Video
U Crnoj Gori, prema posljednim podacima, boravi oko 200 hiljada registrovanih turista, koliko ima neprijavljenih teško je utvrditi.
Poseban problem predstavljaju neregistrovani izdavaoci privatnog smještaja koji raspolažu, kako se procjenjuje, sa više od 100 hiljada kreveta.
Postavlja se pitanje koliko se novca gubi zbog toga.
“Da li su nezahvatanja u prihodovnom smislu velika, sigurno jesu, da li to možemo mjeriti milionima, mislim da možemo”, ocjenjuje Ivo Županović sa Fakulteta za turizam.
Iako podaci NTO pokazuju da je nedjeljni prosjek broja turista u julu isti kao 2019. godine njihovi prihodi u tom mjesecu od naplate boravišne takse manji su za 110 hiljada i iznose gotovo 320 hiljada eura.
U opštinama kažu da ulažu maksimalne napore kako bi naplatili boravišne takse, ali i uveli nelegalne izdavaoce smještaja u legalne tokove. Manjak inspektora otežava posao.
“Kontrola privatnog smještaja je ove godine počela mjesec dana kasnije nego ranijih godina, upravo zato što je kasnila turistička sezona, a do današnjeg dana iskontrolisano je oko 1.445 subjekata nadzora i ukupno do danas naplaćeno milion 424 hiljade boravišne takse”, kazala je Žaklina Fuštić iz Opština Budva.
Zana Sarvan iz Turističke organiziacije Ulcinj kaže da više od 60 odsto naših turista boravi u nelegalnim objektima ili objektima koji nemaju dozvolu za bavljenje turizmom.
“Tako se izbjegava plaćanje poreza, turističke takse, to je mnogo veći gubitak nego što je boravišna taksa, a normalno za turističke organizacije je najvažnija boravišta taksa i sigurno je gubitak preko milion eura”, kazala je Sarvan.
U hercegnovskoj opštini, kako tvrde, zadovoljni su naplatom boravišne takse, jer imaju dobru saradnju sa lokalnom Turističkom organizacijom i policijom.
“Kada vi kroz sistem imate uvid u određenu prijavu boravka, samim tim možete da provjerite zaduženje i odmah utvrđujete da li su svi gosti prijavljeni. Ako su svi prijavljeni onda su tu elementi i da se provjeri obračun boravišne takse, samim tim da se iskontroliše naplata. Nepravilnosti ima, ne može se reći da je nešto idealno, ali se trudimo maksimalno svim mogućim sredstvima koje nam je zakonodavac ostavio da djelujemo na te nepravilnosti koje se uočavaju”, rekla je Itana Đekić, turistička inspektorka Herceg Novi.
Da bi se problem naplate boravišne takse posebno u privatnom smještaju dugoročno riješio, Županović poručuje da se tome mora sistemski pristupiti.
“Jedan pravac je mnogo prisutniji, snažniji, frekventniji, inspekcijski nadzor. S druge strane raditi na stimulativnoj politici da se većina tog privatnog smještaja stimuliše da se prevede, kao što imamo primjer u Dubrovniku u difuzne integralne hotele”, pojasnio je on.
Pored toga trebalo bi razviti odgovarajući informacioni sistem za ovu oblast. Primjer za tako nešto imamo takođe u Hrvatskoj.
“Gdje se na osnovu unešenih podataka vrlo lako može detektovati gdje ti podaci nisu stvarni i gdje se treba reagovati. Dakle sužava se taj uzorak u smislu promptnijeg reagovanja i lakšeg reagovanja i detektovanja anomalija po tom pitanju”, rekao je Županović.
Preporučeno
Problem sa neubiranjem prihoda od neregistrovanaih izdavaoca privatnog smještaja i neprijavljenih turista nije od juče, a novac umjesto u državnoj i opštinskim kasama i dalje godinama ostaje u privatnim džepovima.
