Video
Imajući u vidu da je predviđeno da od 3,074 milijarde izvornih prihoda, skoro polovinu odnosno 1,47 milijardi čini porez na dodatu vrijednost (PDV), Gajević ocjenjuje da to ukazuje na veliku zavisnost od ove vrste prihoda, dodajući da to javne finansije stavlja pod pritisak potrošnje kao osnovnog cilja i stanja ekonomije, jer ako padne potrošnja, za njom padaju i prihodi.
Gajević je ukazao da je u prvih osam mjeseci ove godine prihod budžeta rastao samo 0,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dodajući da, ukoliko se takav trend nastavi, gledajući kroz prizmu konzervativne ekonomije, planirani skok prihoda od 200 miliona u idućoj godini, izgleda preambiciozno.
Pritisak
Gajević upozorava da će ako ostane niska inflacija, koju iz Ministarstva finansija planiraju ispod tri odsto, te rast bude sporiji od planiranog, to stvoriti i veći pritisak na ostvarivanje optimistično projektovanih prihoda.
“Nije neopravdano da se uzme optimistični trend kod računanja većih prihoda, ali realno gledano, postoji znatan rizik da se plan ne ostvari. Kako je budžet u osnovi planski dokument sa karakterom tačnog, smatram da je projekcija optimistična i da je treba tretirati kao „cilj“, ali ne kao zagarantovanu stvar”, smatra Gajević.
Ilustracija, FOTO: Pixabay
Komentarišući najave iz Ministarstva finansija da se tekući rashodi, odnosno plate, penzije i redovna potrošnja planiraju pokriti iz tekućih prihoda, Gajević napominje da to u teoriji svakako jeste moguće, ali da u praksi postoji visok rizik da se mora posegnuti za novim zaduženjima ili rebalansom. Tako, kako dodaje, ako prihodi kasne, što se vidjelo ove godine, tekući budžet može biti ugrožen.
“Ako dođe do nepredviđenih troškova, npr. povećanja plata, penzija, socijalnih izdataka ili drugih javnih rashoda, tada će se javiti potreba za dodatnim zaduženjem ili smanjenjem kapitalnih izdataka. Iako Vlada tvrdi da će nova zaduženja ići samo na dug i kapitalne projekte, praksa često pokazuje da granica između „tekućeg“ i „kapitalnog“ nije uvijek čista, jer održavanje infrastrukture, garancije i subvencije često prelaze u sivu zonu”, ocjenjuje Gajević.
Neproduktivni rashodi
Smatra da bi realnije budžetiranje sa manjim apsolutnim vrijednostima bilo bolje i za opšti državni interes, te korisnije da se budžet projektuje u punoj fiskalnoj disciplini, odnosno da se i prihodi i rashodi postave konzervativno i realno.
“Fiskalna disciplina osim navedenog podrazumijeva i jednakost prihoda i rashoda. Kako je cilj i smisao budžeta da se poštuje i da predstavlja krovni dokument državnih finansija, smatram da je na strani rashoda trebalo dodatno raditi da se svi neproduktivni rashodi uklone, pa čak i smanje zarade zaposlenima u javnom sektoru ako nije moguće drugačije reagovati, jer je puno bolje isplatiti ono što je moguće i što je zarađeno pa malo i uštedjeti, od stalnog kratkoročnog zaduživanja u cilju preklapanja obaveza”, objašnjava Gajević.
Gajević, FOTO: Gradska RTV/Stop kadar
Naglašava da se kroz projektovanje budžeta mora imati svijest o tome da budžet države nije biznis plan, već plan realnih pokazatelja.
“Konzervativno postavljen budžet ne znači i makroekonomski loš budžet, jer bi makroekonomskim pokazateljima godili realni i tačni projektovani iznosi, dok bi se rast postizao kroz produktivnost i investicije”, kaže Gajević.
