Video
U intervjuu za Standard ministarka Vukićević govori o ključnim izazovima i rezultatima resora tokom 2025. godine, planovima za naredni period, velikim infrastrukturnim projektima i dilemi oko budućeg modela upravljanja aerodromima.
STANDARD: Koji su bili najveći izazovi za ministarstvo tokom ove godine — infrastrukturni, finansijski, organizacioni ili regulativni?
Vukićević: Vođenje jednog kompleksnog resora, sa širokim spektrom nadležnosti, neminovno podrazumijeva brojne izazove. Tokom 2025. godine poseban fokus bio je na donošenju nove regulative kojom se temeljno uređuje sektor saobraćaja. Riječ je o zakonima i propisima koji se nijesu mijenjali dugi niz godina, što je taj proces učinilo dodatno zahtjevnim.
I pored ograničenih kadrovskih kapaciteta, Ministarstvo saobraćaja je uspješno i efikasno organizovalo svoj rad i najveći dio obaveza realizovalo u planiranim rokovima. Smatram da su rezultati koje smo postigli najbolja potvrda odgovornog pristupa i dobre unutrašnje organizacije.
STANDARD: Šta biste izdvojili kao najveći neuspjeh ili prepreku koja nije riješena na vrijeme?
Vukićević: Godina za nama bila je izuzetno uspješna za resor saobraćaja, tako da ne postoji nešto što bih okarakterisala kao neuspjeh. Možda bih lično izdvojila činjenicu da tokom ove godine nije usvojen Zakon o vazdušnom saobraćaju, koji se mijenja nakon dvanaest godina i koji je od velikog značaja za sektor.
Međutim, to ne smatram neuspjehom Ministarstva, jer proces nije zavisio isključivo od nas. Nacrt zakona je pripremljen, usvojen na Vladi i upućen Evropskoj komisiji na mišljenje, što je važan i neophodan korak u daljoj proceduri.
STANDARD: Da li postoji projekat koji je morao da se odloži zbog nepredviđenih okolnosti i šta je bio glavni razlog?
Vukićević: Kod realizacije velikih infrastrukturnih projekata česta je pojava da se tokom izvođenja ukaže potreba za dodatnim radovima, bilo da je riječ o instalacijama, komunalnoj infrastrukturi ili drugim elementima koji nijesu uvijek u direktnoj nadležnosti Ministarstva saobraćaja.
Takve okolnosti ponekad mogu produžiti trajanje projekta, ali nijesmo imali slučajeve drastičnog probijanja rokova. Gotovo svi projekti su završeni u planiranim vremenskim okvirima, a nijedan projekat nije bio formalno odložen.
STANDARD: Koji su ključni ciljevi Ministarstva saobraćaja za narednu godinu i šta su prioriteti koji će imati najviše budžetske i operativne pažnje?
Vukićević: Ključni ciljevi u narednom periodu biće nastavak započetih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata, kao i dalji rad na unapređenju regulatornog okvira u oblasti saobraćaja. Poseban prioritet predstavlja zatvaranje pregovaračkih poglavlja 14 i 21, koja se odnose na saobraćaj i transevropske mreže.
Najveći dio sredstava u narednom periodu biće usmjeren na gradnju auto-puta, imajući u vidu obim i značaj tog projekta, koji zahtijeva najveći stepen pažnje, kako u finansijskom tako i u operativnom smislu. Takodje raspisani su tenderi za još devet projekata putne infrastrukture.
STANDARD: Koji će biti tri najveća infrastrukturna projekta u koje ministarstvo ulazi sledeće godine? Koje velike projekte smatrate najrizičnijim u smislu finansija, rokova i realizacije?
Vukićević: Tokom naredne godine planiran je nastavak gradnje auto-puta, rekonstrukcija puta Berane – Rožaje u dužini od oko 30 kilometara, nastavak postupka izgradnje obilaznice oko Budve, kao i početak rekonstrukcije željezničke pruge Bar – Golubovci.
Svi veliki infrastrukturni projekti nose određeni nivo rizika, posebno kada je riječ o finansiranju i rokovima. Za značajan dio projekata obezbijeđena je podrška Evropske komisije, EBRD-a i EIB-a, ali će biti neophodna i dodatna budžetska sredstva. Imamo dobru saradnju sa Ministarstvom finansija i vjerujem da će potrebe sektora saobraćaja biti adekvatno ispraćene. Kada su rokovi u pitanju, važno je da ugovori budu postavljeni tako da izvođačima bude u interesu da radove završe kvalitetno i na vrijeme.
STANDARD: Da li će se ulagati više u putnu, željezničku ili avio-infrastrukturu — i zašto?
Vukićević: U narednom periodu prioritet će imati ulaganja u putnu i željezničku infrastrukturu, imajući u vidu potrebu za njihovim daljim unapređenjem. Aerodromi će takođe imati određena ulaganja u opremu i infrastrukturu, ali je riječ o kompaniji koja je finansijski sposobna da najveći dio svojih trenutnih potreba isfinansira samostalno.
Kada je riječ o putnoj infrastrukturi, planiran je veliki broj projekata s ciljem poboljšanja kvaliteta saobraćaja, smanjenja gužvi i povećanja bezbjednosti, naročito tokom turističke sezone.
STANDARD: Kako ministarstvo trenutno gleda na mogućnost davanja aerodroma u koncesiju — šta je vaša lična i institucionalna pozicija?
Vukićević: Pitanje koncesije aerodroma je složeno i zahtijeva pažljivu, odgovornu i argumentovanu analizu. Institucionalni stav Ministarstva je da se sve opcije razmatraju isključivo kroz prizmu dugoročnog interesa države, bez prejudiciranja konačne odluke.
U ovom trenutku fokus je na sagledavanju svih relevantnih aspekata, finansijskih, operativnih, regulatornih i razvojnih, kao i na upoređivanju različitih modela upravljanja. Odluka, kakva god bila, mora biti zasnovana na jasnim podacima i interesu građana Crne Gore.
STANDARD: Sa otvaranjem hub-a Wizz Aira, da li smatrate da bi koncesija aerodroma donijela benefite u upravljanju, investicijama i konkurentnosti, ili bi zadržavanje državnog vlasništva bilo dugoročno bolje rješenje?
Vukićević: Otvaranje baze Wizz Aira predstavlja snažan impuls za razvoj vazdušnog saobraćaja i potvrdu da Aerodromi Crne Gore mogu ostvarivati značajne rezultate i u okviru postojećeg modela upravljanja. To pokazuje da državno vlasništvo, uz odgovorno upravljanje i jasnu strategiju, može davati vrlo dobre rezultate.
Preporučeno
Istovremeno, ne isključujemo mogućnost da određeni modeli partnerstva mogu donijeti dodatne benefite u pogledu investicija i upravljačkih kapaciteta. Upravo zato je važno da se cijeli proces vodi bez brzih zaključaka, uz temeljnu analizu i jasno definisane ciljeve, kako bi se donijela odluka koja će biti održiva i korisna na duži rok.
