Video
Iako je deficit znatno manji od planiranog (106 miliona eura), on i dalje predstavlja izazov u poređenju sa prošlogodišnjim pozitivnim rezultatom. Važno je podsjetiti da je samo tokom januara–marta budžet bio u minusu za oko 64 miliona eura, dok je u aprilu zabilježeno blago poboljšanje sa ukupnim deficitom od 9 miliona € za period januar–april.
Prihodi i rashodi: Rast naplate poreza, ali i veći socijalni izdaci
Ukupni prihodi za prvih pet mjeseci iznosili su oko 1.097 miliona eura (13,8 posto BDP), što je za 8,5 miliona više nego lani i blago iznad plana Rast je zabilježen u svim glavnim kategorijama:
- PDV: 487,2 mil. €, +12 posto g/g, te 0,4 posto iznad plana
- Akcize: 135,8 mil. €, +8,2 posto g/g i +4 posto iznad plana
- Porez na dobit: 199,8 mil. €, +7,6 posto g/g i +3,6 % iznad plana ,
- Porez na dohodak: 38,7 mil. €, +20,9 posto g/g, u skladu s planom
Sa druge strane, rashodi budžeta iznosili su 1.142 miliona eura (14,3 posto BDP). Tekući izdaci su manjom realizacijom u održavanju i rezervama (91 posto plana), ali zvanično veći izdaci za kamate i socijalne transfere . Za socijalnu zaštitu utrošeno je 450,2 miliona €, što je 101,7 posto izvršenja plana (+12,8 posto g/g) . Kapitalni budžet ostao je na skromnih 40,15 miliona €, što je mogući signal ka smanjenim investicijama, što je odvano postalo gorući problem za crnogorsku ekonomiju.
Širi ekonomski kontekst
U prva tri mjeseca Crna Gora je imala deficit od 81,1 miliona € (jedan posto BDP), zahvaljujući nižim nego planiranim javnim izdacima, uz blagi pad prihoda iz doprinosa i socijalnih fondova aprilski deficit dodatno je povećao ukupni minus, dok su prihodi od turizma u tom razdoblju pali za oko 10 posto.
S druge strane, Planirani budžet za 2025 predviđa ukupno 2,88 milijardi prihoda, 3,16 milijardi rashoda i deficit od 278 miliona eura (3,5 posto BDP) – veći u odnosu na 231 milion deficita (3,2 posto BDP) iz 2024. godine Kapitalna izdvajanja su planirana na 280 miliona €, što je za 15 posto više nego prošle godine
Turizam u padu – noćenja opala
Statistika Monstata pokazuje da je samo u aprilu 2025. zabilježen pad broja noćenja u kolektivnom smještaju za oko 12 posto u odnosu na april 2024. i čak 25 posto u odnosu na april 2023. Prema podacima, broj dolazaka je rastao (+pet posto g/g), ali su noćenja posustala – trend koji stručnjaci povezuju sa poskupljenjem usluga i infrastrukturnim problemima.
U prva tri mjeseca 2025. smještaj na primorju zabilježio je oko 20.000 noćenja manje nego u istom periodu 2024. . U februaru i martu, pad je bio vidljiv: 87.842 noćenja (februar) i 127.677 noćenja (mart) – niže nego prethodne godine .
Uzroci problema u turizmu
- Povećanje PDV-a sa 7 posto na 15 posto za smještaj i restorane smanjilo je konkurentnost destinacije, kažu analitičari
- Visoke cijene inflacije u turizmu (+8 posto godišnje, za razliku od tri do četiri posto u EU) dodatno smanjuju prosječno vrijeme boravka turista .
- Problemi s infrastrukturom (putarski radovi, neadekvatna avio‑povezanost, neuredne plaže) otežavaju turistički promet
- Pad noćenja ruskih i ukrajinskih turista, koji su prethodnih godina predstavljali statistički značaj, dovodi do „lažnog“ smanjenja
Ekonomski efekti na budžet
Turizam predstavlja oko 30 posto BDP‑a, a prihod od njega pada – u 2024. zabilježen je pad od 3,6 posto, prvi od nezavisnosti Uz smanjen broj noćenja, pad prihoda direktno ugrožava fiskalne projekcije.
Ministarstvo je očekivalo snažan ljetnji prihod, ali ako trend pada noćenja potraje, godišnji budžetski deficit bi mogao daleko premašiti planiranih 278 miliona €, posebno ako prihodi od PDV‑a, turističkih taksi i poreza od turizma ostanu ispod očekivanih.
Predviđanja za preostali dio 2025.
Analitičari upozoravaju da bez hitnih reformi (smanjenje troškova turistima, infrastrukturni napredak, povratak ključnih emitivnih tržišta poput) Crna Gora reskira:
- Dalji pad noćenja, posebno u kolektivnom smještaju
- Niži prihodi od PDV-a i taksi
- Dodatni pritisak na budžet, što potencijalno može dovesti do većeg deficita, zaduživanja i smanjenja kapitalnih ulaganja.
Preporučeno
Iako Crna Gora bilježi značajan rast poreskih prihoda, deficit u prvoj polovini godine ukazuje na povećanu socijalnu potrošnju i slabu realizaciju kapitalnih ulaganja. I dok je manji od očekivanog, ovaj deficit je drastično lošiji nego inicijalno predviđeno prošle godine, što otvara pitanje održivosti fiskalnih trendova i efekta državne potrošnje na budući rast i zaduživanje.
