Ivančević smatra da javnost, turistička privreda i međunarodni partneri zaslužuju objektivnu i potpunu analizu, a ne zaključke donesene na osnovu ograničenog broja pokazatelja. Posebno je ukazao da rast broja gostiju ne znači automatski i veći prihod, ukoliko je potrošnja turista niža, boravci kraći ili značajan dio prometa ostaje u sivoj zoni.
Statistika
Prema njegovim riječima, Crna Gora mora napustiti praksu da se u turizmu poredi uglavnom sama sa sobom i da rezultate mjeri samo kroz domaće statističke podatke. Umjesto toga, smatra Ivančević, neophodno je upoređivati se sa konkurentskim destinacijama Mediterana, i to kroz ključne indikatore kao što su stepen popunjenosti soba, prosječne cijene smještaja i prosječan dnevni prihod po sobi.
Kako prenosi Pobjeda, tek nakon završetka sezone i sagledavanja svih relevantnih parametara, poručio je Ivančević, može se odgovorno govoriti o tome da li je ona zaista bila rekordna ili uspješna.
Kako je naveo ,,u stručnoj i profesionalnoj praksi uspješnost jedne turističke sezone ne može se ocjenjivati isključivo na osnovu broja dolazaka i ostvarenih noćenja“.
,,Ti podaci jesu važni, ali predstavljaju samo dio ukupne slike i sami po sebi ne govore dovoljno o stvarnim ekonomskim efektima turizma. Za objektivnu ocjenu potrebno je, po završetku sezone, analizirati niz ključnih indikatora, među kojima su: ukupni finansijski efekti za turističku privredu i povezane djelatnosti; ostvareni prihodi državnog budžeta i budžeta primorskih opština; prosječna potrošnja gostiju i njihova platežna moć; dužina prosječnog boravka; stepen popunjenosti smještajnih kapaciteta; zadovoljstvo gostiju i njihova spremnost da ponovo posjete destinaciju; kvalitet pružene usluge i konkurentnost destinacije; udio sive ekonomije i njen uticaj na legalno poslovanje i javne prihode; profitabilnost kompanija i održivost njihovog poslovanja i odnos između ostvarenog turističkog prometa i pritiska na infrastrukturu, komunalne sisteme i životnu sredinu”, objasnio je Ivančević.
Posebno važnim naglašava da rast broja gostiju ne mora automatski značiti i rast prihoda ili veću ekonomsku korist.
,,Ukoliko je prosječna potrošnja niža, boravci kraći ili značajan dio prometa ostvaren u sivoj zoni, nominalno pozitivni pokazatelji mogu prikriti ozbiljne strukturne probleme. Od nosilaca javnih funkcija očekuje se da saopštenja o stanju u turizmu budu zasnovana na potpunim, provjerljivim i stručno interpretiranim podacima. Javnost, privreda i međunarodni partneri zaslužuju objektivnu analizu, a ne zaključke donesene na osnovu ograničenog broja indikatora. Crna Gora treba da teži politici u kojoj se uspjeh turističke sezone mjeri kvalitetom ostvarenih rezultata, održivošću razvoja i stvarnim ekonomskim doprinosom, a ne isključivo statistikom dolazaka i noćenja”, tvrdi Ivančević.
Tek nakon završetka sezone i detaljne analize svih relevantnih parametara, smatra da je moguće odgovorno govoriti o tome da li je ona zaista bila rekordna ili uspješna.
,,Takav pristup doprinosi većem povjerenju javnosti, kredibilitetu institucija i donošenju politika koje su zasnovane na činjenicama, a ne na preuranjenim procjenama. Posebno je važno da ozbiljna analiza uporedi stanje našeg turizma sa drugima a ne sa samima sobom što trenutno radi naše neznaveno Ministarstvo turizma. Dovoljno se uporediti po tri ključna indikatora: stepen popunjenosti soba, prosječne cijene soba, prosječan dnevni prihod po sobi i to uporediti sa ostalim zemljama Mediterana”, zaključuje Ivančević.
Na opravdanost ovakvog upozorenja ukazuju i dostupni podaci. Monstat je za 2025. evidentirao 2,73 miliona dolazaka i 15,37 miliona noćenja, pri čemu je broj dolazaka rastao, ali je broj noćenja pao, što znači da veći broj gostiju ne mora automatski značiti i jači ekonomski efekat. Prema podacima za početak 2026, u periodu januar–april zabilježen je pad ukupnih dolazaka od 2,8 odsto i noćenja od 2,2 odsto, dok je u kolektivnom smještaju pad bio još izraženiji.
Metodologija
Međunarodne metodologije takođe potvrđuju da se uspješnost turizma ne mjeri samo dolascima i noćenjima. UN Tourism prati i prihode, kapacitete, sezonalnost i druge pokazatelje, dok se u hotelskoj industriji kao ključni indikatori koriste popunjenost, prosječna dnevna cijena sobe i prihod po raspoloživoj sobi. Upravo zato ocjena da je sezona „rekordna“ može biti stručna tek kada se uporede i finansijski efekti, potrošnja turista, profitabilnost sektora i pozicija Crne Gore u odnosu na konkurentske mediteranske destinacije.
Mediji su nedavno prenijeli najave iz NTO da se očekuje „izuzetno uspješna godina“, uz mogućnost obaranja rekorda po broju gostiju i noćenja. U istom tekstu navodi se i izjava da je predsezona bila „fenomenalna“, uz rast dolazaka i noćenja turista iz Srbije.
Ministarka turizma Simonida Kordić je još u maju ove godine kazala da su prvi pokazatelji ohrabrujući i da je krajem maja bilo 27 odsto više turista nego prošle godine, dok je kasnije govorila o rastu broja turista i dobroj popunjenosti kapaciteta.
Preporučeno
Video