Video
U saopštenju se navodi da je u uvodnom dijelu predstavljena analiza CGO-a o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim postupcima, uz nalaze dva paralelna istraživanja o percepciji vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije – među punoljetnim građanima i građankama Crne Gore i srednjoškolskom populacijom, a koji ukazuju na ograničeno povjerenje u institucionalne mehanizme zaštite djece i mladih. Tokom sastanka istaknuta je važnost strateškog pristupa, psihoterapijske podrške za sve djecu i mlade, preciznijeg definisanja vršnjačkog nasilja, potrebe za savremenijim obrazovnim programima, kvalitetne edukacije za zaštitare, kao i sprječavanja medijske popularizacije kriminala.
“Ovaj događaj nam je značajan jer razgovaramo o iznalaženju potencijalnih rješenja, u okviru postojećeg zakonskog okvira, i sa onima koji se maloljetničkom delinkvencijom svakodnevno bave“, kazao je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u.
On je ukazao da vaspitne mjere često ostaju formalnost, umjesto da stvarno služe resocijalizaciji, te da primjena alternativnih sankcija u praksi nailazi na brojne prepreke, poput nedostatka obučenog kadra, slabih kapaciteta institucija i loših koordinacijskih veza, zbog čega su potrebne promjene u ovom lancu.
„Cilj je jačanje saradnje pravosuđa, socijalnih i obrazovnih ustanova, opština i javnih preduzeća u obezbjeđivanju društveno-korisnog rada maloljetnika i to će biti i jedan od naših fokusa“, poručio je Vukčević.
U saopštenju se dodaje i da Milica Krivokapić, iz Centra za socijalni rad Cetinje cijeni da je u rješavanju problema vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije prevencija presudna.
„Kao psihološkinja želim da naglasim da jedan od osnovnih uzroka devijantnog ponašanja, osim disfunkcionalne porodice, jeste emocionalna nepismenost i neinteligencija. Umjesto da djecu zasipamo informacijama, potrebno je uvesti predmete i programe kroz koje će učiti da prepoznaju i izraze svoje emocije i druge oko sebe ne dijele po razlikama,“ kazala je ona.
U saopštenju navode da je na značaj multisektorskog pristupa ukazala i Milica Pušonjić, iz JU OŠ „Savo Pejanović“ u Podgorici.
„Ne možemo smatrati da su samo stručni saradnici odgovorni i dovoljno edukovani da reaguju, već svi koji su u sistemu moraju imati kapacitete da prepoznaju i prijave ovakve slučajeve. Potrebno je više umrežavanja, zajednički stav i nulta tolerancija na nasilje i svako neprimjereno ponašanje,“ pojasnila je ona.
Dodaju i da Nikola Latković, iz OŠ „Lovćenski partizanski odred“ na Cetinju, navodi da je potrebno obezbijediti veću podršku porodicama i školama.
„Neophodno je jačati podršku i porodici i školi, ali i društvu u cjelini, kroz otvaranje dnevnih centara u gradovima koji bi bili važan servis za rad sa djecom i porodicama. Važno je stvoriti ambijent u kojem su mladi i djeca u prvom planu. Takođe, javni servis treba da ima posebne kanale sa programima posvećenim djeci, koji bi se zasnivali na novim vrijednostima i promovisali društveno odgovorno ponašanje“, istakao je Latković.
U saopštenju piše da je za budućnost maloljetničkog pravosuđa ključno jačanje međuresorne saradnje, dodatna edukacija i uspostavljanje specijalizovanih institucija, kako bi se obezbijedila potpuna reintegracija i resocijalizacija maloljetnika u društvo.
Radi potpune efektivne primjene zakona potrebno je otvaranje specijalizovanih ustanova, jačanje obučenog kadra i koordinacije institucija”, naglasila je advokatica Lara Dedić.
Dodaje se i da je Sudija Osnovnog suda u Plavu, Zdravko Rajović kazao da je u smanjenju problema maloljetničke delinkvencije potrebna bolja koordinacija između institucija, jer kritike, same po sebi, ne donose promjene.
Preporučeno
„Nažalost, maloljetnici su zapostavljeni, kako u obrazovnom tako i u širem društvenom smislu, a medijski pritisak dodatno komplikuje situaciju. Zato je važno razviti nove obrazovne programe i sadržaje u medijima, koji bi stimulisali djecu i oblikovali njihove vrijednosti u pravcu zdravog i odgovornog ponašanja“, zaključuje se u saopštenju.
