Za razliku od njih, Crna Gora još nema vidljivu, koordinisanu strategiju kojom bi odgovorila na ovu priliku. Umjesto sistemskog pristupa i brzih, ciljnih mjera, izostaje konkretna saradnja sa onima koji realno mogu dovesti veći broj turista, dok se potencijal evropskog tržišta, koje ove godine traži stabilne i bliže destinacije, nedovoljno koristi.

Promjene na tržištu

Ivančević za Pobjedu naglašava da Crna Gora ne reaguje dovoljno brzo na promjene na evropskom turističkom tržištu izazvane ratom na Bliskom istoku, te da za razliku od susjednih zemalja nije preduzela konkretne korake kako bi privukla veći broj turista koji ove godine biraju sigurnije destinacije.

On je istakao da je turizam „najosjetljivija roba“, koja direktno zavisi od bezbjednosne i sigurnosne situacije u regiji i destinaciji u kojoj gosti treba da borave.

“Jedan od najvećih zagađivača turističkog proizvoda je loša bezbjednosna i sigurnosna situacija u regiji, odnosno u destinaciji u kojoj gosti treba da borave”, rekao je Ivančević.

Govoreći o nedavnom učešću na sajmu turizma u Berlinu, koji je opisao kao najveću turističku berzu Evrope, Ivančević je naveo da je glavna tema bila upravo rat na Bliskom istoku i njegov uticaj na turistička kretanja u Evropi, posebno na prostoru Zapadnog Balkana.

Prema njegovim riječima, već sada je jasno da značajan broj gostiju iz Njemačke, drugih zemalja Zapadne Evrope, Skandinavije i Velike Britanije, koji su ranije gravitirali ka područjima koja su danas nestabilna i zahvaćena ratom, sada traži alternativne destinacije.

“Smatra se da se pojačanim akcijama na tim tržištima može doći do većeg broja gostiju na području Evrope, pogotovo u dijelu Mediterana koji gravitira ka Jadranskom moru, gdje je najveći stepen sigurnosti i stabilnosti kada je bezbjednost u pitanju”, rekao je on.

Ivančević smatra da su susjedne zemlje, prije svega Albanija i Hrvatska, mnogo brže prepoznale novu situaciju i već krenule u operativne aktivnosti.

“Naši susjedi sa jedne i sa druge strane vrlo brzo su se organizovali i shvatili da postoji veliki broj gostiju iz Evrope koji su gravitirali ka tim područjima koja su sada nestabilna. Oni su mišljenja, što je najrealnije, da se hitno naprave akcije zajedno sa partnerima koji već postoje, a to su turoperatori koji imaju programe prema tim zemljama i avio-prevoznici koji imaju avio-sjedišta”, naveo je Ivančević.

Dragan Purko Ivančević (Foto: Dragan Mijatović)

Prema njegovoj ocjeni, država mora da reaguje ciljano i da uz posebne mjere podrške pokuša da osvoji dio tog tržišta koje se sada „presipa“ zbog promjene turističkih tokova.

“Država treba da se posebnom akcijom i posebnom potporom potrudi da zahvati veći dio kolača sa tog tržišta, koje se sada u tom presipanju i premještanju gostiju može preliti ka ovim destinacijama. To se ne može postići tako što će ministarka turizma Crne Gore da se sastane sa bilo kim, razgovara i pije kafu, nego sa onima koji su zainteresovani, kao i mi, da im se programi povećavaju i da im se avio-sjedišta povećavaju. A to su turoperatori i avio-prevoznici”, poručio je on.

Naglasio je da bi neko iz države morao hitno da kontaktira sa tim partnerima preko njihovih postojećih veza sa Crnom Gorom i da sa njima dogovori brze i konkretne akcije.

“Sa njima bi trebalo neko iz ove države hitno da kontaktira preko njihovih partnera u Crnoj Gori i da sa njima dogovori brze akcije kako bi i Crna Gora zahvatila jedan dio tog tržišta, sa pravom, jer će se ove godine, kako smo tamo saznali i kako se analiziralo u Berlinu, evropski turisti ipak opredjeljivati da idu na kraće destinacije po Evropi koje su sada prepoznate kao sigurne”, rekao je Ivančević.

Na pitanje da li Ministarstvo turizma može nešto da uradi ili možda do sada nije uradilo ništa, Ivančević je bio izričit.

