Video
“Netačni su navodi predsjednika Sindikata prosvjete Radomira Božovića o ukidanju dodataka zaposlenim u prosvjeti, a samim tim i smanjenju njihovih zarada. Nema govora o smanjenju zarada za 20 do 30 odsto, odnosno o bilo kakvom smanjenju, jer je ova Vlada podržala upravo povećanje zarada zaposlenih u prosvjeti od jula ove godine i u kontinuitetu se zalaže za poboljšanje standarda i bolji socijalni status ove važne i brojne kategorije zaposlenih u javnom sektoru”, kažu u MF-u.
Napominju da im je namjera da se bolje uredi oblast zarada u javnom sektoru kako bi se eliminisale postojeće evidentirane neujednačenosti u ovoj oblasti.
“Kada su u pitanju dodaci na zaradu, cilj je da se racionalizacijom brojnih dodataka na zaradu (nikako njihovim ukidanjem) unaprijedi transparentnost sistema zarada, i to na način da se trajni dodatni koeficijenti i dodaci uvedu u osnovni koeficijent, čime će doći do uvećanja osnovnog koeficijenta za visinu dodatka. Pojašnjenja radi, predstavnici Ministarstva finansija su pripremili polazne osnove za rad Radne grupe u formi radne verzije nacrta Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Ovim povodom u Ministarstvu finansija 29. i 30. maja održani su sastanci sa svim članovima radne grupe na kojima je prezentovan predviđeni koncept zakona, u skladu sa preporukama Svjetske banke koje su rezultat detaljne analize i sagledavanja manjkavosti postojeće regulative”, ističu u MF-u.
Na sastancima je istaknuta intencija Ministarstva finansija da se izvrši racionalizacija brojnih dodataka na zaradu što nikako ne znači njihovo ukidanje.
“Naime, decentralizovano pregovaranje o raznim dodacima za različite sektore dovelo je do viših nivoa zarada od onih koji se ogledaju u osnovnim koeficijentima i narušavanja vertikalne pravičnosti u javnom sektoru, kao i netransparentnosti sistema zarada. Konkretno, kada je u pitanju resor prosvjete, na sastanku kom su prisustvovali, kako predstavnici resornog Ministarstva, tako i reprezentativnog sindikata, predstavnici predlagača zakona predložili su da se izvrši analiza mogućnosti uključivanja trajnih dodataka (za stečena zvanja, odjeljensko starješinstvo, rad u dvije ili više ustanova, rad u kombinovanim odjeljenjima i drugih dodataka utvrđenih granskim kolektivnim ugovorom) u koeficijente odnosno uvećanja koeficijenata za pripadajuće trajne dodatke”, pojasnili su iz MF-a.
Takođe, je predloženo da dodaci koji ne budu uključeni u koeficijente, ostanu prepoznati i utvrđeni kroz propise kojima se uređuju zarade zaposlenih u oblasti prosvjete. ”
“Na samom sastanku predsjednik Sindikata prosvjete nije imao primjedbi na ovaj predlog, pa je time i iznenađujuća naknadna reakcija u medijima, a naročito što je bazirana na netačnim navodima o ukidanju dodataka. Ističemo da je u pitanju radna verzija teksta Zakona koja je podložna izmjenama i koja će se uobličiti kroz rad radne grupe. Stoga je preuranjeno informisanje javnosti o rješenjima koja se razmatraju i koja nijesu konačna”, stoji u saopštenju.
Pozivaju sve članove radne grupe, a posebno predstavnike sindikata koji se prethodnih dana ovim povodom oglašavaju u medijima, da se uzdrže od medijskih izjava koje sadrže netačne navode i interpretacije predloženih zakonskih rješenja, kako ne bi dezinformisali i zabrinjavali javnost, a prevashodno zaposlene čije interese zastupaju.
Preporučeno
“Ovim putem još jednom apelujemo na sve članove pomenute radne grupe, da daju konstruktivan doprinos u izradi teksta Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, u cilju sistemskog uređenja ove oblasti”, zaključuju u MF-u.
