Ona ukazuje da je berza odraz stanja u privredi i crnogorskoj ekonomiji, te ističe da bez razvijenog tržišta teško možemo očekivati veće stope rasta BDP-a koje se najavljuju.

“S obzirom na opštu situaciju u kojoj se nalazi Crna Gora, ne bi bilo realno očekivati življu berzansku aktivnost”, ocijenila je Vučinić.

Promet neznatan

Za devet mjeseci ove godine promet na Montenegroberzi iznosio je 34,1 milion eura, što je 60 odsto više nego prošle godine kada je bio 21,3 miliona. Oba indeksa zabilježila su rast – MNSE 10 za 11,57 odsto, a MONEX 9,54 odsto. Najveću pažnju kupaca nastavile su da privlače akcije EPCG, Jugopetrola, Crnogorskog Telekoma, Elektroprenosnog sistema, Luke Bar i Budvanske rivijere.

Evidentni oporavak tržišta kapitala u odnosu na prošlu godinu ipak je daleko od rekordne 2019. kada je Montenegroberza poslovala najbolje od osnivanja 1993. Do takvog rezultata došlo se zahvaljujući odluci tadašnje Vlade da, prvi put od septembra 2010. godine, emituje državne obveznice na domaćem tržištu i tako prikupi 142,5 miliona eura, koliko je nedostajalo budžetu.

“Promet od 318,1 milion eura koji smo ostvarili u 2019. godini višestruko je nadmašio iznose iz svih prethodnih godina, prvenstveno zahvaljujući transakcijama koje su sklopljene sa akcijama banaka koje posluju u Crnoj Gori i prometu koji potiče od primarnog i sekundarnog trgovanja obveznicama države Crne Gore. Prošlogodišnje poslovanje bilo je sasvim solidno s obzirom na veoma tešku godinu u kojoj je globalna ekonomija pretrpjela nesagledive posljedice zbog pandemije, a efekte usporavanja i zaustavljanja velikog broja privrednih djelatnosti imamo u ovoj godini”, ukazala je Vučinić.

Ona ističe da je pandemija korona virusa umnogome uticala na poslovanje i promet na berzi jer su neizvjesnost i strah od budućih globalnih ekonomskih kretanja prouzrokovali povlačenje stranih investitora, a domaćih je sve manje.

“Većina stanovništva ima nizak životni standard, a stepen zaduženosti je visok. Svaka regionalna ekonomija treba snažno nacionalno tržište i u tom smislu je bitno osnažiti ulogu Montenegroberze, posebno kroz primarnu emisiju i sekundarno trgovanje obveznicama države Crne Gore”, naglašava Vučinić.

Da su prometi na Montenegroberzi mali, smatra i izvršni direktor brokerske kuće Vip broker Ivan Šćepanović. On razloge za to vidi u nedovoljnom nivou tražnje i ponude, ali i u nezainteresovanosti investitora i većine privrednih subjekata da nedostajuća sredstva prikupljaju na berzi.

“Nažalost, utisak je da lica koja bi eventualno i mogla izaći na berzu sa svojim izdanjima, bilo u cilju prikupljanja novog kapitala, zaduživanja ili prodaje postojećih udjela, to i ne razmatraju, iako je u razvijenim tržišnim ekonomijama potpuno drugačije. Da je situacija drugačija, uticaj berze na domaću ekonomiju bi bio snažniji, kao i korelacija između realne ekonomije i tržišnih kretanja na berzi. Tako se sada najveći broj transakcija na Montenegroberzi svodi na sekundarnu trgovinu akcijama koje su nastale još u periodu masovne vaučerske privatizacije, uz transakcije sa par instrumenata koji su emitovani posljednjih godina, koji kao pozitivni primjeri koliko-toliko doprinose obogaćenju tržišne ponude, ali su više izuzeci koji ne mijenjaju ukupnu sliku”, rekao je Šćepanović Pobjedi.

Država na potezu

Aktuelna Vlada zadužila se 9. decembra prošle godine emitovanjem 750 miliona eura državnih obveznica na međunarodnom tržištu, sa kamatom od 2,8 odsto. Oni tada nijesu saopštili jesu li razmatrali zaduženje na domaćem tržištu kapitala. Prema podacima Centralne banke, ukupni depoziti u crnogorskim bankama su na kraju avgusta ove godine iznosili četiri milijarde eura, što je istorijski maksimum. To govori da postoje uslovi za emisiju domaćih obveznica.

Na pitanje može li Montenegroberza opstati bez pomoći države u vidu plasmana, Vučinić odgovara da u svijetu ne postoji uspješna privreda sa neuspjelom i nerazvijenom berzom. Nije jasno, kako dodaje, zbog čega se dio obveznica ne plasira na domaće tržište, već se domaće banke, osiguravajuće kuće, privredna društva i fizička lica kojima je mnogo jednostavnije i jeftinije da preko crnogorskih banaka i brokera Montenegroberze steknu obveznice svoje države, stavljaju u poziciju da to čine preko Londonske berze.

