Prema podacima iz registra, svega 77 jahti, odnosno oko 13,7 odsto ukupnog broja, pripada vlasnicima iz Crne Gore. To znači da se čak 487 plovila, ili 86,3 odsto, vodi na vlasnike iz drugih država.
Najbrojniji su vlasnici iz Srbije. Na fizička i pravna lica iz te zemlje registrovane su 192 jahte, što predstavlja oko 34 odsto svih plovila upisanih u crnogorski registar.
Na drugom mjestu su vlasnici iz Rusije sa 108 jahti, odnosno nešto više od 19 odsto ukupnog broja.
Samo vlasnici iz Srbije i Rusije zajedno imaju 300 jahti, odnosno više od 53 odsto kompletnog registra.
Crnogorski vlasnici su na trećem mjestu sa 77 plovila, dok slijede vlasnici iz Sjedinjenih Američkih Država sa 25 jahti, Ukrajine sa 20 i Bosne i Hercegovine sa 19 plovila.
U registru je upisano i deset jahti čiji su vlasnici iz Izraela, po devet iz Švajcarske, Njemačke, Velike Britanije i Estonije, dok je sedam plovila povezano sa vlasnicima sa Britanskih Djevičanskih Ostrva i sedam sa Kosova.
Među vlasnicima jahti upisanih u crnogorski registar nalaze se i državljani i kompanije iz Turske, Francuske, Australije, Kazahstana, Italije, Holandije, Kanade, Norveške, Hrvatske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i niza drugih država.
Podaci pokazuju izrazito međunarodnu strukturu crnogorskog registra jahti, u kojem domaći vlasnici čine manje od jedne sedmine ukupnog broja.
Posljednje plovilo na spisku, pod rednim brojem 564, jeste jahta „Slavia“, upisana pod oznakom MNE 1283, čiji je vlasnik iz Rusije.
Preporučeno
Veliko učešće stranih vlasnika potvrđuje značaj Crne Gore kao destinacije za nautički turizam i registraciju plovila, posebno za vlasnike iz regiona i država istočne Evrope.













