Njegov restoran od 1976. godine jedan je od najposjećenijih na budvanskoj rivijeri.

Očekivanje da će vojna agresija Rusije na Ukrajinu smanjiti turistička noćenja sa tržišta Rusije i Ukrajine, koja su u Crnoj Gori lani ukupno iznosila preko 20 odsto, nije jedina glavobolja koja mori turističke poslenike uoči nove sezone.

Mjeseci koji su trebali biti utrošeni na njenu pripremu, prošli su u političkim tenzijama smjene vlade i pregovorima oko nove, dok su najave lokalnih izbora u više opština izgurali turističke teme na margine svakodnevice, a poskupljenja su vrtoglavo rasla. I sve to nakon dvije godine iscrpljujuće pandemije koronavirusa.

Neizvjesnost je pojačana unutrašnjim političkim trvenjima.

“Ta politička previranja su naše hronično stanje i stvarno je iscrpljujuće. To je kao kad bolesnik boluje od teške bolesti, a onda mu kažete da ima i drugih oboljenja. Tako da stvarno čestitam sebi i svima u turizmu koji uspiju da ostanu pozitivni i očekuju neki napredak i uspjeh”, priča za RSE dugogodišnji turistički djelatnik Marko Pribilović.

Njegova porodica se bavi iznajmljivanjem turističkog smještaja na Skočiđevojci u Reževićima, desetak kilometara od Budve, u što je Marko uložio iskustvo i znanje koje je stekao u najpoznatijim hotelima.

Raditi u turizmu u sadašnjim okolnostima potpune neizvjesnosti je kao žongliranje, kaže Marko.

“Žongleru u cirkusu ljudi se dive dok radi zanimljive akrobacije, a ne vide koliko iza toga stoji puno truda, puno neizvjesnosti i strahova. E, tako se i mi trudimo da bi zaradili za život”, kaže Pribilović.

Turizam potisnula politika

U politizovanom društvu kao što je crnogorsko, partijski interesi potiskuju ekonomski rezon i životne teme, pa je tako i u sferi turizma, slažu se sagovornici RSE.

Zato se priprema turističke sezone našla u raskoraku između odlazeće i nove vlade, pa se malo ko bavio time kako nadoknaditi dolaske sa istočnih tržišta ili kako obuzdati cijene koje će, posljedično, uticati na turističku ponudu i zaradu.

Prethodna vlada Zdravka Krivokapića je bila skoro tri mjeseca u tehničkom mandatu od početka februara kada joj je izglasno nepovjerenje, do 28. aprila kada je izabrana nova Vlada premijera Dritana Abazovića.

Sve se vrti oko političkih izbora, ali gdje vode te političke pobjede – pita se Niklanović:

“Da li neko razmišlja o ovoj pustoj ekonomiji, kako ćemo da preživimo? A ne, umjesto toga oni se bave dijeljenjem fotelja: ovaj će u ovo ministarstvo, pa ćemo onog po dubini onamo, pa ćemo ovog još dublje ovamo, dijele te funkcije kao da su im od oca ostale”.

Niklanović dodaje da mu ponekad crnogorsko društvo liči na laboratoriju za eksperimente.

“Evo sada su bili izbori u Sloveniji, i kod njih padaju vlade, ali nije ‘ratno stanje’. A kod nas nekakva čuda kao da će se sjutra zaratiti, kao da su te fotelje od zlata, kao da će posle tu zlatnu fotelju političari doma da ponesu. Nažalost, sve to utiče na naš turizam”, smatra Niklanović.

Učinak prethodne vlade

Sve vlasti u Crnoj Gori su označavale turizam kao stratešku granu privrede, čiji je rekordni udio u BDP-u dostignut 2019. godine, kada je iznosio 22 odsto.

No, da turizam neće biti na vrhu prioriteta doskorašnje vlade, bilo je jasno od njenog formiranja decembra 2020. godine.