“Na ovaj način bi tržište kapitala dobilo razvojni zamajac. Crnogorske banke, brokerske kuće, Centralno klirinško depozitarno društvo, crnogorski građani, svi bi dobili priliku da svoja slobodna sredstva plasiraju u obveznice svoje države na njenoj teritoriji i preko njenih institucija. U Crnoj Gori treba omogućiti da se preko institucija tržišta kapitala zaduži u mjeri u kojoj je naše tržište spremno da slobodna sredstva ustupi državi kroz razvoj i forsiranje primarnih emisija državnih obveznica, dok viškove sredstava koja su potrebna državi za razvoj i javnu potrošnju treba tražiti na inostranim tržištima”, smatra Vučinić, koja ukazuje da regionalne berze imaju direktnu saradnju sa svojim ministarstvima finansija, a kao primjer navodi Banjalučku i Sarajevsku berzu preko kojih BiH plasira emisije državnih obveznica za banke, privredu, lokalne i inostrane investitore.

Šćepanović vjeruje da će tržište kapitala u Crnoj Gori opstati, ali kaže da se postavlja pitanje daljeg razvoja i koliko trenutno stanje bez njegovog unapređenja uopšte ima smisla. Država, ističe on, može dati bitan doprinos kroz prikupljanje dijela nedostajućih sredstava putem Montenegroberze, ali i uticati na druge načine.

“Država bi mogla i trebala da redefiniše status obveznica Fonda za obeštećenje, kolokvijalno poznatih kao obveznice restitucije. To su već uradile neke zemlje u regionu, a to je i jedna od obaveza u postupku pristupa EU. Efekti te aktivnosti bi bili višestruki i pozitivno bi uticali na veliki broj lica koji posjeduju te obveznice, koje bi postale atraktivni tržišni instrument i uz druge pozitivne posljedice povećale berzanski promet. Takođe, država bi trebalo da kroz preduzeća u većinskom državnom vlasništvu unapređuje korporativne aktivnosti i ohrabruje ih da izlaze sa novim finansijskim instrumentima, ukoliko bi te emisije mogle predstavljati rješenje nekih problema sa kojima se preduzeća sučeljavaju. Konačno, unapređenjem regulative, a u ovom momentu prvenstveno mislim na stvaranje realnih uslova za rad penzionih fondova, zaokružio bi se doprinos koji država može dati i stvorio održivi mehanizam, koji bi koristio većem broju građana, a ujedno i ekonomiji Crne Gore”, rekao je Šćepanović.

Očekivanja

Govoreći o trendovima koje očekuje u narednom periodu kada je riječ o trgovanju na Montenegroberzi, Vučinić kaže da će kretanja na tržištu biti u direktnoj vezi sa generalnim prilikama u zemlji.

“Bez kvalitetnog tržišnog materijala, odnosno bez atraktivnih akcija, korporativnih obveznica, bez državnih obveznica, bez nove generacije investitora, lokalnih investitora, povećanja kulture investiranja, bez povezanosti regionalnih tržišta kapitala, kao logičnog razvojnog puta, mala tržišta, poput crnogorskog, neće biti vidljiva za značajne investitore. Oni danas traže efikasnu i ekonomičnu uslugu, sigurnost vlasništva, zaštitu akcionarskih prava i adekvatne prinose kao ključne motive za plasiranje sredstava u hartije od vrijednosti”, zaključila je Vučinić.

Bez transakcija 13 dana

Da je pandemija zadala veliki udarac trgovini akcijama u Crnoj Gori, pokazuje i to što je sa pojavom zdravstvene krize Montenegroberza počela da bilježi dane bez ijedne sklopljene transakcije. Takav presedan prvi put se dogodio 28. aprila prošle godine. Od tada je Montenegroberza imala ukupno 13 dana bez ijedne transakcije – tri u prošloj i deset tokom ove godine.

“Dani bez transakcija se ponavljaju s vremena na vrijeme. Inostranim investitorima je to jako neobično jer misle da je u Crnoj Gori neradni dan kada vide da nije bilo transakcija na berzi, a u stvari se radi o izostanku bilo kakve berzanske aktivnosti”, kaže Vučinić.

Smanjiti vrijednost lota

Komentarišući razlike u emisijama državnih obveznica na domaćem i stranom tržištu, Šćepanović je kazao da ih treba sagledati iz ugla domicilnih investitora.

“Glavni problem u emisijama obveznica na stranom tržištu je velika vrijednost lota, odnosno minimalne vrijednosti transakcije, koja iznosi od 50.000 do 100.000 eura. Zbog toga se neko ko je spreman da uloži par hiljada ili par desetina hiljada eura srijeće sa ozbiljnim poteškoćama ili je potpuno obeshrabljen da investira u obveznice Crne Gore emitovane vani. Iz tog razloga bi bilo dobro da vrijednost lota, makar za obveznice koje se emituju na domaćem tržištu, bude manja i dostupnija širem krugu investitora, kao što je bio slučaj prilikom posljednje emisije državnih obveznica na Montenegroberzi, kada je najmanja vrijednost investicije bila 1.000 eura”, naveo je Šćepanović.