Video
U regionu neće toliko biti praznih rafova, koliko će proizvodi biti skupi.
Ipak, Crna Gora bi, zbog geografkih blagodeti, i ukoliko Vlada na vrijeme reaguje kroz formiranje mobilnog tima, poput zapadnih država, mogla čak i da profitira od krize, uvjeren je Aćimović.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš, kazao je da nakon tri mjeseca od ruske invazije, svijet se suočava sa novom realnošću. Rat će uzrokovati neviđeni talas gladi, uz socijalni i ekonomski haos. Ova izjava prvog čovjeka Ujedinjenih nacija, duboko je zabrinula svijet, a kreatore ekonomskih politika bacila u razmišljanje, kako dalje.
Najveća žitnice Evrope, blokirana je. U lukama na izvoz čekaju ogromne količine žita. Kriza se već osjeća širom svijeta, a ne zaobilazi ni jake ekonomije, poput Danske. Ta država bilježi najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina. Siromaštvo i tamo, kuca na vrata.
Pia Andersen, korisnica socijalne pomoci kaže da njeno mjesečno primanje od države je nešto preko 1.000 eura.
“Sama kirija za stan je blizi 900. Treba platiti račune i sve ostalo. Ne znam kako”, kaže ona.
Dok stižu upozorenja, Rusija negira da je upravo ukrajinsko žito, toliko uticajno na tržište hrane, jer su Rusija i Ukrajina, samo jedno od 10 najvećih proizvođača žita u svijetu.
Da li je to zaista tako, i hoće li blokirana pšenica i neposijana ukrajinska polja, biti uzrok praznih rafova na jesen.
Ekonomski analitičar Draško Aćimović, kaže za Dnevnik, da su prognoze mračne, i da se moramo pripremiti za, kako kaže, izuzetno tešku jesen. U našem regionu neće biti toliko nestašice, koliko će biti skupo.
“Najavažnije je napraviti zalihe”, kaže on.
Da stvari ne moraju biti tako crne, makar za Crnu Goru, ukoliko pametno i na vrijeme odreagujemo, uvjeren je on.
Na ruku nam ide geografski položaj, izlaz na more, i to što smo atraktivna turistička destinacija, pa bi od krize, kaže Aćimović, mogli čak i da profitiramo.
Preporučeno
“Zbog blokiranih između 22 i 25 miliona tona žitarica u Ukrajini, već danas postoji manjak hrane za 200-250 miliona ljudi u svijetu. Ta brojka će rasti, jer je ove sezone posijano samo polovina ukrajinskih polja, koja su do rata, hranila Evropu”, ističe Aćimović.
