Video
Prema njenim riječima iako je novi Zakon o visokom obrazovanju krajem 2025. godine predstavljen kao iskorak, propuštena je prilika za demokratizaciju Univerziteta Crne Gore (UCG), a u mnogim aspektima izostaje i njegova suštinska primjena.
,,CGO je nedavno podržao zahtjev studenata Prirodno-matematičkog fakulteta UCG, kojim traže da im se, u skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, izdaju diplome postdiplomskih specijalističkih studija, ističući da oni ne traže privilegije već samo dosljednju primjenu Zakona. CGO podsjeća da se radi o „zatečenim studentima“ koji studiraju po modelu 3+2, a koji su ostvarili najmanje 60 ECTS od ukupno predviđenih 120 ECTS na master studijama, kao i da je njihova struka prijeko potrebna tržištu rada a za koje ih ograničava UCG”, istakla je Borozan.
Takođe, dodala je ona, studenati primijenjene psihologije sa Univerziteta Donja Gorica (UDG) našli su se, bez svoje krivice, u pravnom i institucionalnom vakumu.
,,Iako su završili akreditovane studijske programe koje je država odobrila i priznala kroz sistem visokog obrazovanja, onemogućeno im je da dobiju licencu i rade kao psiholozi. Istovremeno, nadležne institucije šalju kontradiktorne poruke – dok Ministarstvo prosvjete, nauka i inovacija priznaje njihove diplome i akredituje studijske programe, druga tijela faktički osporavaju njihovu profesionalnu vrijednost. Takva kolizija ima ozbiljne posljedice: pojedinim psiholozima prijeti gubitak posla, dok su mnogi već isključeni sa tržišta rada, iako imaju formalno priznate kvalifikacije. Dodatno, uskraćena im je mogućnost da učestvuju u radu strukovne komore, čime im je zatvoren ključni put ka profesionalnom razvoju i priznanju”, smatra Borozan.
Ovi primjeri, kako naglašava, ilustruju neke od studentskih izazova koji su egzistencijalne prirode, ali i indikatori šireg institucionalnog nemara.
,,Umjesto da formalno stečeno obrazovanje pruža priliku za pravo na rad u struci, ono se birokratski ograničava čime se direktno urušava povjerenje studenatske populacije u obrazovni sistem i institucije. Takođe, ovo osnažuje jaz između stečenih kvalifikacija i realnih mogućnosti mladih na tržištu rada i visoko obrazovanje čini nepouzdanim osloncem za profesionalnu budućnost”, ocijenila je Borozan.
Podsjeća da nalazi Studije o mladima, CGO-a i fondacije Fridrih Ebert, potvrđuju razmjere problema: gotovo dvije petine mladih nezadovoljno je kvalitetom obrazovanja, dok čak 55 odsto vjeruje da se ocjene mogu „kupiti“. Istovremeno, 45,8 odsto mladih izražava želju da napusti Crnu Goru, i to najčešće zbog ograničenih karijernih prilika.
CGO podsjeća da studenti i studentkinje nijesu statistika niti politički dekor, već ključni resurs društva. Ignorisanje njihovih problema direktno ugrožava razvojni potencijal Crne Gore.
Preporučeno
,,Zato Dan studenata mora biti više od simbolike, odnosno podsjetnik na odgovornost institucija da obezbijede pravedan i funkcionalan obrazovni sistem, usklađen sa tržištem rada. U suprotnom, nezadovoljstvo koje danas postoji može prerasti u ozbiljno nepovjerenje sa dugoročnim posljedicama. Sjećanje na Žarka Marinovića obavezuje i da borba za prava studenata vodi konkretnim i suštinskim promjenama”, zaključila je Borozan.
