Video
On je istakao da će dugoročni fiskalni učinci izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju usvojenih 30. jula prošle godine, „biti jaki i skupi” pošto je prag za odlazak u penziju sa 67 godina smanjen na 66 za muškarce, odnosno 64 godine za žene.
Kao sporne vidi odredbe zakona koje omogućavaju penzionisanje sa 40 godina staža bez umanjenja i bez obzira na starosnu granicu, što je napušteno u većini zemalja EU.
“Starosna granica za odlazak u penziju žena je i dalje diskriminatorno niža od muškaraca i onemogućava im da rade duže i zarade dovoljno penzijskih bodova”, dodao je Šeldon.
Takođe je naveo da pandemija korona virusa, koja je bila u jeku kada su izglasane ove izmjene zakona o PIO, „nije ništa promijenila u smjeru koji bi opravdao snižavanje praga za odlazak u penziju”.
Preporučeno
“Spomenuto snižavanje starosne granice smanjiće mogući radni staž, a time i penziju. Sužavanje perioda obračuna penzije između 2020. i 2030. prouzrokovaće veću penziju onima koji će se penzionirati u tom periodu u odnosu na one prije i poslije. Rotaciona formula usklađivanja ide na ruku penzionerima, ali ne i onima koji to treba da plate. Penzijska štednja je maraton, a ne sprint, ali je potrebno početi”, zaključio je sagovornik Dnevnih.
