Video
Ona je kazala da će ukoliko se to desi biti prinuđeni da ponovo razmišljaju o uvođenju restriktivnih mjera.
-Naš osnovni cilj i fokus je očuvanje zdravlja građana i građanki Crne Gore-, istakla je ona i apelovala na sve građane da ne organizuju masovna okupljanja, jer bi time direktno ugrozili svoje, zdravlje najbližih i cjelokupne nacije, jer je pidemiološka situacija u Crnoj Gori značajno bolja nego što je bila u prethodnom periodu.
Ono što je sada veoma važno, kako je naglasila, je da epidemiološka situacija i dalje ostane takva i da brojke budu još bolje nego što su trenutno.
-Da bi to tako ostalo, najvažnija su dva faktora, sa jedne strane, poštovanje epidemioloških mjera, a sa druge masovna vakcinacija-, navela je Borovinić Bojović, i uz to ukazala na važnost dobre kontrole poštovanja epidemioloških mjera za suzbijanje koronavirusa.
-Mi smo učinili dodatne napore kako bismo mogli da organizujemo dodatnu kontrolu epidemioloških mjera u predstojećim danima-, navodi Borovinić Bojović uz kako je rekla nadu da će biti ispoštovano saopštenje Mitropolije crnogorsko-primorske, iz koje su ranije naveli da neće pozivati vjernike na okupljanje povodom 12. maja – Dana Svetog Vasilija Ostroškog.
Ona je kazala da je masovna vakcinacija u Crnoj Gori, organizovana na više od 140 punktova dobro počela.
-Imamo veliki broj vakcinisanih na dnevnom nivou i očekujem da će se tako nastaviti-, rekla je Borovinić Bojović, navodeći da je odziv na vakcinaciju bolji u primorskim gradovima i u centralnom reguonu – na Cetnju i u Podgorici.
Dodala je i da je u Nikšiću dobar odziv građana na vakcinaciju, a nešto lošiji je na sjeveru Crne Gore, ali i da će prateći ove brojke, preduzeti određene mjere i korake koji će dovesti do što većeg odziva građana.
Ona je kazala da su se potrudili da organizuju vakcinaciju tako da postoji dovoljan broj punktova u svim opštinama i da svi građani imaju jednaku mogućnost da se vakcinišu bez čekanja i bilo kakvih komplikacija.
-Svjedoci smo da se ovih dana dešava pojava jedne teške mutagene forme virusa u Indiji, koja na dnevnom nivou odnosi mnogo života. Ono što mi svakako možemo jeste da se veliki broj ljudi vakciniše, jer će na taj način zaštititi sebe od teških formi bolesti. Ukoliko je neko vakcinisan i zarazi se nekom novom mutagenom formom virusa, on sigurno neće imati tako tešku kliničku sliku kakvu bi imao da prethodno nije primio vakcinu, kazala je Borovinić Bojović.
Ministarka je iznijela i podatak da je do sada oko 50 odsto od ukupnog broja zdravstvenih radnika primilo prvu dozu vakcine protiv koronavirusa, a sa obje doze imunizovano je oko 40 odsto, a dio zdravstvenih radnika koji su bolovali kovid nalazi se u periodu koji im je dopušten da se sačeka sa vakcinacijom.
Upitana da li imaju noviju informaciju u vezi sa dolaskom Sputnjik V vakcina, Borovinić Bojović je odgovorila da se intenzivno pregovora, ali da je teško znati tačan datum kada će one stići u Crnu Goru, jer su proizvodni pogoni trenutno zaokupljeni prethodno naručenim dozama. Uz to je i podsjetila da je prvim ugovorom dogovoreno još 40 hiljada Sputnjik V vakcina, a drugim još 200 hiljada.
Govoreći o 150 hiljada Fajzer vakcina, za koje su još u decembru započeli bilateralne, direktne razgovore sa tim proizvođačem i krenuli u intenzivne pregovore, ona je navela da je u jednom trenutku Fajzer ograničio ne samo proizvodnju, nego i distribuciju svojih vakcina, zbog čega su kako je kazala pregovori zastali.
-Oni su sada ponovo aktivirani. Ono što je bilo na Vladi je zapravo odobrenje potpisivanja predugovora, i to je u toku. Nakon toga slijedi potpisivanje finalnog ugovora. Tek tada ćemo moći da kažemo tačan datum dolaska tih vakcina u zemlju-, objasnila je Borovinić Bojović.
Ona je podsjetila da će te vakcine dolaziti etapno na sedmičnom nivou naredna tri mjeseca, nakon čega slijedi mjesec pauze, a onda će još dva mjeseca stizati u Crnu Goru. Dodaje i da je u početku sa prvim dozama obezbijeđena vakcinacija vulnerabilnih grupa, kojih u Crnoj Gori nema mnogo, a odmah nakon toga započeće i vakcinacija opšte populacije Fajzer vakcinama.
