Video
Ujedno, podsjećaju da ovaj datum obilježava i 14 godina postojanja LGBT Forum Progresa, prve LGBTI organizacije u Crnoj Gori.
“Ovom prilikom želimo da istaknemo ključne prioritete, probleme, ali i uspjehe u našoj borbi za ljudska prava tokom 2024. godine. U proteklih 12 mjeseci, LGBT Forum Progres je, u saradnji sa stručnim saradnicima, pružio psihološku, psihijatrijsku i socijalnu podršku za preko 300 korisnika/ca. LGBTI osobe u Crnoj Gori nastavile su da se suočavaju sa visokim nivoom mržnje, nasilja i diskriminacije, koji se najčešće manifestuju kroz govor mržnje na društvenim mrežama i u javnom prostoru. Nažalost, takođe je zabilježen i zabrinjavajući porast nasilja nad ženama i vršnjačkog nasilja”, naveli su u saopštenju za medije.
Kao odgovor na ove izazove, tokom godine podnijeli su preko 140 prijava za govor mržnje na internetu i pružili pravnu podršku za desetine korisnika/ca.
“Pripremili smo i posebnu publikaciju – “Izvještaj slučajeva govora mržnje i verbalnog nasilja nad LGBTI zajednicom u Crnoj Gori”, koja će biti objavljena do kraja godine, a služiće kao važan resurs za podizanje svijesti i unaprjeđenje institucionalnog odgovora na ove izazove.Godinu iza nas obilježila su i pozitivna dešavanja, koja služe kao dalji podsticaj za još snažniju i predaniju borbu za dostojanstvo i ljudska prava LGBTI osoba i drugih marginalizovanih društvenih grupa u Crnoj Gori”, dodali su iz Foruma.
Organizovali su, kažu, tri obuke za predstavnike/ce centara za socijalni rad iz sve tri crnogorske regije, kao i edukacije za zdravstvene radnike/ce, predstavnike/ce Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) i lokalnih samouprava.
“Takođe, tokom 2024. godine realizovali smo niz aktivnosti usmjerenih na informisanje i edukaciju šire javnosti. Organizovali smo info-pultove širom zemlje, dijelili edukativne liflete i ključne informacije o borbi protiv nasilja, diskriminacije i govora mržnje. Dodatno, kreirali smo edukativne video sadržaje i postavili informativne postere kako bismo doprinijeli širenju svijesti o pravima LGBTI osoba i žena sa iskustvom nasilja i potrebi njihove zaštite”; naveli su iz Progresa.
Posebno su istakli posjetu ministra pravde Bojana Božovića, koja je, kažu, bila značajan korak ka produbljivanju dijaloga i saradnje između državnih institucija i civilnog sektora.
“Fokus ovog sastanka bio je na unaprjeđenju pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu prava LGBTI osoba u Crnoj Gori. Ova godina ostaće upamćena po proširenju naših aktivnosti na različite ciljne grupe, povećanju broja obučenih državnih službenika/ca, kao i po izdatim publikacijama i istraživanjima. Uprkos izazovima, naši psihosocijalni i pravni servis ostali su dostupni, pružajući kontinuiranu podršku onima kojima je neophodna i najpotrebnija”, naveli su iz Progresa.
LGBT Forum Progres, poručuju, ostaje posvećen borbi za jednakost i ljudska prava, nastavljajući da pruža pomoć i podršku marginalizovanim društvenim grupama i doprinosi razvoju tolerantnijeg i pravednijeg društva.
Vujičić: Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju potpuno obezvlašćeni
Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju obezvlašćeni, jer ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste i kao nosiocima suvereniteta mora im se vratiti vlast, a Ustavni sud hitno treba da zaštiti prava građana, a ne partijskih lidera.
To je poruka predstavnika Građanske akcije Božidara Vujičića, koji je, u izjavi za PR Centar, kazao da kao vlasnici Crne Gore, građani ne mogu da ostvare nijednu ustavnu i mogućnost iz Univerzalne dekladacije o ljudskim pravima, za ostvarivanje vlasti.
“Ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste, a predsjednici političkih partija biraju svoje privatne poslanike i to prije dana određenog za glasanje. Zato što predsjednici parija biraju svoje privatne poslanike rezultati izbora ne predstavljaju volju građana, nego volju predsjednika političkih partija. Jasno je da privatni poslanici glasaju za interese predsjednika partije, ne za interese građana”, uvjeren je Vujičić.
Građani Crne Gore, kako smatra, ne mogu da ostvare, ni drugu ustavnu mogućnost za ostvarivanje vlasti, direktno putem referenduma, zato što “predsjednici partija ne žele, preko svojih privatnih poslanika, da u Zakonu o referendumu odrede postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana”.
