Video
On je kazao da Crna Gora mora konačno razviti ozbiljnu pronatalitetnu politiku kroz veću finansijsku podršku porodicama.
“Prvi korak mora biti najmanje trostruko povećanje dječijeg dodatka, a zatim ozbiljno i sistemski pristupiti uspostavljanju modela roditeljskih dodataka i jednokratnih pomoći za porodice sa više djece”, istakao je Šćekić.
Kako je kazao, djeca ne mogu da čekaju, a roditelji ne mogu više da nose teret sve većih troškova dok državna podrška ostaje nedovoljna da odgovori i na najosnovnije potrebe.
“Trideset eura mjesečno nije dovoljno ni za osnovnu užinu djeteta tokom školskog mjeseca, a kamoli za sve ono što odrastanje i školovanje podrazumijevaju. Dok cijene hrane, odjeće, školskog pribora i prevoza opterećuju kućne budžete, roditelji su prepušteni borbi da obezbijede minimum dostojanstvenog života za svoju djecu”, smatra Šćekić.
Prema njegovim riječima, posebno je neprihvatljivo da se visina dječjeg dodatka vec pet godina ne mijenja, dok realni troškovi života trostruko su porasli.
“Socijalna politika ne smije biti samo stavka u budžetu, već konkretna pomoć porodicama onda kada im je najpotrebnija”, kzao je on.
Kako dodaje, Pokret narodnog povjerenja smatra da je krajnje vrijeme da se odnos države prema djeci i roditeljima promijeni.
“Ako govorimo o budućnosti Crne Gore, onda ta budućnost mora početi od konkretnog ulaganja u djecu, njihovo zdravlje, obrazovanje i dostojanstvo”, kazao je Šćekić.
Poseban problem, ističe on, predstavlja činjenica da djeca gube pravo na dječji dodatak kada napune 18 godina, čak i kada se i dalje redovno školuju u srednjoj školi. Punoljetstvo samo po sebi ne znači da su prestali troškovi školovanja, niti da su roditelji prestali da izdržavaju svoju djecu.
“Učenici završnih razreda imaju troškove prevoza, užine, školskog materijala, pripreme za maturske ispite, matura i drugih školskih aktivnosti. Za mnoge porodice dodatno opterećenje predstavljaju i troškovi maturske ekskurzije. Upravo u periodu kada se mladi pripremaju za nastavak obrazovanja ili izlazak na tržište rada, sistem im uskraćuje podršku zato što su prešli određenu starosnu granicu”, naglašava Šćekić.
To, smatra on, nije pristup koji olakšava obrazovanje. To je administrativna granica koja ne prati stvarni život porodica.
“Zato Pokret narodnog povjerenja poziva Vladu Crne Gore da bez odlaganja pripremi izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i omogući povećanje dječjeg dodatka sa 30 na 80 eura mjesečno za svu djecu i produženje prava na dječji dodatak do završetka srednjeg obrazovanja za učenike koji se redovno školuju, bez automatskog gubitka prava samo zbog navršenih 18 godina”, kzao je predsjednik PNP-a.
Od Vlade očekuje da izađe sa jasnim predlogom, rokovima i finansijskim okvirom za sprovođenje ovih mjera.
“Svjesni smo da svaka budžetska mjera zahtijeva planiranje i obezbjeđivanje sredstava. Trošak odrastanja ne može biti isključivo privatna briga roditelja, posebno u vremenu kada osnovne životne potrebe postaju sve veće finansijsko opterećenje”, rekao je on.
On je posebno istakao da potrebe učenika ne nestaju onog dana kada postane punoljetan.
Preporučeno
“Dječji dodatak ne smije biti simbolična pomoć koja postoji samo na papiru. On mora imati stvarnu vrijednost u životu svakog djeteta i mlade osobe dok ne završi srednju školu. Zato je sadašnje povećanje od 50 eura samo usklađivanje sa realnim troškovima života, čije je cijene inflacija značajno povećala u posljednjih pet godina”, zaključio je Šćekić.
