Video
Izmjenama Zakona o radu, koje su stupile na snagu 1. januara ove godine, smanjena je starosna granica za odlazak u penziju sa 67 na 66 godina za muškarce, odnosno na 64 godine za žene, dok je dodatni uslov penzionisanja 15 godina staža. Ukoliko je zaposleni radio na mjestu sa beneficiranim radnim stažom, granica za penzionisanje je niža.
– Na osnovu službene evidencije Fonda PIO propisane zakonom, koja zavisi i od ažurnosti poslodavaca, nije moguće dati informaciju o broju osiguranika koji su stekli pravo na penziju po ovom osnovu. Pored uslova o godinama života, penzija se može ostvariti i po drugim osnovama. Uslov za ostvarivanje prava na penziju je i ostvaren određeni broj godina staža osiguranja. Na kraju, kako je penzija lično pravo, ostvaruje se isključivo na lični zahtjev osiguranika, te ostvarenje uslova na penziju ne znači da će to pravo biti i iskorišćeno – istakli su iz Fonda.
Na pitanje na koji način su onda isplanirali svoj ovogodišnji budžet, koji iznosi 462 miliona eura, iz Fonda su odgovorili da se on projektuje na osnovu prosječnog broja novih penzionera u prethodnoj godini, bez obzira na osnov sticanja tog prava i prosječnog iznosa penzije.
Diskriminacija
Smanjenje starosne granice za odlazak u penziju predložio je DF krajem maja prošle godine, kako bi zakonom prisilili specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića da bude smijenjen prije isteka mandata.
Primjena te norme počela je 12. juna, da bi poslije pritiska javnosti Skupština izglasala nove izmjene zakona kojim se stupanje na snagu ovog rješenja odlaže za 1. januar ove godine.
Od tada nijednom zvanično nije saopšteno koliko će zaposlenih ova norma ukloniti sa tržišta rada, ali ni kakav je njen fiskalni efekat po budžet ionako neodrživog Fonda PIO. Jedini podatak koji je javnost mogla čuti je da će samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije 1.100 radnika morati u penziju.
– Pokušali smo da, za vrijeme dok se ovaj zakon nalazio u skupštinskoj proceduri, saznamo od nadležnih državnih organa koliko je zaposlenih koji će od 1. januara ove godine morati da, po sili zakona, odu u penziju i koliki je iznos sredstava predviđen u budžetu za ovu namjenu. Odgovore na ta pitanja nijesmo dobili. Mišljenja sam da do tih odgovora niko ne može doći, jer ova vlast ne samo da ih nije imala u trenutku donošenja ovog zakona, već ih nema ni danas – kazala je Pobjedi poslanica DPS i bivša ministarka javne uprave Suzana Pribilović.
Ona smatra da izmjene Zakona o radu koje su stupile na snagu ove godine proizvode iste negativne posljedice kao i one koje su važile u junu 2021. o čemu ćemo, kako vjeruje, svjedočiti u danima pred nama.
– Ovakvim postupanjem vlast je učinila veliku nepravdu i diskriminisala veliki broj zaposlenih jer ih je onemogućila da, eventualno, godinu ostvaruju pravo na uvećanu zaradu. Diskriminisali su ih i na način što su ih onemogućili da ostvare prava koja im pripadaju po Zakonu o PIO. U konačnom, doveli su u opasnost javne finansije, a naročito, već preopterećeni budžet Fonda PIO. Ovo nije jedini zakon koji je sadašnja Vlada predložila, a parlamentarna većina donijela, bez konsultovanja javnosti, bez detaljne analize i procjene uticaja ne samo na budžet, već i na privredu i društvo uopšte. Ovaj, kao i većina ostalih novodonijetih zakona, su sistemski neodrživa rješenja – ocijenila je Pribilović, podsjetivši da su odbijeni amandmani DPS-a kojima su regulisana pitanja i zahtjevi zaposlenih inicirani preko Unije slobodnih sindikata.
– Nova parlamentarna većina nije prihvatila naše amandamane, jer su dolazili od opozicije, zanemarujući činjenicu da su se njima stvarali zakonski uslovi za rješavanje značajnog broja opravdanih, urgentnih i krucijalnih problema velikog broja zaposlenih – navela je Pribilović.
Sistemski rizik
To što nije poznat okviran broj radnika koji će otići sa tržišta rada, kao ni trošak koji će to proizvesti po Fond PIO za ekonomsku analitičarku Milu Kasalicu nije glavni problem.
