Sat čekanja na granici zapadni Balkan košta dva eura odnosno 800 miliona eura godišnje

Sat čekanja na granici zapadni Balkan košta dva eura odnosno 800 miliona eura godišnje

Standard

22/10/2021

20:57

Procjene su da Zapadni Balkan gubi 800 miliona eura godišnje, zbog nedostatka zajedničke carinske kontrole na graničnim prelazima ili dva eura po satu zbog čekanja na granici.

Za jeftiniji, ali i brži transport građana i robe neophodno je smanjiti broj graničnih prelaza i vrijeme čekanja, poručeno je sa konferencije o saobraćaju zemalja regiona i Evropske unije u Budvi.

Transport robe i putovanje građana unutar regiona, ali i prema Uniji trebalo bi da bude lako i brzo, ali u praksi nije tako, ocijenjeno je na skupu u Budvi. Glavni razlog je navode veliki broj graničnih prelaza.

“Potpuno je besmisleno ulagati milijarde eura u kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu i čekati sate na granici. Svaki sat čekanja, kako se procjenjuje košta dva eura”, kaže ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Tomislav Momirović.

Ne mala sredstva izdajaju se i u prelaze sa obje strane granice.

“Investicija samog graničnog prelaza sa strane BiH negdje je 20 miliona maraka odnosno 10 milina eura. Pretpostavljam da je isti takav iznos i sa strane Hrvatske. To je samo jedan podatak o vrijednosti koja je uložena ,a mogla se izbjeći dvostruka izgradnja, a s druge strane ubrzati promet robe i putnika”, naveo je iz ministarstva komunikacija i prometa BiH Vojin Mitrović.

Da bi se to i ostvarilo, resorni ministri iz regiona na skupu o saobraćaju u Budvi predložili su izgradnju integrisanih graničnih prelaza.

Jedan takav biće izgrađen i na pruzi od Bara do Beograda.

“Mi smo napravili projekat usvojen je, u fazi smo tendera i računamo da ćemo to brzo do kraja godine da završimo i napravimo jedan zajednički granični prelaz u Bijelom Polju. Gdje ćemo sa carinom CG i Srbije napraviti jedinstven punkt”, naveo je ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić.

Upravo investicije u željeznicu, kako je istaknuto na skupu, moraju biti jedan od prioriteta u regionu u narednom periodu kako bi se opterećenost sa puteva premjestila na pruge.

Za sve to region može očekivati podršku Unije.

“Imamo planove i okvire i 2022. trebalo bi da bude godina primjene i konkretnih reformi. Ekonomski investicioni plan za ovaj region koji je usvojila Evropska komisija mobilisaće do devet milijardi eura u narednih sedam godina za ekonomsko približavanje Zapadnog Balkana i Unije”, navela je ispred Direktorata za mobilnost i transport Evropske komisije Mona Bjorklund.

Direktor Transportne zajednice Matej Zakošnjek vjeruje da će za nekoliko godina željeznički saobraćaj u regionu izgledati mnogo bolje.

A mnogo više mora se raditi na povećanju bezbjednosti u saobraćaju, jer podaci pokazuju, da je broj smrtnih slučajeva i povreda na putevima i pružnim prelazima na Zapadnom Balkanu iznad evropskog prosjeka.

Izvor: RTCG
Izvor (naslovna fotografija):Granični prelaz Ilino brdo

Ostavite komentar

Komentari (0)

X