Na pitanje da li će se voditi preporukom doktora Klugea da nema mjesta za naglo ublažavanje mjera, Borovinić Bojović je odgovorila da je u potpunosti saglasna sa njim.
-Veoma je važno da se svi vakcinišemo, ali moramo da vodimo računa o mjerama i njihovom poštovanju i budemo veoma oprezni, jer se radi o virusu koji je nepredvidiv. U ovoj borbi se do kraja mora istrajati jednako intenzivno i fokusirano kao na samom početku-, ocjenila je Borovinić Bojović.
Oprezno sa ukidanjem mjera
Upitana da li se do kraja maja može očekivati ukidanje zabrane međugradskog saobraćaja, Borovinić Bojović je navela da se nadaju da će biti u prilici da do tada ukinu tu mjeru.
-Mi smo u potpunosti svjesni koliko bi bilo dobro da i tu mjeru možemo da ukinemo. Međutim, upravo se rukovodimo tim da moramo da budemo oprezni sa ukidanjem mjera, kako bismo sačuvali trenutnu epidemiološku situaciju. Ta mjera važi i za turiste i jedino ne odnosi na one goste koji imaju konkretnu rezervaciju, kako bi došli do mjesta gdje su krenuli. Ali i ukidanje te mjere upozorava i ponovo poziva na apsolutno poštovanje osnovnih mjera – nošenje maske, držanje distance i redovno pranje ruku-, istakla je Borovinić Bojović.
Zabrana izlaska iz objekta stanovanja od ponoći do pet sati ujitru, kako je najavila, ostaće na snazi još određeno vrijeme. Govoreći o mogućnosti produženja radnog vremena prodavnicama prehrambene robe i ugostiteljskim objektima, Borovinić Bojović je navela da su u Crnoj Gori u ovom trenutku mjere mnogo više liberalne u odnosu na okruženje, i da trenutno ne razmišljaju o daljem popuštanju tih mjera.
Kazala je i da je u Crnoj Gori popunjeno 27 odsto bolničkih kapaciteta opredijeljenih za pacijente zaražene koronavirusom i da imaju veliki broj slobodnih bolničkih kovid postelja.
Preporučeno
-Kliničke slike u posljednja dva mjeseca bile su veoma teške, pa je rehabilitacioni period trajao relativno dugo-, dodala je Borovinić Bojović.
Na pitanje koliko je epidemija koronavirusa opteretila crnogorski zdravstveni sistem, ona je odgovorila da je kovid, kao i kod svih drugih zdravstvenih sistema u regionu i svijetu, imao ogroman uticaj na kompletno funkcionisanje zdravstvenog sistema.
-U smislu da je angažovao i mobilisao kompletan zdravstveni sistem u punom kapacitetu i da smo maksimalno se trudili da na najbolji mogući način odgovorimo na tu situaciju koja je zadesila čitav svijet-, rekla je Borovinić Bojović.
Odgovarajući na pitanje koji su najveći nedostaci zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koje je detektovala, ona je navela da je nakon dolaska na tu funkciju bila suočena sa jedne strane sa kovidom, a sa druge strane i nizom drugih problema u zdravstvenom sistemu, koja su trenutno u fazi rješavanja.
-Neki će se tek rješavati. To su svakako rješenja koja zahtijevaju i određeno vrijeme, jer postoje neki problemi koji su se nagomilavali godinama. O finansijskim dugovima koji postoje u zdravstvenom sistemu će tek biti riječi, a ono što je svakako sigurno je da se u zdravstveni sistem ulagalo, ali je kontrola tog novca bila veoma loša, a kvalitet usluge se nije naročito značajno popravljao-, kazala je Borovinić Bojović.
Ona je navela da nije bilo investicija u nove zdravstvene ustanove, odnosno bolnice u Crnoj Gori toliko vremena unazad, a što je prijeko potrebno.
-Nikada niko nije radio mapiranje zdravstvenog sistema kako bismo sagledali i prostorne i ljudske kapacitete u zdravstvu, kako bi odredili gdje su ta ključna osjetljiva mjesta“, rekla je Borovinić Bojović.
Ona je kazala da su imali velike probleme i u nabavci vakcina, jer su imali veoma malo ostavljenog vremena na raspolaganju.
-Druge države su značajno ranije od nas počele da vode bilateralne dogovore, što je evo i sada, između ostalog, jedan od razloga zašto i Fajzer i Sputnjik vakcina još nijesu u dovoljnoj mjeri stigle u Crnu Goru. Ipak, izuzetno napornim radom i trudom i voljom, kao i uz podršku Evropske unije, uspjeli smo da obezbijedimo vakcine i da vakcinacija u Crnoj Gori ide dobrim tokom. Očekujemo veoma brzo i dodatne rezultate našeg rada-, zaključila je Borovinić Bojović.
