PRODAVCI: NESTAŠICA DRVA REALAN SCENARIO ZA NEKOLIKO MJESECI

Prodavci, kojih najviše ima na Zabjelu pored Volija, su odgovarajući na naša pitanja konstatovali da je rast cijena goriva i hrane samo jedan od razloga za poskupljenje drva za ogrijev. Jedan od njih, Petar Bulatović ističe da se razlog krije i u pronalasku radnika.

„Problem je u radnoj snazi. Ne možeš da nađeš radnike. Ako ih nađeš ne žele da rade ispod 50 eura za dan. To je razlog. Danas ti tri radnika dnevno uzmu 150 eura i pojedu 50. Dvesta eura potrošiš za dan. To je ogroman novac“, kazao je Bulatović.

Kao još jedan razlog navode i nekontrolisanu sječu šuma. Svi mediji u Crnoj Gori su godinama izvještavali i pisali o nekontrolisanoj eksploataciji, ukazivali na problem koji se evidentno nikada nije riješio. Krivac za loše stanje šuma je u najvećoj mjeri izostanak nadzora od strane Uprave za šume nad radom koncesionara. Sagovornici razlog za nekontrolisanu eksploataciju vide u tome što su sve prethodne vlasti ostale nijeme, slijepe i gluve kad god bi se ona pomenula, a sve kako bi „zakačili deset eura više da imaju u džepu“.

Albanski scenario se nikome ne bi dopao. Da bi spasili šume, albanske vlasti su 2016. zabranile njihovu sječu i izvoz neprerađenog drveta na 10 godina. Vlasti su se, kako je pisao BIRN, odlučile na taj potez nakon što su šume u Albaniji teško stradale u posljednjih 25 godina uglavnom zbog nelegalne sječe.

Sagovornici su saglasni  da je prošle godine, iako ne bez problema, bilo lakše doći do drva.

Kažu da je potražnja ogromna već sada jer se skok cijena očekuje veoma brzo. Metar cijepanih drva prodaju za 65 do 70 eura dok su ćokovi nešto jeftiniji (55-60 eura).

„Ako je neko redovna mušterija spustimo cijenu za par eura, mada je ona kod svakog gotovo ista. To tržište reguliše“, navodi Bulatović.

Nijesu optimisti i poručuju da je nestašica drva realan scenario koji se brzo može desiti- već za nekoliko mjeseci.

GRAĐANI: VLADA DA PREDUZME MJERE I OGRANIČI CIJENU DRVA

Prodavci nijesu zadovoljni a isto bi se moglo reći i za građane. Programom Evropa sad minimalna zarada porasla je sa 251 na 450eura. Ipak, penzioneri već godinama primaju nedopustivo niske penzije i jedva sklapaju kraj s krajem. Skok cijena drva za grijanje im samo dodatno otažava situaciju.

Penzioner Boško Marković smatra da bi Vlada morala više da brine o svojim građanima, naročito penzionerima, i da bi morala nešto da preduzme kako bi se cijena drva ograničila. Ističe da je kupovao minimum 10 metara prethodnih godina ali da će ove godine kupovati manje.

Iako im ne odgovara sagovornici razumiju razloge zbog kojih je došlo do rasta cijena.

“Znam dosta ljudi koji prodaju drva, ogroman problem im je gorivo, radna snaga… Poskupljenje je moralo da se desi”, navodi jedan od sagovornika.

Trenutna situacija ne obećava, na jesen očekujemo siguran porast cijena drva za ogrijev. Nevladine organizacije, aktivisti i građani traže od Vlade da hitno reaguje. Ostaje potpuno legitimno pitanje: da li će u bliskoj budućnosti biti isplativo grijati se na drva?

 “Da znam da će cijena struje ostati ista nikada ne bih koristio drva ili pelet. Ipak, smatram da će i ona porasti… Kako god da pogledaš drvo je drvo”, zaključuje naš sagovornik.

