Video
Kako je saopšteno iz PKCG, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol bi se povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, zatim 72 centi po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta. Nove mjere poreske politike bi trebalo da se primjenjuju od 1. jula ove godine.
“Na inicijativu privrednika koji će biti pogođeni najavljenom novom akciznom politikom, Privredna komora je organizovala sastanak kako bi se od proizvođača, distributera i uvoznika na jednom mjestu čulo koji su to problemi sa kojima će biti suočeni ako se akcize uvećaju”, istakla je potpredsjednica Nina Drakić i navela da su konsultacije donosioca odluka sa privredom ključne za usvajanje i sprovođenje bilo kakvih najavljenih promjena po ovom pitanju.
Drakić je rekla da postoji bojazan da će povećanjem akciza, te uvođenjem novih akciznih proizvoda doći do povećanja cijena i jačanja sivog tržišta, ali ne i do rasta budžetskih prihoda, što je pokazala praksa u prethodnim godinama kada primijenjen sličan scenario u dijelu akcizne politike.
“Akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, smatra Drakić.
Privrednici ocjenjuju da će podizanje akciza imati značajne negativne efekte na proizvođače, te da nije dobro mijenjati akciznu politiku usred poslovne godine, naročito kada ekonomija treba da se oporavlja od posljedica pandemije COVID-19.
Branko Damjanović, Falcon, smatra da rast akciza naročito nije dobar u susret turističkoj sezoni.
“Proizvođači, naročito izvozno orijentisane kompanije biće najviše pogođene ovim mjerama”, navodi Damjanović. Ocjenjuje da posebno treba obračunavati akcize na proizvode od kakoa u odnosu na one sa šećerom. Smatra da ne postoji dobra uporedna praksa sa državama EU koja bi poduprla Vladin predlog, te ukazuje da je Hrvatska ukinula slične akcize zbog izostanka cilja, smanjenja potrošnje slatkiša i stvaranja nelojalne konkurencije. U Mađarskoj postoji porez na nezdravu hranu, ali je on znatno niži od predloženih akciza u Crnoj Gori. Damjanović smatra da postoji opasnost da će rastom akciza doći do većeg korišćenja zamjenskih šećera koji su štetni za zdrave osobe.
Bojan Leković, G3 Spirits, smatra da je Crna Gora i do sada bila u vrhu po visini akciza na alkohol.
“Povećanje akciza umanjiće prihode uvoznika i distributera, a doprinijeće jačanju sivog tržišta, koje prema procjenama čini 30 odsto ukupnog. U odnosu na zemlje regiona Crna Gora je po visini akciza odmah posle Slovenije, a u odnosu na Albaniju i Sjevernu Makedoniju one su dva puta veće. Ova mjera će takođe dovesti do kontra efekta za punjenje budžeta. Crna Gora će za proizvođače postati skupa i neatraktivna, a to se može prenijeti i na turističku posjetu”, smatra Leković.
On apeluje da se u razgovore sa privrednicima o ovom pitanju uključe predstavnici više nadležnih organa jer i sama najava povećanja akciza pokazuje da nadležni nijesu uzeli u obzir sve faktore kada su kreirali budžet.
“Nedostaje kvalitetna komunikacija Vlade sa privrednicima pri donošenju adekvatne regulative koja utiče na njihovo poslovanje”, smatra on.
Svetlana Vuksanović, Philip Morris, govorila je u ime duvanske industrije koja doprinosi akciznim prihodima sa 22 odsto, a poreskim sa pet odsto.
“Razumijemo potrebu Ministarstva finansija da prikupi sredstva za državu, ali se to u godini krize ne radi na ovaj način. Predložene mjere mogu uticati na urušavanje prihoda i rast crnog tržišta cigareta”, kazala je Vuksanović.
Ona je istakla negativne rezultate ranijih povećanja akcize, kada je u 2018. godini došlo do pada legalne prodaje cigareta za 56 odsto. Smatra da se povećanju državnih prihoda treba težiti kroz regulisanje nelegalnog tržišta cigareta koje u Crnoj Gori, prema njenim riječima čini 40 odsto, a što je ekvivalentno gubicima prihoda vrijednim 36 miliona eura godišnje.
“Suzbijanje nelegalnog tržišta zahtijeva zajednički napor državnih organa, distibutera i potrošača, a ne jednostrane akcije”, poručila je Vuksanović.
Dodala je da bi se smanjenjem crnog tržišta cigareta za 10 procentnih poena doprinijelo rastu budžetskih prihoda za 8,8 miliona eura.
“U godini pandemije se rijetko koja država odlučuje za ovakve namete”, zaključila je ona.
Ljilja Pižurica, Neregelia, smatra da opterećenje legalnog biznisa vodi povećanju cijena proizvoda na policama i padu prihoda, a negativne posljedice će trpjeti i distributeri.
“Nije dobro usred godine mijenjati akciznu politiku, jer kompanije donose godišnje planove poslovanja koje ovakve mjere znatno remete. Neophodna je predvidljivost ambijenta za poslovanje”, kazala je Pižurica.
Mikan Jauković, Pivara Trebjesa, smatra da najavljeno povećanje akciza pogađa proizvođače piva.
“Ovo je trebalo da bude godina stabilizacije domaće privrede i oporavka, a sada će ekonomija biti dodatno hendikepirana ovakvim potezom”, smatra on.
Ocjenjuje i da, ukoliko Pivara Trebjesa bude pogođena ovim mjerama, neće moći da podstiče partnere u turizmu i ugostiteljstvu.
“Na ovaj način će se podstaći uvoz jeftinih piva i jasno je da prilikom donošenja odluke o povećanju akciza nije sagledavan dugoročni aspekt niti posledice ove odluke”, kaže on.
Dodaje da će se povećanjem akciza za pivo na 35 eura po hektolitru Crna Gora izjednačiti sa Češkom, Belgijom, Italijom i Francuskom.
Aleksandar Mandić, Algoritam i IceCom, smatra da je odluka Vlade nesporna sa aspekta zakonitosti, ali se dovodi u pitanje njena svrsishodnost. On navodi da se akcize obično uvode kada se želi destimulisati potrošnja određenih društveno štetnih proizvoda koji su u stvari proizvodi sa ”neelastičnom tražnjom”.
“Konditorski proizvodi nijesu štetni sami po sebi i oni su proizvodi sa elastičnom tražnjom”, rekao je Mandić.
Preporučeno
Potpredsjednica PKCG Drakić je zaključila sastanak najavom da će Privredna komora uputiti dopis nadležnom ministarstvu u kojem će biti objedinjeni opravdani zahtjevi privrednika istaknuti na sastanku.