Komentarišući odluku kojom je u idućoj godini predviđena mogućnost zaduženja od 500 miliona eura, uz mogućnost dodatne milijarde za fiskalnu rezervu i još skoro dvije milijarde za planirane projekte, Gajević navodi da je tehnički moguć toliki nivo zaduženja, ali da nosi ozbiljne rizike u slučaju da ekonomija ne raste po planu 3,2 odsto ili kamate i dostupnost kredita ne budu povoljni. Kreditni rejting B+ vidi realno niskim ocjenjujući da može otežati proces zaduživanja.
“Veći javni dug podiže ranjivost, posebno za državu koja je već izložena šokovima i koja ima relativno otvorenu ekonomiju. Ako kapitalni projekti ne daju brzi povrat ili nijesu dobro upravljani, zaduživanje može postati „trošak“ više nego investicija koja generiše prihod”, smatra Gajević.
Dodaje da je realno da se država zaduži za kompletan iznos od mogućih 3,5 milijarde samo ako svi uslovi budu povoljni, odnosno privredni rast, kontrola inflacije, dobra realizacija projekata te stabilnost globalnih i regionalnih uslova.
“Ako neki od tih faktora zakaže, zaduženje može da postane problem, a ne rješenje. Predviđeni plan je hrabar, međutim kako su u pitanju državne finansije, veliki rizici su izvjesni i realni”, kazao je Gajević.
Rizici
Gajević naglašava da rizici postoje, odnosno da rast bude ispod planiranog, što bi smanjilo planirani rast prihoda od poreza, čime bi bila ugrožena osnovna konstrukcija budžeta.
“Geopolitička realnost, niskoakomulativnost privrede i drugi faktori dovode i taj scenario u zonu realnosti. U tom slučaju, jaz između prihoda i rashoda moraće se pokriti ili novim zaduženjem ili rebalansom budžeta”, smatra Gajević.
Ilustracija, FOTO: Unsplash
Dodaje da će, iako to formalno negira, Vlada biti prinuđena da se zaduži i za tekuću potrošnju u slučaju da prihodi zakasne, a rashodi ostanu na planiranom nivou. Osim toga, u slučaju slabije realizacije kapitalnih projekata, rizik je dvostruk, jer dug ostaje, a efekti na rast izostaju. Gajević vidi rizike u inflaciji, i u slučaju da ostane niska i u slučaju da poraste iznad plana.
“Ako inflacija ostane niska, to znači i slabiji nominalni rast prihoda, pa projekcije postaju još osjetljivije. Ali, ako poraste iznad planiranog, prihodi mogu rasti više, ali će realni troškovi zaduženja i servisiranja duga biti skuplji. U slučaju usporavanja turizma ili spoljnog šoka, fiskalna stabilnost bi mogla biti ozbiljno narušena. To bi dodatno povećalo pritisak na deficit zdravstvenog i penzionog sistema, koji su već strukturno problematični. U takvim okolnostima, kreditni rejting Crne Gore bi mogao stagnirati ili se pogoršati, što bi poskupilo novo zaduženje”, zaključuje Gajević.
Nema političke volje za formiranje Fiskalnog savjeta
Upravo je Fiskalni savjet, na čije se formiranje čeka godinama, kontrolno tijelo koje bi, između ostalog, trebalo da daje mišljenje i na prijedlog državnog budžeta, ali po svemu sudeći, čeka nas još jedno odlaganje primjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Preporučeno
Stevan Gajević, kojeg je predsjednik države Jakov Milatović predložio za člana Fiskalnog savjeta, kako je kazao Pobjedi, ne zna da li će i kada ovo pitanje doći pred poslanike, ocjenjujući da za to nema političke volje. Upravo se na to odnosila i jedna od kritika Evropske komisije u izvještaju o napretku Crne Gore. Osim Gajevića, za članicu Fiskalnog savjeta Vlada je predložila Ninu Vujošević, dok skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet ljetos nije dao podršku kandidatkinji Lidiji Martinović nakon konsultativnog saslušanja. Predsjednik Odbora Boris Mugoša je prije nekoliko mjeseci za Pobjedu ukazao da je od momenta imenovanja članova potrebno nekoliko mjeseci da se zaokruže pretpostavke za funkcionisanje tog tijela koje se osniva radi nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti, za šta manjka političke volje.