Među njenim prvim potezima su bili ukidanje nacionalne aviokompanije, izuzetno važne za turističku zemlju koja je kao Crna Gora prvenstveno avio destinacija, i ukidanje ministarstva turizma.

“Što se tiče prethodne vlade, to je bio jedan eksperiment koji ne znam da postoji iđe u svijetu. Ali, ima jedna dobra stvar koju su uradili, a uticala je i na turizam, a to je projekat ‘Evropa sad’. Jer do tada smo morali da ‘krademo sami sebe’, ako prijavite radnike na prave plate, garantujem da nije postojalo te firme u Crnoj Gori koja ne bi bakrotirala poslije dva mjeseca, samo zbog visine doprinosa”, smatra Niklanović.

Programom “Evropa sad” je primijenjen set poreskih zakona kojima je minimalna plata sa 250 porasla na 450 eura, a prosječna sa 530 na 670 eura. Opozicija je kritikovala program kao populističku mjeru koja nema uporište u realnim finansijama.

Ako za uspješan turizam nije bilo neophodno posebno ministarstvo, sveukupni učinak prethodne vlade u toj oblasti je više nego skroman, mišljenje je Pribilovića.

“Sve što se uradilo je bilo po nekoj inerciji. Bilo je za očekivati kad ukinete sve restriktivne epidemiološke mjere da ćete dobiti hiljade turista koji ne mogu putovati neđe drugo. Time smo dobili na kvantitetu, ali smo izgubili kvalitet, i sveukupni učinak je po meni poražavajući”, smatra Pribilović.

Šta kaže statistika?

Ministarstvo ekonomskog razvoja nije odgovorilo na pitanje RSE koliko je ukupno Crna Gora prihodovala od turizma u prošloj godini.

Prema ranijim izjavama doskorašnjeg resornog ministra Jakova Milatovića, do devetog mjeseca 2021. ta brojka je dosegla 700 miliona eura, što je ocijenio kao odličan rezultat.

Rekordne 2019. godine od turizma je prihodovano 1,1 milijardu eura.

Pandemija je u narednoj 2020. zatvorila granice Crne Gore i došlo je do drastičnog pada turističkog prihoda kada je ostvareno svega 145 miliona eura.

Iako je pandemija trajala i tokom sezone 2021, bivša vlada Zdravka Krivokapića je držala granice otvorenim, tako da je Crna Gora bila među rijetkim zemljama koja od turista nije tražila dokaze o vakcinaciji ili negativan test na koronu. Istovremeno na odlasku iz Crne Gore se turistima nudio besplatan PCR test, ali do sada nije objavljeno koliko je to koštalo državnu kasu.

Na kraju ljeta je Crna Gora bila pri vrhu svjetske liste po broju inficiranih.

Nova Vlada i stari problemi

Iako sagovornici RSE pozdravljaju to što će se u novoj Vladi premijera Dritana Abazovića turizmom ponovo upravljati kroz ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, upozoravaju:

“To neće značiti ništa ako se to ministarstvo bude samo zvalo ministarstvom turizma, a da se ne konsultuje s privredom i da mi od njega nemamo koristi, jer, nismo mi tu zbog političara, nego su oni tu zbog nas. Njihov posao je da rješavaju naše probleme u turizmu, u bilo kom ministarstvu”, poručuje Niklanović.

Nova manjinska Vlada premijera Dritana Abazovića je izabrana 28. aprila, a u njegovom ekspozeu je među prioritete navedena “priprema i realizacija ljetnje turističke sezone”.

U kakvim će se okolnostima ona odvijati, govori procjena Privredne komore Crne Gore da će domaći turizam izgubiti oko 150 miliona eura zbog gubitka istočnog tržišta usljed vojne agresije Rusije na Ukrajinu.

Istovremeno, Nacionalnoj turističkoj organizaciji koja treba da se bavi promocijom na novim tržištima, bivša Vlada je smanjila ovogodišnji budžet za oko 70 odsto.