Video
“Očekujem gužve u vrtićima, očekujem možda i proteste roditelja, raznorazna saopštenja, upiranje prstom ko je kriv i zašto je kriv“, kazao je Božović.
Prema njegovim riječima, vaspitači i uprave vrtića ne odlučuju da li je vakcinacija djeteta opravdano odložena. Njihova uloga je da sprovode zakon i protokole koji su im dostavljeni.
Božović je objasnio da će djeca koja nijesu uredno vakcinisana moći da pohađaju vrtić ukoliko pedijatar potvrdi da je vakcinacija opravdano odložena.
On smatra da uprave vrtića nijesu dužne da roditeljima izdaju potvrde o tome da dijete ne može da pohađa vrtić.
“Tu potvrdu izdaje pedijatar. To je zakon koji je donijelo Ministarstvo zdravlja. Ministarstvo prosvjete je tu samo da to sprovodi“, rekao je Božović.
Božović kaže da pritisci roditelja već postoje. Vaspitači, kako navodi, svakodnevno dobijaju poruke i pozive roditelja koji se raspituju o tome kako će se pravila primjenjivati.
“Nije na njima da odlučuju. To je zakonski riješeno, neki protokoli su već stigli, na njima je samo da sprovode“, kazao je.
Govoreći o balansu između prava na zdravlje i prava na obrazovanje, Božović je istakao da predškolsko obrazovanje nije zakonska obaveza.
Njegov stav je da je u ovom slučaju prioritet zaštita kolektivnog zdravlja.
Božović je kritikovao i termin kada će Ustavni sud razmatrati žalbe na zakon.
Kako je kazao, rasprava je zakazana za 15. septembar, dok je školska godina počela 1. septembra.
“Nije pravovremeno. 1. septembra počinje nastava, a vi raspravljate 15. septembra. Dakle, vakuum od 15 dana iščekivanja šta će biti i kako će biti“, rekao je Božović.
Govoreći o početku nove školske godine, Božović je upozorio na problem prebukiranosti škola u pojedinim gradovima.
Kao posebno opterećene naveo je Podgoricu, Tivat i Budvu. U nekim odjeljenjima, kako je rekao, broj učenika je između 27 i 28.
To, smatra Božović, direktno utiče na kvalitet nastave.
Poseban problem predstavlja i sve veći broj djece sa posebnim obrazovnim potrebama, kojima je potrebna dodatna pažnja nastavnika.
Božović je ukazao i na nezadovoljstvo prosvjetnih radnika. Prema istraživanju Sindikata prosvjete, veliki broj nastavnika razmišlja o promjeni profesije.
Kao razloge navodi stres, pritiske roditelja i učenika, ali i pritiske u vezi sa ocjenjivanjem.
Sindikat prosvjete će, najavio je Božović, već danas uputiti dopis Ministarstvu prosvjete i tražiti pregovore o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora.
Jedan od zahtjeva biće povećanje zarada prosvjetnih radnika.
Božović je kazao da su zarade u obrazovanju i dalje ispod državnog prosjeka. Prema podacima koje je naveo, prosječna zarada u obrazovanju u junu iznosila je 953 eura.
Sindikat će tražiti i pomoć države u rješavanju stambenih pitanja prosvjetnih radnika.
“Prosvjetni radnik treba tri mjeseca da radi da bi platio jedan kvadrat stana u Podgorici ili na Primorju, što je previše“, kazao je Božović.
On je poručio da se o zahtjevima mora razgovarati što prije, posebno zbog pripreme državnog budžeta za narednu godinu.
Preporučeno
“Misija Sindikata prosvjete je da nam obrazovni sistem bude bolji, da nam prosvjetni radnik bude zadovoljan“, zaključio je Božović.
