Iz Vektre su tvrdili da su Fond za razvoj Crne Gore, čiji je pravni sljedbenik IRF, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, fond PIO i Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte bile nesavjesna ugovorna strana, jer, kako tvrde, taj spor nije bio na spisku sudskih sporova prilikom kupovine akcija Boke. To im je, kako su tvrdili, izgubljena dobit, jer su taj novac mogli valorizovati da im nije prinudno skinut sa računa.

Prethodno je i Apelacioni sud potvrdio presudu Privrednog suda kojom im je odbijen tužbeni zahtjev uz navode da Vektra nije, u skladu sa odredbama ugovora, obavijestila državne fondove o pretenzijama Fonda za obeštećenje u roku od 30 dana od saznanja za spor. Za to su, smatraju u sudu, morali znati najkasnije 2010. godine, kada im je u izvršnom postupku taj novac skinut sa računa. Ocijenjeno je da tužioci nijesu pružili dokaz da su se uopšte tim povodom obraćali tuženima, prije nego su u martu prošle godine podnijeli tužbu.

Ugovorne strane su se saglasile da kupac ima rok od godinu od zatvaranja ugovora, do čega je došlo krajem 2007. godine, da obavijesti prodavce o eventualnoj povredi neke izjave ili garancije, dok u suprotnom gubi pravo na naknadu štete.

Vrhovni sud potvrdio je ove navode nižestepenih sudova saglasivši se sa zaključkom da je u ovom slučaju došlo do gubitka prava na naknadu štete.

-Ovo iz razloga što je u provedenom postupku nesumnjivo utvrđeno da je tužilac prvog reda, kao kupac akcijskog kapitala tužioca drugog reda, propustio sve rokove za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na naknadu štete tuženima prvog, drugog i trećeg reda, kao prodavcima, zbog povrede datih izjava i garancija, i to kako one predviđene predmetnim ugovorom, tako i rok koji je propisan odredbom čl.515 st.1 tada važećeg ZOO. Naime, iako je još 2010.godine bio u saznanju da je Fond za obeštećenje RCG, kao treće lice, u izvršnom postupku naplatio utuženi iznos od drugotužioca, prvotužilac o tome nije obavijestio tužene, u skladu sa tačkom 13.2.7. ugovora, kojom je izričito propisano da će neobavještavanje prodavaca u datom roku imati za posljedicu kupčev gubitak svih prava na naknadu u vezi sa tim zahtjevom- stoji u odluci Vrhovnog suda kojom je odbijena revizija.

Ovo nije jedini spor proistekao iz privatizacije Boke, jer je Vektra tužila iste fondove zbog, kako tvrde, pretpljene štete zbog restitucija i imovinskog sporova, zbog kojih nijesu uspjeli da privedu hotele namjeni. To je razlog zbog kog im je, kako tvrde, porez na nepokretnosti višestruko uvećan, jer je obračunavan po većoj stopi.

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Vozilo CEDIS-a završilo u svoj kanal

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

Preminula Sejda Bešlić, osam mjeseci nakon smrti supruga Halida

Vektra Montenegro je 2007. godine kupila 59,45 odsto akcija nekadašnjeg HTP Boka, ali je osam godina kasnije uveden stečaj zbog četiri miliona eura duga prema CKB-u. Plan reorganizacije usvojen je dvije godine kasnije, a bilo je predviđeno da se prodajom dijela imovine obezbijede sredstva za namirenje povjerilaca. Nijesu naišli na odobrenje Savjeta za privatizaciju za prodaju kupljenih hotela.