Zemlje regiona preduzele konkretne mjere, čeka se Crna Gora

Prodavci predviđaju nestašicu drva na crnogorskom tržištu, a da stvar bude gora iz susjedne Bosne i Hercegovine u naredna tri mjeseca se neće moći ni uvoziti oblovine, ogrijevno drvo i pelet. Tamošnje vlasti su zabranile izvoz oblovine, ogrijevnog drveta i peleta na period od tri mjeseca kako bi spriječili da se u zimskoj sezoni ugrozi grijanje građana BiH  tim energentima. Zabrana izvoza predviđena je do kraja septembra, a Savjet ministara može produžavati te zaštitne mjere.

„Cilj ove odluke je osiguranje nužnih količina za prerađivačku industriju, otklanjanje prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH i sprečavanje kritične nestašice ovih proizvoda za stanovništvo i privredu prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata”, navodi se u saopštenju. (n1info)

Uočivši problem nestašice drvne biomase (s obzirom na to da je prodaja drveta za ogrijev  u državi počela od marta mjeseca) Srbija je 26. maja zabranila izvoz pojedinih proizvoda od drveta i ogrijevnog drveta na period od 60 dana. (danas.rs)

A kako smo ranije pisali poremećaji u svjetskoj trgovini odražavaju se i na Crnu Goru. Zbog rasta cijene gasa, nafte i gasa, povećala se potražnja peleta i ogrijevnog drveta. Zato su iz Pokreta za promjene apelovali da se hitno zamrznu cijene ogrijevnog drveta i peleta i privremeno zabraniti izvoz, baš kao što je to uradila BiH.

Tada su iz PzP-a ukazali da su italijanski kupci već zainteresovani za otkup svih količina peleta koji se proizvodi u Crnoj Gori, što je cijenu peleta sa 150eura po toni od prošle godine sada povećalo na 350 eura u 2022. godini.

Juče je SDP najavio da će tokom naredne nedjelje inicirati predloge kojima će se zaustaviti dalji rast cijena peleta.

Ranije je Skupština, na predlog SDP-a smanjila stopu PDV-a na pelet sa 21 odsto na sedam odsto.

„Razloga za povećanje do ovog nivoa ima, ali svakako da je ključni ogromni izvoz iz Crne Gore, jer su skoro sve zemlje u okruženju zabranile izvoz peleta zbog zaštite domaćih potrošača. Crna Gora je s druge strane, smanjila akcize na gorivo za 50 odsto, stopu PDV za 66 odsto, dok je cijena struje – glavnog energenta ostala na istom nivou. Pa ako i ima razloga za povećanje cijene, ona ne može biti 150 odsto veće nego prošle godine”, naveo je tom prilikom šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić.

Potrošnja

Prema podacima Zavoda za statistiku o „POTROŠNJI DRVNIH GORIVA U 2011. GODINI U CRNOJ GORI“ iz februara 2013. godine, ukupna potrošnja pojedinih tipova drvnih goriva za energetske potrebe u Crnoj Gori u 2011. godini iznosila je:

-Ogrijevnog drveta 732 911 m3

-Krupnog drvnog ostatka iz industrije (okorci sa pilana) 79 498 m3

-Sitnog drvnog ostatka iz industrije (piljevina) 6 695 m3

-Ostatka iz šumarstva, voćarstva 251 m3

-Drvnih briketa 106 tona

-Drvnih peleta 692 tone

-Otpadnog drveta iz građevinarstva 5 254 m3

-Drvenog uglja (ćumura) 1 039 tona

Sudeći po tražnji za ogrijevnim drvetom samo u ovom mjesecu reklo bi se da se ovakav trend nastavlja i u 2022. godini.

“Ogrijevno drvo predstavlja najzastupljenije drvno biogorivo u potrošnji drvne biomase u Crnoj Gori. Ukupna potrošnja ogrijevnog drveta u 2011. godini iznosila je 732 911 m3 od čega je 96% utrošeno u domaćinstvima, a sve ostale kategorije potrošača dijele preostalih 4%… Istraživanje je pokazalo da od ukupne količine ogrijevnog drveta domaćinstva obezbjeđuju kupovinom od trgovaca 481 236 m3 ili 68%, zatim iz vlastite šume oko 14% i oko 12% iz državnih šuma“, navodi se u publikaciji.

Aleksandar Bulatović