studije – zar Vi ne računate da utrošenih 2 milona eura, koje smo utrošili, predstavlja direktnu pomoć kućnim budžetima tih porodica, koje sada ne izdvajaju sredstva iz svojih zarada za školovanje djece“, poručio je Duško Marković.

PV Marković: #CrnaGora primjer je multietničkog i multikonfesionalnog sklada i država u kojoj su manjinski narodi više puta, bezrezervno i u vrijeme velikih izazova, potvrdili privrženost svojoj Državi #PremijerskiSat pic.twitter.com/LpigoqQwpX

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) December 12, 2018

Predsjednik Vlade je završio ocjenom da za razliku od komfora poslaničke retorike, odluke koje donosi Vlada moraju biti pravične prema svim strukturama društva, i da to nije lako u zemlji koja se razvija, i koja se oslobađa strukturnih i svih drugih deficita.

„Naše odluke moraju biti lišene prelaznih rješenja, i bilo kakve političke kalkulacije“, zaključio je premijer.

Niču novi kilometri savremenih puteva, a pred nama su novi skijaški centri, škole, rekonstruisane bolnice…

Marković je rekao da je sjeverni region Crne Gore decenijama bio manje razvijen od preostala dva regiona, da su tu nerazvijenost karakterisali viša stopa nezaposlenosti, niži dohodak i niska stopa ekonomskog rasta, ali da smo nakon dvije godine i dosljednih mjera ekonomske politike, svjedoci da referentne analize pokazuju pozitivne pomake po svim navedenim aspektima.

„Danas već možemo gledati kako niču novi kilometri savremenih puteva, a pred nama su novi skijaški centri, nove škole, vrtići, rekonstruisane bolnice“, rekao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Crne Gore.

Premijer je rekao da je njegova Vlada posvećenost ravnomjernom regionalnom razvoju potvrdila u prethodne dvije godine i kroz iznos sredstava opredijeljenih za projekte na sjeveru u okviru Kapitalnog budžeta, ali i u sektorskim budžetima, kao što je agrobudžet ili investicioni budžeti pojedinih ministarstava.

„Kada je u pitanju budžet Direkcije javnih radova i Direkcije za saobraćaj, za prethodne dvije godine za projekte na Sjeveru opredijeljeno je preko 81 milion eura. Na to treba dodati i značajna sredstva Investiciono razvojnog fonda, koji slijedi Vladine politike usmjerene ka dinamičnijem razvoju manje razvijenih opština, od kojih je najveći broj na Sjeveru. Ovaj razvojni fond tokom 2017. i 2018. godine za preduzetništvo i biznis u opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Šavnik i Žabljak plasirao je oko 70 miliona eura, a ta sredstva generisala su 856 radnih mjesta. Osim toga, projekti na sjeveru finansirani su i kroz regionalni stambeni program, Investicioni okvir za zapadni Balkan, iz sredstava IPA fondova Evropske unije, i sredstava Evropske investicione banke“, rekao je Marković.

Marković je rekao da ga kao premijera posebno raduju pozitivne reakcije investitora na razvojne potencijale sjevera.

„Napominjem da smo nedavno potpisali nove ugovore o dugoročnom zakupu na osnovu kojih će se na lokalitetu ‘Kolašin 1600’, i na lokaciji nekadašnjeg vojnog odmarališta na Žabljaku graditi hotelski kapaciteti visoke kategorije. Zbog toga smo krajem 2017. godine formirali i državno preduzeće Skijališta Crne Gore sa sjedištem u Mojkovcu, kako bi sa tog prostora mogli kvalitetno da unapređujemo postojeću infrastrukturu, ali i da efekasnije realizujemo razvojne investicione politike. Dodatni podsticaj našim naporima daje izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar–Boljare koja će već sa Mateševom kao prvim odredištem, povezati resursima bogati Sjever sa centralnim i južnim regionom. Na to će se nadovezati nastavak izgradnje autoputa sa konačnim ciljem povezivanja sa evropskom mrežom autoputeva. Do kraja 2019. godine ulaganja u autoput preći će 500 miliona eura!“, rekao je Marković na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Danijela Živkovića.

Premijerski sat kasnio je više od sat vremena, a razlog je što su poslanici DF htjeli da ga ometu vuvuzelama.