“Ustavni sud, pred kojim stojimo, koji finansiraju građani, ali koji je izabran od strane privatnih partijskih poslanika, ne želi da građanima zaštiti ustavno pravo za ostvarivanje vlasti. Ustavni sud ne želi da po službenoj dužnosti donese odluku da se Zakon o referendumu mora uskladiti sa Ustavom, na način da u sebi sadrži postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana, koji sada ne postoji u Zakonu o referendum”, kazao je Vujičić.
Za sudije Ustavnog suda, kako je kazao, raspodjela mandata po redu kandidata na izbornoj listi, ne predstavlja sistemsku dikriminaciju biračkog prava.
“Za sudije Ustavnog suda nije rodna diskriminacija činjenica da se na izbornim listama od četri kandidata nalazi jedna žena. Za sudije Ustavnog suda u Crnoj Gori, neposredno biračko pravo ne znači isto, kao što to znači za sudije svih ustavnih sudova na svijetu, pravo birača da direktno glasa za kandidata na izbornoj listi, već pravo birača da lično glasa. Jasno je da sudije Ustavnog suda, izabrane od privatnih partijskih poslanika, moraju da prikrivaju od domaće i međunarodne javnosti apsolutno preuzimanje vlasti nekoliko predsjednika političkih parija”, naglasio je Vujičić.
Rekao je da urednici javnih medija ne prepoznaju temu potkradanja vlasti od građana Crne Gore, kao najznačajniju društveno političku temu, odbijaju da informišu građane o najznačajnijem političkom pravu, koje ne mogu da ostvare.
“Zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprečavanje korupcije i državno tužilaštvo ne prepoznaju, odnosno ćute o sistemskoj dikriminaciji i korupciji biračkog prava, jer i njih biraju privatni poslanici. Skupština Crne Gore, sastavljena od privatnih partijskih poslanika, izvor je sistemske korupcije u Crnoj Gori. Nema ni v od vladavine prava, u državi koja je građanima ukrala vlast”, razočaran je Vujičić.
Pozvao je Ustavni sud da se hitno odredi, u predmetima koji su u postupku i odgovori, mogu li se priznati izbori koji nisu izraz volje građana nego izraz volje predsjednika partija, je li diskriminacija biračkog prava raspodjela mandata po redu na listi, je li rodna diskriminacija da od četri kandidata na listi bude jedna žena, da li Zakon o referendumu propisuje postupak sprovođenja referenduma na inicijativu građana.
“Poštovane sudije Ustavnog suda odredite se, smijete li od partijskih lidera da stanete u zaštitu prava građana, koji vas plaćaju da im štitite ustavno pravo na ostvarivanje vlasti, ili ne smijete. Mi ćemo vas vrlo brzo ponovo prozvati da se odlučite, sa ovog istog mjesta, nadamo se u mnogo većem broju”, poručio je Vujičić.
Pozvao je i predstavnike Evropske komisije i parlamenta u Strazburu, da ili uslove državu da hitno građanima vrati vlast, ili da prekinu pregovore sa Crnom Gorom, koja odbija da nosiocima suvereniteta vrati vlast, kao osnovni preuslov za vladavinu prava.
Pokret Naprijed: Međunarodni dan ljudskih prava podstiče nas na jačanje solidarnosti, tolerancije i međusobnog razumijevanja
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. decembra, Pokret Naprijed želi naglasiti neizmjernu važnost poštovanja, zaštite i promocije temeljnih prava svakog pojedinca u Crnoj Gori.
“Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba, koja se stiču rođenjem i koja su neotuđiva, nedjeljiva i svojstvena svim ljudima, bez obzira na boju kože, vjeru, jezik, pol, nacionalno i etničko porijeklo, državljanstvo, prebivalište ili bilo koje drugo lično svojstvo”, saopšteno je iz tog pokreta.
Kako su istakli, Crna Gora već godinama radi na poboljšanju zakonodavnog okvira za osiguranje i unapređenje ljudskih prava, što je rezultiralo velikim brojem zakona, strategija i drugih propisa koji regulišu ovu oblast. Međutim, i danas, u 21. vijeku, suočavamo se sa diskriminacijom, nasiljem i nepravdom koji otežavaju proces izgradnje društva u kojem će svako imati jednake šanse za rast i razvoj.
“Dijalog, obrazovanje i aktivizam su ključni preduslovi za stvaranje okruženja u kojem će svi biti tretirani ravnopravno i u kojem će najranjivije kategorije, kao što su žene, djeca, osobe sa invaliditetom, pripadnici manjinskih naroda i drugi, biti posebno zaštićeni”, kazali su u saopštenju.
Preporučeno
U tom smislu, taključuju iz Pokreta Naprijed, ovaj dan nas podstiče da učinimo sve da ojačamo solidarnost, toleranciju i međusobno razumijevanje, sa ciljem stvaranja zajednice u kojoj će svaki čovjek moći da ostvari svoj puni potencijal i u kojem će ljudska prava pripadati svima.
