Predstavnici kompanije ”Tara resource” smatraju da nije njihova krivica to što nijesu donijeti planski dokumenti iz nadležnosti države, ali protivnici rudnika navode da je upravo takva odredba dio ugovora i da je dovoljan razlog za raskid. Taj stav dijeli i zaštitnik državnih imovinsko-pravnih interesa. 

Pitanje otvaranja rudnika u Mojkovcu uticaće na samo na tu opštinu, zbog toga je neophodno čuti sva mišljenja i za i protiv, rekao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović.

”U ovom procesu smo svi na istoj strani, i svi smo jedna strana, jer odluka koju donosimo tiče se sadašnjosti i kroji budućnost Mojkovca i sjevera Crne Gore i u ekonomskom i demografskom smislu. Moram posebno naglasiti da ova komisija nije formirana da proglasi pobjednika ili poraženog, nego da pošalje jasnu poruku da su u Crnu Goru dobrodošli svi koji poštuju ovu državu, koji poštuju njene zakone i koji neće uraditi ništa zarad svoje trenutne ili dugoročne koristi, a kako bi ugrozili prava bilo koga”, rekao je Mujović.

Dvosatnu današnju sjednicu, na čijem je dnevnom redu bilo pravno tumačenje ugovora i dva aneksa, obilježile su polemike.

Konkretno, najviše se govorilo o aneksu kojim je predviđen raskid ugovora ako koncesionar ne pribavi plansku dokumentaciju.

Advokat ”Tara resource” Luka Popović smatra da se ugovor ne može raskinuti zbog toga što država nije uradila svoj dio posla. 

”Tako da ovo jeste unijeto dodatno da se zaštiti država, ali ne u tom smislu da se izbaci koncesionar, a on nije kriv.

Ovo treba čitati tako da država neće snositi neku odgovornost i mislim da je to bila intencija kad je dodata ova odredba, da država sebe zaštiti u smislu odgovornosti zato što ne donosi dugo plan. A ne u suprotnom smislu, da sad treba koncesionaru da se raskida ugovor zato toga što država nije donijela plan. Nejasnoća postoji, ali naš je stav da ne znači, ako se u nekom roku ne donese planski dokument, da se ugovor raskida. Zbog toga što nigdje u ugovoru ne stoji niti takav raskidni uslov, niti neki rok za donošenje planskog dokumenta. Uostalom, ova je odredba iz aneksa 4 koji je donijet 2016. godine, ali su poslije toga bila dva aneksa kojim su produžavani rokovi upravo zato da bi se donio planski dokument”, rekao je Popović.

Potpuno drugačiji stav je saopštio odbornik u mojkovačkom parlamentu Miloš Rajković.

”Koncesionar nije dobio urbanističko-tehničke uslove, prikazao je netačne podatke itd. što je sve osnov za raskid ugovora. A pored toga kršite osnovne zakone koji propisuju određenu rudarsku tematiku. Nema rudnika gdje su groblje, gdje su naseljena mjesta, nema rudnika u blizini zaštićenih područja kao što je Biogradska gora, kao što je nacionalni park Durmitor, kao što je rijeka Tara. Nema rudnika gdje su dalekovodi, visoka napajanja, to se ne može izmještati. Vaš cilj je samo da dobijete nekako dokumentaciju da bi ovaj projekat prodali kao što ste uradili u nekim drugim zemljama. Moram ponovno da ponovim i uvijek ću to ponavljati da je ovo kompanija koja nema imovine, ovo je kompanija koja nikada nije otvorila rudnik, ovo je kompanija u kojoj je zaposleno svega 10-15 ljudi”, kazao je Rajković.

Zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Slavica Laković je kazala da ta institucija ostaje pri stavu, inače neobavezujućem, da su se stekli uslovi za raskid ugovora sa konscesionarom.

Sjednice o budućnosti rudnika u Mojkovcu će se održavati dva puta sedmično, na narednoj u ponedjeljak će se govoriti o tome da li je koncesionar postupao u skladu sa obavezama o zaštiti životne sredine i uticaju rudnika na okolinu. Međuresroska grupa ima rok do 1. marta da završi svoj posao i uputi zaključke Vladi.