Usmjereni su na pripremu i obuku subjekata turističke privrede u okviru posebnog programa na kojem rade zajedno sa Svjetskom turističkom organizacijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Planira se i izrada nacionalne strategije u turizmu za period od pet godina. Očekivanja su da ćemo za narednu sezonu imati turiste sa tradicionalnih emitivnih tržišta Rusije, Srbije, BiH, Albanije, a već su ugovoreni i neki avio letovi.

Program

Kako je Podjedi kazala državna sekretarka za turizam u ovom ministarstvu Ivana Đurović, poseban program i obuka uključuje veliki broj hotelijera, ali i vlasnika privatnog smještaja i ugostitelja, a obuhvata plan oporavka turizma, razvoj zdravstveno-sigurnosnih protokola kao i plan promocije Crne Gore kao zemlje sa solidnim nivoom sigurnosti. 

– Plan promocije obuhvatiće djelimično aktivnosti Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija učešćem na sajmovima i kreiranjem intenzivnije i sadržajnije digitalne marketing strategije kao i aktivnosti turističke privrede. Preduzimamo brojne aktivnosti kako bismo unaprijedili i intenzivirali poslovnu saradnju sa Poljskom, Češkom, Slovačkom, Rusijom, ali i zemljama u regionu – kazala je Đurović dodajući da paralelno pružaju podršku ostalim ministarstvima čije aktivnosti značajno utiču na turizam, kroz unapređenje administrativnih procedura u saradnji sa lokalnim samoupravama, turističkim organizacijama itd.

– Očekujemo da će i ova godina biti puna izazova, ali da ćemo odgovoriti sa kvalitetnom turističkom ponudom u skladu sa okolnostima. Sa prvim konkretnim potezima javnost je već imala priliku da se upozna. Sektor turizma je najviše pogođena grana privrede u pandemiji koja nas je zadesila, te su logičan slijed djelovanja mjere koje je Vlada donijela u proteklom periodu – kazala je Đurović. Podsjeća da set mjera pomoći građanima i privredi sadrži dio koji se odnosi na podršku turizmu i ugostiteljskim objektima kroz nekoliko oblika: umanjenje naknade za morsko dobro za 50 odsto u 2021. godini, zatim subvencije za turoperatore, a predstavljena je i nova mjera u vidu turističkih vaučera.

– Ova mjera ima za cilj podršku turističkog prometa registrovanog privatnog smještaja kao i podršku prosvjetnim i zdravstvenim radnicima – kazala je Đurović.

Sagovornica Pobjede ističe da su svjesni da je turizam osnov ekonomije mnogih zemalja, a u Crnoj Gori čini najmanje četvrtinu ekonomske aktivnosti što u ovom vremenu predstavlja još veći izazov za prevazilaženje krize.

– Razvoj turističkog proizvoda i konkurentnosti turističke privrede je nešto na čemu se radi u kontinuitetu, a Ministarstvo ekonomskog razvoja planira izradu nacionalne strategije u turizmu za period od pet godina – kazala je Đurović.

Govoreći o zdravstvenoj situaciji i kako vakcinacija utiče na turizam kazala je da su svjesni činjenice da je negativni uticaj korona virusa na turističku sezonu ogroman.

– U svijetu i kod nas ključna će biti saradnja i podrška turističke privrede zdravstvenom sistemu. Moramo voditi računa da mjere, ali i preporuke Ministarstva zdravlja i Svjetske zdravstvene organizacije budu ispoštovane u najvećoj mogućoj mjeri. Takođe je važno da promotivne aktivnosti budu pravilno usmjerene, odnosno da se prenese poruka o Crnoj Gori kao zemlji sa razumnim nivoom sigurnosti. Po riječima stručnjaka, učinci imunizacije stanovništva novom vakcinom će biti vidljivi tek iduće godine, tako da zaista moramo djelovati proaktivno – naglašava Đurović.

Kada govori o sezoni 2021. godine, očekivanja su da ćemo imati turiste sa tradicionalnih emitivnih tržišta Rusije, Srbije, BiH, Albanije.

– Imajući u vidu da je Crna Gora prepoznata kao avio-destinacija, ponovno uspostavljanje letova i intenzivniji avio saobraćaj, uz neke nove destinacije, pored zdravstveno – sigurnosnih uslova, uticaće na ekonomske aktivnosti u turizmu. Pregovori sa low cost kompanijama su u toku, ali su neke od njih kao i druge avio-kompanije, njih petnaestak, već potvrdile letove za Crnu Goru – nagovijestila je Đurović.

Svjetska turistička organizacija, dodaje ona, u svojim prognozama predviđa djelimični oporavak turizma već tokom ove godine.

– Kojim intenzitetom će teći taj proces zavisiće od aktivnosti koje budu usmjerene na suzbijanje pandemije. Oporavkom ekonomije i životnog standarda ljudi bilježićemo i porast turističkih putovanja – kaže Đurović.

Po njenom mišljenju, masovna vakcinacija koja je započeta u zemljama Evropske unije i van nje sigurno će ubrzati oporavak turizma na globalnom nivou.

– Buduće mjere zavisiće od efekata vakcinacije koji budu postignuti u narednim mjesecima, a koji bi prije svega trebali da se reflektuju kroz smanjenje broja zaraženih korona virusom. Moramo imati u vidu i politike pojedinih zemalja kada je riječ o putovanjima van okvira svojih granica. Proces vakcinacije je spor i dosta kompleksan, pogotovo zbog svih teškoća sa kojima se zemlje susrijeću da nabave vakcine. Mi ćemo uraditi sve što možemo da sezonu dočekamo spremno – kazala je Đurović.

Zimska sezona

Zadovoljni su, kaže, rezultatima zimske turističke sezone.

– S obzirom na trenutnu situaciju zbog pandemije korona virusa, mjere i restrikcije, možemo biti zadovoljni dosadašnjim rezultatima u zimskoj turističkoj sezoni. Tokom januara smo zabilježili dobru posjećenost ski-centara, mahom domaćih gostiju, ali i gostiju iz okruženja, naročito tokom vikenda. Povoljne vremenske prilike idu u korist ugostiteljima na sjeveru Crne Gore, a takođe pristupačne cijene i ponuda u hotelima doprinijeli su dobrom rezultatu i posjećenosti – kazala je Đurović.

Istakla je i da je sezona u našim ski-centrima i pored svih nedaća morala biti bolje organizovana u dijelu održavanja putne infrastrukture, parkinga, povezanosti centra grada sa skijalištima, snabdijevanja električnom energijom itd.

– Usljed pandemije korona virusa odlazak na skijališta u zemljama regiona domaćim gostima je bio otežan i sada je pravi momenat da kvalitetnijom ponudom privučemo domaće, ali i strane goste i motivišemo ih da i ubuduće svoj odmor tokom zimske sezone provode u našoj zemlji – zaključuje Đurović.

Problemi

Kada govori o problemima u turizmu, navodi da je to prije svega nedostatak jasne strategije i vizije na najvišem nivou tokom protekle decenije, slabosti međuresorne koordinacije i komunikacije, nedostatak kvalitetnije saobraćajne i komunalne infrastrukture koja nije mogla pratiti procese ubrzane, neplanske gradnje, brojni problemi u hotelskoj industriji (neki od njih su u fazi rekonstrukcije, imaju neriješena imovinsko-pravna pitanja ili su dio neuspjelih privatizacija), nepostojanje strategije za uklanjanje i recikliranje otpada i svakako ogromni kadrovski problem