Video
Stanovnica Babinog dola, koje gravitira na ovom području Božena Jelušić ocijenila je u izjavi za Dan da Budvu urbanistički uređuje samo novac i to od devedesetih godina.
“Ako me pitate kako mještani žive u blizini građevina koje potencijalno mogu da ugroze ovaj prostor, mi smo se na to u Budvi odavno navikli. Navikli smo se od kada na bilo koji način struka i nauka ne utiču na donošenje urbanističkih planova, od kada su oni obesmišljeni jednom nevjerovatnom afirmacijom stambene gradnje. Svi obronci brda Spas napadnuti su gradnjom. Prosto smo se navikli da nam stalno nešto visi nad glavnom i da živimo u maniru “ako” i “dako” jer ovaj seizmički vrlo osjetljiv prostor, na kome postoje verifikovana klizišta, nije nešto na čemu se gradi bez rizika. Što se tiče toga da li je moguće graditi na rizičnim pristorima, jeste, ali je ta gradnja izuzetno skupa i izuzetno ozbiljno zasnovana na istraživanjima, što u ovom slučaju ne vidimo. U blizini moje kuće pokrenulo se bilo jedno klizište, tada se odmah reagovalo. Ne vidim da je sada to iko uradio. Na cijelom prostoru Budve ne vidim da se pitaju nauka i struka. Ostaje nam samo da očekujemo i da se nadamo da neće biti nekih nepredviđenih prirodnih katastrofa, da će i graditelji pokušati bolje da rade”, izjavila je za Dan Jelušić, poručujući da je cijela Crna Gora u obavezi da svoje osjetljive prostore zaštiti.
Građanski aktivista i stanovnica Babinog dola Anđa Budimir za Dan ističe da je lokacija (brdo Spas), koja je u prethodnom periodu devastirana građevinskim mašinama, odavno prepoznata kao klizni i teren nepogodan za gradnju.
“U prethodnom periodu na istom terenu javljalo se klizanje objekta, kao i odronjavanje dijela brda i klizanje blata usljed velikih kiša i bujica. Na devastiranom prostoru se bez uključivanja geološke i naučne struke ne može procijeniti ni stepen opasnosti, a ni bezbjednost po lokalno stanovništvo i njihovu imovinu. Do sada slanje inicijativa nadležnim inspekcijskim službama nije dalo rezultata u dijelu uključivanja stručnih lica i relevantnih institucija – upozorava Budimir.
Prema njenoj procjeni, pokretanje tla se desilo usljed presijecanja i skretanja bujičnog toka, evidentiranog na izvodu iz DUP-a Babin do.
– Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture, kao i prokopavanje novog atmosferskog kanala, a tome je svakako doprinijelo i uklanjanje vegetacije (drveća i makije) na površini od 4.50 0m2 i njihovog korijenskog sistema koji je na kraju i držao sav taj teren. Sada na terenu imamo pojavu da bujični tok pokušava da se vrati u svoj višegodišnji pravac, dio voda odlazi novoprokopanim kanalom, a ostatak ljulja kompletan teren koji je ispod. Djelovi stijenja koje voda nosi presijecaju djelove brda što će u krajnjem imati za posljedicu veliko odronjavanje i klizanje terena”, upozorava Budimir.
Navodi da na području Mjesne zajednice Babin do živi oko 700 ljudi od kojih većina strahuje od novonastalog problema sa potencijalnim klizištem.
“Posebno oni koji su u ranijem periodu bili svjedoci sličnih katastrofa. Područje na kojem su izvođeni radovi a na kojem sada iz svakog dijela grada vidimo tragove zemlje koja klizi, nekada su stari Budvani zvali “Blato”. Posljedice po životnu sredinu su značajne, osim potencijalnog klizišta, suočavamo se svakodnevno sa blokiranim saobraćajnicama usljed prolaska građevinskih mašina. Zbog prekomjerne težine mašina koje se kreću našim ulicama koje su pod velikim nagibima, jako često se dešavaju havarije u dijelu uništavanja postojeće saobraćajne, vodovodne i telekomunikacione infrastrukture. Elaborati procjena uticaja na životnu sredinu koje investitori izrađuju u svrhu dobijanja neophodnih dozvola na terenu se ne poštuju, prašina, zemlja i drugi građevinski otpad u produženom trajanju zagađuju okolinu, a kako nemamo riješeno pitanje atmosferskih kanala i odvoda te vrste voda, sav otpad iz naselja najčešće završava u atmosferskom kanalu u centru grada praveći poplave”, istakla je Budimir.
Dodaje da je Zapisnikom Ekološke inspekcije utvrđeno da su sve parcele koje su devastirane dio zaštićenog područja koje potvrđuju studije zaštite brda Spas iz 2009. i 2020. godine.
“Do sada se nijedna institucija za naš problem nadležnom nije oglasila, niti uključila u rješavanje istog iako se o istome priča i piše od oktobra prošle godine, a sve braneći se činjenicama da investitori za radove imaju izdate uslove i dozvole”, ukazuje Budimir.
Katastrofa u najavi
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević kaže da je klizište na brdu Spas katastrofa u najavi.
Preporučeno
“Klizište se već pokrenulo i samo je pitanje kada će pola brda da se obruši na kuće i zgrade. I nije pitanje hoće li biti uništene imovine i izgubljenih života, nego koliko. Institucije, izuzev nekoliko inspekcija, ne rade ama baš ništa da spriječe katastrofu, investitor radi šta misli da treba, skrenuo je prirodne bujične tokove, koji dodatno pokreću materijal i ubrzavaju klizište, i dalje se radi pod samim brdom. Kada se klizište pokrene biće kasno. Poenta je da se ne pokrene i da uradimo nešto kao društvo da spriječimo katastrofu, a to će da košta milione eura”, upozorio je Dragićević.