Kasalica ukazuje da, kada se analizira kretanje broja korisnika različitih prava iz penzijsko-invalidskog regulatornog okvira, nema osnova za značajnije uznemiravanje sistemskih postavki.
– U najširem razmatranju, za nepunih deset godina broj korisnika se uvećao oko 3.000 i to pod uticajem dijela dopuna zakona, kao i demografskih kretanja populacije koja koristi ova prava. Stoga, promjene Zakona o radu neće izazvati mnogo turbulencija. Ili novčano iskazano – u 2020. godini iz budžeta je za Fond PIO izdvojeno 428 miliona eura, prethodne godine je trebalo usmjeriti 446 miliona, a za ovu godinu se planiralo 460 miliona eura – navodi Kasalica.
Sistemski rizik, kako dodaje, ostaje u drugoj ravni – konkretne promjene Zakona o radu su se odradile kako bi se diskreciono, zbog političkog nadgornjavanja sa nekvalitetnim radom pravosudnih organa, a bez promišljenog pristupa suštini sistemskih postavki, pokušalo doakati nekome ili nečemu.
– Takav pristup neunapređenju i nerazvoju sistema je suprotan tekovinama onoga što je morao da iznjedri 30. avgust. Rizici održivosti i odgovornog sistemskog upravljanja PIO segmentom tokova javnog novca su drugačiji. U ekonomskom smislu, Crna Gora kao zemlja u razvoju pregurala je krah destrukcije 90-ih sa značajnim finansijskim posljedicama u potencijalima prikupljanja sredstava za održivost penzijsko-invalidskog sistema. U razvojnom smislu, u posljednjih petnaest godina privreda je održavala rezistentnost, koja čuva stabilnost sistema. Međutim, PIO sistem se čuva kroz budžet zemlje, pošto su problem likvidnosti, netransparentnosti novčanih tokova privrede i visoka zahvatanja u porezima i doprinosima produkovali tinjajuće-neumanjen rizik nedovoljnog prikupljanja potrebnih sredstava – ocijenila je Kasalica.
Taj rizik nije jednostavno riješiti i takvo stanje će, upozorava Kasalica, ostati u narednoj deceniji, bez obzira kakve dopune zakona najavljuje ,,MFSS/MER ekipica“.
– Posebno u dijelu gdje se neznaveno pominju ,,uštede“ iz kojih će se finansirati povećanja penzija. Osnova za materijalno-značajne uštede na nivou sistema nema, osim ako se ne mijenja suština formule obračuna penzija, a imajući u vidu kretanje broja korisnika to je sistemski skoro-pa-neizvodivo. Sve u svemu, javno-finansijski nije jednostavno izvesti bilo kakve predloge uvećanja penzija, ali je važnije da se politički pritisci oko prijedloga iz nedavnih usvojenih zakona smanje, jer ukazuju na diskriminaciju a ne na odgovoran pristup PIO populaciji – zaključila je Kasalica.
Nastavljena loša praksa
Ekonomska analitičarka Mila Kasalica napominje da je tokom usvajanja budžeta za ovu godinu nastavljena višedecenijska praksa o tome šta znači kada ministar finansija ,,odobrava“ poslanicima većine po jedan milion za moje/tvoje projektčiće, a kako bi ih privolio da usvoje budžet i ,,Evropa-brže-bolje-neplan“.
Preporučeno
– Čim je stigao januar, kao zajednica smo već zasuti kontradiktornim porukama tako-ne-pripremljenih ,,reformi“. Mada je do nedavnih praznika sve bilo javno-bajkovito, čim je počela primjena zasuti smo pres-tviteranjem o ,,win-win“ situaciji za sve, dok se paralelno pojačava prijeteća retorika oko ,,kažnjavanja“. Bajke su obično u ružičastim, a ne tamnim tonovima, zar ne? Ako se na ovaj neumjereno-ishitreni i nedovoljno-promišljeni način pripremaju reforme u PIO-javnim tokovima novca, tada a priori građanski i strukovno treba istaći da Crnoj Gori ne trebaju poruke o kravama, Kuba-ljetovanjima niti o polovnim kolima, već svi jednako želimo da svoj rad, obrazovanje, i iskustvo primijenimo u državnim kompanijama, jednako kao i armija političkih/ministarskih uhljeba koja je nakon tri decenije sličnih praksi prethodne godine nastavila da radi uporedivu ,,invaziju“ u/oko nereformskog. Onda će u takvoj distopiji biti para za penzionere, pošto će biti veličačkih plata plaćenih u odsustvu bilo-kakvog poslovnog rezultata. No, ne na dugi rok i ne u korist razvoja crnogorske ekonomije – kazala je Kasalica.
