Video
U svijetlu nedavne odluke najvišeg suda EU koja omogućava Malti da nastavi da dodjeljuje državljanstva bogatim investitorima i implikacija koje ta odluka može imati na Crnu Goru, a upitan kako gleda na ulogu tzv. zlatnih viza u ekonomskom razvoju malih zemalja poput Crne Gore, Radović kaže da je uvjeren da to može donijeti benefite sjutra.
“To su ljudi koji imaju novac i kad bi stekli naše državljanstvo, vjerovatno ne bi samo ulagali u nekretnine, nego će se otvoriti mogućnost da ulažu i u druge oblasti”, kazao je Radović za portal Bankar.me.
Na pitanje koliko je prethodni program sticanja crnogorskog državljanstva putem ulaganja bio efikasan u privlačenju stranih investicija i što je konkretno značio za poslovanje njegove kompanije „Zetagradnja“, Radović je odgovorio da bi oni svakako ponovo učestvovali u tom projektu, jer je on „Zetagradnji“ donio određene benefite izgradnjom hotela na skijalištu Kolašin.
Komentarišući sadašnju situaciju, kada je stopiran projekat, Radović podsjeća da ,,imamo završene hotele u Kolašinu, ali nemamo infrastrukturu“.
“To je ogromna šteta za državu, koja umjesto da ubira razne vrste poreza, kao i doprinose na plate, sada ima situaciju da su hoteli završeni, ali zatvoreni – nema struje, nema vode, ni izvedene kanalizacije… Jednostavno, država je bila nespremna za izgradnju hotelskih kompleksa, konkretno u Kolašinu”, zaključio je Radović.
Ekspert za imigraciono pravo i oblast državljanstva, bivši koordinator procesa vizne i postvizne liberalizacije Crne Gore sa EU Bojan Bugarin kazao je nedavno da bi Crna Gora trebalo da razmotri mogućnost ponovnog pokretanja programa ekonomskog državljanstva, moguće uz odgovarajuće korekcije.
“Prethodnim programom, koji je lansiran 2019, bilo je predviđeno 2.000 aplikacija kojima može biti odobreno državljanstvo. Broj aplikacija koje su ispunile uslove bio je bio manji od 1.000, što znači da postoji prostor da se ponovljenim programom obuhvati novih više od 1.000 aplikacija”, kazao je Bugarin.
Izvršna direktorica „Amma Resort, Hotel InterContinental“ Vedrana Šašović kazala je nedavno da ovaj program postaje sve važniji alat za razvoj ekonomija manjih zemalja Crna Gora i Malta su odlični primjeri kako takvi programi mogu donijeti značajne koristi, jer ovakve inicijative ne samo da privlače strane investicije, već direktno utiču na jačanje turizma, unapređenje infrastrukture i stvaranje novih radnih mjesta, čime se doprinosi dugoročnom ekonomskom rastu zemlje.
Preporučeno
Generalni direktor „Porto Montenegra“ Dejvid Margason kazao je nedavno da su ovakvi programi omogućili razvoj manje atraktivnih područja unutar njihovih projekata i istakao da je program doveo visokoobrazovane i preduzetnički aktivne pojedince u Crnu Goru. Ovi investitori, kako on tvrdi, ne samo da razvijaju svoje projekte, već direktno doprinose crnogorskoj ekonomiji.
