Video
Čak i prije no što je Bajden stupio na dužnost, glavni fokus SAD bio je pružanje pomoći iračkim snagama, a ne ratovanje u njihovo ime. Bajden nije rekao da li planira da u međuvremenu smanji broj vojnika u Iraku gdje ih je sada oko 2.500.
Bajden je ranije odlučio da se SAD u potpunosti povuku iz Avganistana poslije skoro 20 godina od kada su SAD pokrenule rat kao odgovor na terorističke napade 11. septembra 2001. godine u SAD.
Ratovi u Avganistanu i Iraku uveliko su opteretili američku vojsku i spriječili je da posveti više pažnje jačanju Kine koju administracija Bajdena naziva „najvećim dugoročnim bezbjednosnim izazovom“.
Godinama su američke trupe imale pomoćne uloge u Iraku i susjednoj Siriji, odakle je potekla grupa Islamska država koja je prešla granicu 2014. godine i zauzela velike dijelove iračke teritorije, što je navelo SAD da tada vrate snage u Irak.
Govoreći novinarima tokom saastanka sa iračkim premijerom Mustafom al-Kadimijem, Bajden je rekao da je njegova administracija i dalje posvećena partnerstvu sa Irakom što je sve složenije jer u toj zemlji djeluju i iračke milicije koje podržava Iran. Te milicije žele da svi američki vojnici odmah odu iz Iraka i povremeno napadaju njihove baze.
Den Koldvel, viši savjetnik organizacije veterana, rekao je da „američko vojno prisustvo u Iraku nije neophodno za bezbjednost SAD i samo donosi rizik od gubitka života“.
Bajden je rekao da će američka vojska nastaviti da pomaže Iraku u borbi protiv grupe Islamska država (ISIS). U zajedničkoj američko-iračkoj izjavi kaže se da će bezbjednosni odnosi biti usredsređeni na obuku, savjetovanje i razmjenu obavještajnih podataka.
Preporučeno
Al-Kadimi je zahvalio Sjedinjenim Državama zbog podrške, a za AP je prošlog vikenda rekao da „nema potrebe za bilo kakvim stranim borbenim snagama na iračkom tlu“.
