Multidisciplinarno su razmatrana pitanja kojima se podstiče jezička raznolikost, učenje stranih jezika i upoznavanje kulturne baštine nastale na drugim jezicima, osobitno značajne za multikulturna društva kakvo je i crnogorsko. To su temeljne vrijednosti progresivnih evropskih društava, istakli su sa FCJK.
Koliko Crna Gora doprinosi lingvističkoj raznolikosti, koliko se približava svjetskim trendovima učenja stranih jezika te crnogorskog kao maternjeg, samo su neke od tema koje su bile dio rasprave domaćih i inostranih filologa.
Prof. dr Alen Kalajdžija podsjetio je da je ove godine dvije decenije od kada je Vijeće Evrope pokrenulo inicijativu da se ovaj dan obilježava u cilju očuvanja kulture.
“U kontekstu naših jugoslovenskih prilika vrlo je važno istaći da Evropski dan jezika ima zadatak da zapravo promoviše jezičku raznolikost, da se odupire svakoj vrsti jezičkog imperijalizma i kolonijalizma i da je to zapravo prilika kada će se govoriti o svim onim potrebnim elementima koji čine dostojanstvenim život svake pojedinačne jezičke zajednice”, rekao je Kalajdžija.
Prof. dr Ljudmila Vasiljeva istakla je da su 800 miliona Evropljana iz 47 država potaknuti da uče što više jezika u bilo kom uzrastu, institucuionalno ili van institucija.
“Budući da je jezička raznolikost alat za postizanje većeg međukulturnog razumijevanja i ključni element bogate kulturne baštine našeg kontinenta pozivam sve da uče jezike”, rekla je Vasiljeva i zapitala se može li Crna Gora doprinijeti jezičkoj raznolikosti, a takođe se približiti svjetskim trendovima učenja stranih jezika, ali i svoga maternjeg.
Jezik je izraz slobode, istakao je dr sc. Mječislav Đekonjski.
“Mi Poljaci znamo to iz istorije, jer nije bilo uvijek dozvoljeno da koristimo svoj maternji, poljski jezik. To se dešavalo godinama u vrijeme diktatura. Sada je ova situacija slična u Crnoj Gori, gdje ima pokušaja da se taj jezik na neki način ukloni ili da ga se prisvoji od strane drugih naroda. Smatram da nije dopustivo da se takve prakse dešavaju u Evropskoj uniji. Treba to da naglasimo na Evropski dan jezika”, rekao je Đekonjski.
Uz podsjećanje da je jezik fundamentalni aspekt svakog kulturnog identiteta, prof. Maria Skul Kastiljo tvrdi da ne bi trebalo polemisati o brojnosti jezičke zajednice da bi se njihov jezik računao kao validan.
“Ako se Crnogorci identifikuju kao Crnogorci, i žele da prenose i pronose svoje vrijednosti, svoju kulturu i istoriju, i umjetnost takođe, i njihov jezik mora biti prihvaćen kao takav”, rekla je Kastiljo.
Predavanje prof. dr Iva Goldsteina sa Sveučilišta u Zagrebu na temu: „Jugoslavija – idealan državni okvir, umjetna tvorevina ili tamnica naroda?“ biće održano u utorak, 28. septembra, u 11 sati na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Jedan od najuticajnijig istoričara s prostora bivše Jugoslavije će govoriti i na promociji knjige istoričara Bobana Batrićevića „'U kandžama jevrejske aždaje’ – antisemitska propaganda u Crnoj Gori u Drugome svjetskom ratu“ istog dana, na istom mjestu, u 17 sati. Riječ je o monografiji čiji je izdavač FCJK, u kojoj su prezentovani i analizirani antisemitski narativi u kolaboracionističkoj štampi, lecima, radio emisijama, govorima i popularnoj kulturi. Pored Goldsteina, na promociji će govoriti dr František Šistek i autor. Moderatorka promocije biće Irena Delja.
Preporučeno
Organizatori promocije su Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Prijestonica Cetinje.
Video