“Mislim da Ministarstvo turizma nije ništa napravilo. A može”, kazao je on.

Dodao je da resor turizma nije uradio ono što bi se očekivalo od ministarstva u državi koja turizam predstavlja kao prioritetnu granu razvoja.

“Ministarstvo turizma nije napravilo ništa što bi se očekivalo od jednog ministarstva države kojoj je turizam prioritetna grana privrednog razvoja – da animira jedino one preko kojih je moguće uvećati promet sa tih destinacija. To su turoperatori koji već imaju programe prema Crnoj Gori i avio-prevoznici koji imaju uspostavljene letove i avio-sjedišta. Sa njima je najlakše napraviti, uz pomoć države, uz angažovanje dodatnih sredstava, veći broj sjedišta, a turoperatori onda mogu da povećaju broj dolazaka u Crnu Goru”, pojasnio je Ivančević.

Susjedi već angažovali partnere

On tvrdi da su ministri turizma iz susjednih država u Berlinu djelovali mnogo operativnije i konkretnije.

“Naše konkurentske zemlje, naši susjedi, već su veoma ozbiljno sagledali situaciju i kao ljudi koji se bave ozbiljnim upravljanjem turističkim prometom angažovali su sve partnere – turoperatore i avio-prevoznike – da se napravi zajednička akcija kako bi se povećao promet sa tih destinacija u ovoj godini, kada gosti odustaju od odlazaka u zemlje koje su zahvaćene ratom i koje su nesigurne i nestabilne”, rekao je on.

Komentarišući potencijal kineskog i američkog tržišta, Ivančević je kazao da se o tome u domaćoj javnosti stvara nerealna slika.

“To je zavaravanje, to je pokušaj da se opravdaju nečije šetnje i posjete trećim zemljama. Taj promet koji imamo iz tih destinacija je statistička greška”, smatra on.

Prema njegovim riječima, jedina realna šansa za Crnu Goru jeste snažniji nastup na evropskim tržištima, i to zajedno sa partnerima koji su već prisutni i aktivni.

“Jedina šansa, jedina akcija koja bi trebalo da se radi u svakoj ozbiljnoj zemlji, a to naša konkurencija već radi, jeste nastup na evropskim tržištima zajedno sa partnerima – turoperatorima i avio-prevoznicima. Njima treba pomoći da uvedu dodatna avio-sjedišta i da pojačaju svoje programe, i tako zahvatiti veći promet sa tih tržišta. To je jedini put da bi se nešto moglo napraviti za zapadnoevropsko tržište i to su već identifikovani partneri Crne Gore”, naveo je Ivančević.

Na pitanje da li hotelijeri sami mogu početi da rade na privlačenju gostiju iz Evrope, Ivančević smatra da pojedinačni napori nijesu dovoljni.

“Hotelijeri to ne mogu da rade pojedinačno. To je akcija koju može da vodi država, ako je ima i ako je zainteresovana”, rekao je on.

Posebno je kritikovao, kako je naveo, pogrešno usmjeravanje pažnje na tržišta iz kojih Crna Gora nema ozbiljan turistički promet.

“Ako je naša država više zainteresovana da pravi koktele po zemljama Trećeg svijeta, iz kojih imamo toliko prometa da se više izgubi gostiju po aerodromima nego što ih dođe kod nas, umjesto da radi ono što rade drugi i što je jedino realno – da pravi akcije na tržištima odakle je moguće ostvariti promet ove godine – onda propuštamo šansu”, kazao je Ivančević.

Govoreći o ovogodišnjim avio-linijama, ocijenio je da postoji razlog za zadovoljstvo kada je riječ o povećanju broja low-cost kompanija prema

Crnoj Gori, ali je naglasio da to nije dovoljno za ozbiljan turistički rezultat.

“Povećanje broja low-costera prema Crnoj Gori svakako je za pohvalu i treba javno pohvaliti preduzeće Aerodromi Crne Gore, koje je napravilo dodatne napore i dodatne akcije u animaciji low-cost kompanija”, rekao je on.

Ipak, dodaje da se organizovani turizam ne može u značajnoj mjeri oslanjati na takve letove.

“Vrlo mali procenat turista, pogotovo kada je organizovani turizam u pitanju, naslonjen je na low-costere. Za turizam su važni turoperatori koji imaju čartere prema Crnoj Gori i njima treba posebna pomoć”, zaključio je Ivančević.